TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 21.4.2020.
Jedna od zabavnih slastica koja će izgledom i okusom osvojiti vaše ukućane je torta pavlova, koja je dobila ime po ruskoj balerini Anni Pavlovi tijekom ili nakon jedne od njenih plesnih tura po Australiji i Novom Zelandu 1920ih godina.
Tradicionalno je jelo u Australiji i Novom Zelandu, no, brzo će pronaći i svoje mjesto u vašem domu kao neodoljiv, osvježavajući (pro)ljetni desert koji je izvana hrskav, a iznutra mekan i lagan. Ova slastica najčešće se poslužuje prelivena voćem i vrhnjem.

Foto: jamiekamber.com
Za pripremu nije potrebno previše sastojaka i s njom možete kombinirati razno voće, a mi danas biramo jagode kao ukusni, osvježavajući i sezonski dodatak ovoj slastici.
Kako pripremiti pavlova tortu s jagodama u udobnosti svog doma otkrijte kroz recept u nastavku.
Sastojci
Za pavlovu tortu
Za preljev
Priprema
Zagrijte pećnicu na 170°C te postavite papir za pečenje na lim. Istucite bjelanjke mikserom dok ne nastanu mekani vrhovi (oko 5 minuta). Dodajte pola količine šećera i tucite još 30 sekundi. Dodajte preostali šećer i tucite velikom brzinom dok bjelanci ne dobiju tvrde i sjajne vrhove (oko još 2 minute). Dodajte ekstrakt vanilije i tucite još jednu minutu. Pomoću špatule u smjesu dodajte kukuruzni škrob ili brašno te prašak za pecivo/sok od limuna/ocat.
Rasporedite smjesu u krug (oko 9 centimetara) na pripremljeni lim za pečenje. Stavite u prethodno zagrijanu pećnicu, a temperaturu smanjite na 90°C. Pecite oko 90 minuta, dok se pavlova ne učvrsti i osuši. Isključite pećnicu, ali ostavite da se pavlova ohladi unutar nje.
U međuvremenu napravite preljev. U zdjeli mikserom istucite vrhnje, šećer i vaniliju na srednje jakoj brzini dok se ne oblikuju tvrdi vrhovi. Pospite preljevom vrh ohlađene pavlove, a zatim dodajte jagode i pistacije. Poslužite odmah.

Foto: jamiekamber.com
Uživajte u ovoj ukusnoj slastici, a svakako posjetite web stranicu za još #mljac recepata.
* * *
Naslovna fotografija: jamiekamber.com
TEKST: Ada Ćeremida
Postoje mjesta na koja ne odlazite samo po kolač, nego po iskustvo.
Novo otvoreni (i pažljivo redizajnirani) Atelje 51 u Banja Luci upravo je takva adresa, prostor u kojem će vas prvo zaustaviti vizual, a tek onda okus.
Na prvi pogled, dio deserta izgleda gotovo previše stvarno da bi bio jestiv. Jabuka koja to nije, čaša kafe koja krije slojeve moussea, teksture koje više podsjećaju na dizajn nego na klasično slastičarstvo.
I tu počinje priča.
Ponovno otvaranje donijelo je ne samo novi prostor, nego i jasnije definisan koncept: devet pažljivo osmišljenih deserata koji balansiraju između prepoznatljivog i potpuno neočekivanog.


Interijer Ateljea 51 nastavlja istu logiku kao i deserti, sve je promišljeno, čisto i fokusirano na detalj.
Kombinacija bijelih ploha, toplog drveta i terrazzo zida daje prostoru gotovo laboratorijsku preciznost, ali bez hladnoće. Plavi akcenti uvode identitet i ritam, dok centralni otok i visoki stolovi pozivaju na kratko zadržavanje, posmatranje i, naravno, degustaciju.
Prostor ne pokušava biti “instagramičan” na prvu, već funkcionalan i jasan, ostavljajući desertima da preuzmu glavnu ulogu.
Iza koncepta stoji Stefan Ilić , mladi chef i osnivač koji je svoje znanje gradio između Banja Luke, Beograda, ali i međunarodnih kuhinja u Grčkoj i Zagrebu. Taj miks iskustava danas se jasno vidi u njegovom radu, preciznost tehnike, ali i sloboda u interpretaciji.
Atelje 51 nije zamišljen kao klasična slastičarna, nego kao platforma za moderno slastičarstvo u kojoj desert postaje medij.
Njegovi kolači već su prepoznati i van ovog prostora, možete ih probati i u restoranima poput Stepa bara i Milunke, ali upravo ovdje dolaze u svom najčišćem obliku.


Na meniju se nalazi devet deserata, ali svaki od njih nosi svoju mikro-priču. “Makijato” reinterpretira svakodnevni ritual kafe kroz slojeve bijele čokolade, karamele i kafe.
“Pina Kolada” donosi svježinu citrusa i kokosa u formi koja izgleda gotovo kao skulptura. “Rošer” i “823” igraju na sigurno. ali samo u okusima, dok vizual ostaje potpuno savremen.


Posebno se izdvajaju forme koje imitiraju voće: “Zlatni Delišes” i “Amarena” izgledaju kao višnje, ali kriju kompleksne unutrašnje strukture. Tu je i “Fistiki”, desert koji balansira pistaciju i voćne note, te “Anja” kao laganija, svježija opcija.
Ono što ih povezuje jeste balans, nijedan okus nije preglasan, nijedna tekstura suvišna.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!