TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.9.2011.
Zašto svi vole kreacije Proenza Schouler? Odgovor ćete naći u današnjem izvještaju s njujorškog tjedna mode. Za proljeće su dizajneri kuće Proenza Schouler odabrali kičastu početnu točku i preobrazili je u sjajnu kolekciju fantastičnih krojeva i uzoraka. A tek torbe...Elie Tahari voli svoje žene odijevati u mekane i prozračne materijale, za koje je ovog puta inspiraciju potražio u Eg
Proenza Schouler
Miljenici su njujorške publike Jack McCollough i Lazaro Hernandez jučer su prikazali kolekciju inspiriranu nekoć popularnom Googie arhitekturom, koja se danas smatra kičom (ako se pitate, Googie arhitektura podrazumijeva futurističke zgrade iz polovine prošlog stoljeća nalik na NLOe, u kojima su uglavnom bili moteli, benzinske crpke i kafići). I čupavi tepih kojim su prekrili pistu se uklopio u trashy priču od koje je sve krenulo. Srećom, odjeća je pričala neku drugu priču, bez obzira na to čime je inspirirana. U početku su boje suknji i haljina A kroja i kratkih hlačica nagovještavale turobno proljeće u kojem preovladavaju crna i smeđa. No uskoro se i to promijenilo. Negdje od polovine revije krenula je eksplozija boja i uzoraka korištenih pri izradi fantastičnih haljina do koljena inspiriranih četrdesetima. Detalj koji nas je osvojio su torbe nalik na nekadašnje zaštitne torbice fotoaparata. Sigurni smo kada kažemo da će ova kolekcija privući dodatnu pažnju na fantastični modni dvojac Proenza Schouler i vinuti ih visoko među zvijezde svijeta mode.
{gallery}/rujan_jedanaest/ny_proenza_schouler{/gallery}
Elie Tahari
Stari Egipt i siluete iz dvadesetih godina prošlog stoljeća bile su niti vodilje kojih se dizajner držao kreirajući proljetnu kolekciju. Reviju su otvorile kreacije u sivoj i bijeloj boji. Izdužene siluete i lagani prozračni materijali u kombinaciji sa zlatnim detaljima poput remenja, obruba, gumba, ovratnika, cipela i nakita doista su podsjetili na nešto što bi nosila urbana Kleopatra. Nakon sve te bjeline uslijedile su nebeskoplave, narančaste i kreacije boje pijeska. Dizajner se nije ograničio ni u kojem smislu, pa kolekcija uključuje cijelu lepezu kombinacija od traperica, pa do večernjih haljina. Niz crnih haljina sa zlatnim detaljima zatvorio je ovu urbanu viziju egipatske elegancije kako je vidi Elie Tahari.
{gallery}/rujan_jedanaest/ny_elie_tahari{/gallery}
Milly
Grafički retro printovi, nastali pod utjecajem rada umjetnice Sonie Delaunay, obilježili su proljetnu kolekciju Michelle Smith. Dizajnerica je pokazala svoju ljubav prema slojevitom odijevanju kroz niz kombinacija koje kao da su išetale sa fotografija iz šezdesetih. Minice stegnute u struku, šalovi oko vrata, šareni kardigani, tričetvrt hlače visokog struka i mantili ravnog kroja neke su od kombinacija posuđenih iz tog doba. "Slaganje" uzoraka, upečatljive boje i sjajni modni dodaci na nas su ostavili jako dobar dojam. Upravo zbog toga, kreacije s potpisom Milly naći će se na našoj listi ponajboljih kolekcija, barem kada se radi o dizajnerima koji su ponudili uglavnom svakodnevnu odjeću. Big like!
{gallery}/rujan_jedanaest/ny_milly{/gallery}
A.S.
Foto: style.com
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
