Story.ba novi je bh.časopis koji već neko vrijeme možete pronaći u izlogu kioska diljem BiH.

Na naslovnici njihovog prvog broja našla se bh. voditeljica Naida Kundurović, zajedno s mužem Esadom Zečevićem i kćerkicom Asjom. 

Na naš upit kada je i kako magazin pokrenut te koje su teme u fokusu, otkrili su nam:
„Magazin je osnovan u julu ove godine, iako od početka godine planiramo pokrenuti novo izdanje u kojem ćemo najviše prostora dati upravo domaćim, tj. bosanskohercegovačkim javnim ličnostima, ali i uspješnim ljudima iz drugih branši. Kako smo svi bili zatvoreni u karantinu tokom skoro cijelog proljeća, tako smo imali i dovoljno vremena za razmišljanje te smo došli do zaključka da nam nedostaje bosanskohercegovačko izdanje poznatog magazina "Story" te smo krenuli u realizaciju projekta. U eri interneta i portala, nama novinarima printanih medija je cilj da čuvamo print, da ga održimo u životu. Stoga smo u sami naziv magazina spojili print i eru interneta te magazin simbolično nazvali Story.ba.“

„Naš tim je za sada izuzetno mali, a čine ga glavna i odgovorna urednica Selma Granov, zamjenica urednice Ines Kunovac, lektorica Nina Tikveša te grafički dizajner Sava Marinčić. Za sada je tako, a nadamo se da ćemo u skorije vrijeme povećati broj strana i brojno stanje naše ekipe.“ – nadodali su.
Svoj primjerak magazina možete potražiti na svim kioscima u BiH, kao i u svim većim trgovačkim centrima, a magazin izlazi jednom mjesečno, točnije svakog 25.-og u mjesecu. 

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR