TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 13.2.2025.
London Fashion Week predvodi revoluciju održive mode, i sa time novo doba odgovornost modne industrije.
Moda više nije isključivo izraz kreativnosti već postaje imperativ društvene i ekološke odgovornosti. London Fashion Week postavlja presedan kao prva od "velike četvorke" modnih sedmica koja uvodi obavezne standarde održivosti za sve brendove.
Foto: @adrian.analog
U saradnji s Kopenhagenskom sedmicom mode, Britansko modno vijeće (BFC) donosi rigorozne ekološke smjernice koje će postati obavezne za dizajnere novih generacija 2025. godine, dok će od 2026. važiti za sve učesnike. Cilj ove inicijative nije samo minimiziranje ekološkog otiska, već i redefinisanje industrijskih standarda.
Prema novim pravilima, brendovi moraju implementirati strategije društvene i ekološke odgovornosti, koristiti najmanje 60% certificiranih održivih materijala te eliminirati upotrebu krzna, divljih životinjskih koža i perja.
Uništavanje neprodanih kolekcija strogo je zabranjeno, a produkcija modnih revija mora se odvijati bez jednokratnih plastičnih rekvizita.
Caroline Rush, izvršna direktorica BFC-a, naglasila je značaj ovog partnerstva s Kopenhagenskom sedmicom mode, ističući da će ono omogućiti mladim dizajnerima da predvode održivu transformaciju modne industrije.
Ovo partnerstvo jača posvećenost održivosti i pokazuje kako sedmice mode mogu biti ključni pokretači promjena, počevši od Kopenhagena i Londona.
Ova odluka nadovezuje se na raniju zabranu korištenja egzotičnih koža, učvršćujući poziciju Londona kao predvodnika održivih modnih praksi. Iako će prilagođavanje ovim standardima predstavljati izazov dizajnerima, jasno je da budućnost mode pripada onima koji prihvataju inovacije i odgovorno kreiraju viziju sutrašnjice.
***
Naslovna fotografija: @britishfashioncouncil
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.
Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.
Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.
Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.
Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
