Nivea BH Fashion Week Sarajevo:Prva noć   Sinoć je u Domu oružanih snaga u Sarajevu počeo 27. po redu Nivea Bh. Fashion Week. Bez previše poznatih lica, osim Dejana Kukrića i Hane Hadžiavdagić - Tabaković, prve redove su popunili dizajneri koji se također predstavljaju na ovom tjednu mode. No unatoč izostanku poznatih osoba Dom oružanih snaga je bio popunjen do zadnjeg mjesta.  Tjedan

Dragica Gudeljić je druga predstavila svoje modele predvođene Delilom Softić. Ovaj put smo gledali reviju s romantičnijom glazbenom podlogom koja se i bolje uklapala u modnu priču Dragice Gudeljić. Pažnja je bila usmjerena na detalje, pa je i koreografija revije osmišljena na način da se djevojke na pisti poigravaju s jastukom u dizajneričinom potpisu. Casual kolekcija se prema kraju revije pretapala s večernjim komadima, no nažalost bez povezanosti i poruke koju je dizajnerica htjela poslati. 

Treće predstavljanje je bilo radionice Breza. Ovdje je prevladavala šira odjeća i tradicionalniji stil koji se ogledao kroz haljine do gležnja. Također, kao i u prethodnoj reviji dizajneri su pažnju usmjerili na detalje, odnosno na ručno rađene vezove koji su se nalazili u predjelu struka. 

Reviju branda Nerzz je otvorila Slađana Pejić, zaštitno lice ovog tjedna mode. Naravno, cijela kolekcija se bazirala na koži i krznu kreiranima u bunde do koljena i gležnja, sakoe s krznom i krznene prsluke. Također, ovo je i jedina revija sinoć na kojoj smo vidjeli i mušku kolekciju. Styling revije potpisuje dizajnerica i stilistica Aleksanda Lovrić, a frizure salon Touch.

Andrea Bistričić i Maja Merlić su dizajnerice iz Hrvatske koje su sinoć odjenuvši na modele prozirne bluze priskrbile najviše komentara posjetitelja kao i medija. Odlične materijale su dodatno naglasile obuvši modele u teške čizme, a uz odličan make-up i frizure cure su sve uobličile u dobru i zanimljivu kolekciju. 


Haad
{gallery}studeni_jedanaest/haad{/gallery}

Dragica Gudeljević
{gallery}studeni_jedanaest/dragica_gudeljevic{/gallery}

Etno radionica Breza
{gallery}studeni_jedanaest/etno_radionica{/gallery}

NERZZ
{gallery}studeni_jedanaest/nerzz{/gallery}

Andrea Bistričić i Maja Merlić
{gallery}studeni_jedanaest/andrea{/gallery}

Ok, na prvu djeluju kao da je neko na pola posla u izradi cipele jednostavno rekao:,, Znaš šta, bit će ovo dovoljno!''.

A onda se sjetimo da se nalazimo na Cruise 2026/27 pisti kuće Chanel, pod vodstvom Matthieu Blazy, i da nedovoljno u modi često znači upravo suprotno.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Ove sandale, koje su u suštini svedene na petu i ornamentalni okvir oko stopala, otvaraju jedno staro pitanje: gdje završava funkcija, a gdje počinje ideja? Ako cipela više ne štiti stopalo, nego ga gotovo u potpunosti izlaže, da li je ona i dalje cipela ili performativni objekt koji nosimo?

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Véronik (@aboutchanelhere)

 

Ovo, naravno, nije prvi put da moda koketira s idejom redukcije do apsurda. Još 1999. Jeremy Scott je kroz svoje rane kolekcije ponudio sličan moment ironije i pomjeranja granica, igrajući se s formom obuće kao vizuelnim znakom, a ne nužno funkcionalnim predmetom. Njegov pristup je bio otvoreno duhovit, gotovo karikaturalan, dok Chanel danas bira suzdržaniju, ali ništa manje provokativnu verziju istog pitanja.

S druge strane, nedavni spoj Maison Margiela i Christian Louboutin iz 2024. godine također je istraživao granice konstrukcije i percepcije obuće, gdje forma postaje fragmentirana, a cipela više nalikuje ideji nego predmetu. U tom kontekstu, Chanelove polu-cipele djeluju kao nastavak tog dijaloga, ali kroz prizmu luksuza koji nikada ne gubi svoju estetsku disciplinu.


Ono što je ovdje posebno zanimljivo jeste kontrast između historijskog konteksta i radikalnosti dizajna. Povratak u Biarritz, gdje je Gabrielle Chanel 1915. otvorila svoju kuću, priziva ideju oslobođenog tijela, jednostavnosti i funkcionalne elegancije, vrijednosti koje su tada redefinisale žensku modu. I sada, više od stoljeća kasnije, Chanel ponovo govori o slobodi... samo ovaj put kroz gotovo potpuno odbacivanje zaštite koju cipela pruža.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Teško je ne osjetiti blagi sarkazam u svemu ovome. 

No, jasno je da se vrijednost komada ne mjeri isključivo njegovom funkcijom. Naprotiv, često se mjeri njegovom sposobnošću da izazove reakciju, bilo da je to divljenje, zbunjenost ili blagi otpor.

U tom smislu i ove Chanel sandale funkcionišu kao komentar o tijelu, o luksuzu, o granicama između potrebe i želje. Možda nisu stvorene da postanu svakodnevni izbor, ali jesu da pomaknu perspektivu i da nas podsjete da moda, u svom najuzbudljivijem obliku, nikada nije bila potpuno racionalna.
 

Naslovna fotografija: @sourcewhere