Prvog dana u mjesecu vraćamo jednu od omiljenih rubrika filmoljupcima koja otkriva novitete na streaming platformi Netflix.

Nakon što nas je popularna platforma za gledanje filmova i serija razveselila povratkom nekih blockbuster-a prethodnog mjeseca, ovog puta u fokusu je spin off serija Queen Charlotte: A Bridgerton Story, ali i određeni filmski naslovi za koji smo sigurni da ćete rado gledati. Stoga, ako ste nadolazeće dane planirali provesti odmarajući uz Netflix u nastavku odnosimo the best of 5. mjeseca.

Queen Charlotte: A Bridgerton Story

Listu smo započeli s najiščekivanijom serijom trenutno. Riječ je o dramskoj emisiji koja je nastala kao nastavak mega popularne serije Bridgerton, a koja nam otkriva ljubavnu priču kraljice Charlotte. Serija će premijerno biti predstavljena na streaming platformi 04.05.


https://www.youtube.com/watch?v=oLtnNw0KT78


A man called Otto

Komedija s Tom Hanksom u glavnoj ulazi otkriva nam neočekivano prijateljstvo Otta Andersona koje će preokrenuti njegov život naglavačke.


https://www.youtube.com/watch?v=eFYUX9l-m5I


Queen Cleopatra

Dokumentarna serija u produkciji Jade Pinkett Smith donosi priču o povijesnoj figuri Cleopatri. Glavni lik utjelovila je britanska glumica Adele James, a film će na Netflixu biti dostupan od 10.05.


https://www.youtube.com/watch?v=IktHcPyNlv4


The Mother

Akcijska drama o kojoj smo vam ranije govorili vraća na male ekrane Jennifer Lopez. Priča nam govori o majci koja bježi od zlikovaca kako bi uspjela spasiti kći.


https://www.youtube.com/watch?v=8BFdFeOS3oM


FUBAR

Jedna od iščekivanijih akcijskih serija na Netflixu svoju premijeru imat će 25.05. Riječ je o prvoj seriji ikad s Arnoldom Schwarzeneggerom u kojoj će glumiti CIA agenta, a sudeći prema najavi napetih scena, ali ni humora neće nedostajati.


https://www.youtube.com/watch?v=f6A56zcGeWE

* * *
Naslovna fotografija: @netflixuk

Naslov obećava nevinost, ali ono što ćete dobiti je priča o opsesiji, moći i ljubavi koja to zapravo nikada nije bila.

Nova Netflix mini-serija nastala po romanu The Museum of Innocence autora Orhan Pamuk dostupna je od 13. februara i već je pokrenula niz reakcija među publikom. 

Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ime je koje smo susretali kroz lektire, univerzitetske kurseve i književne liste širom svijeta, autor čiji su romani duboko ukorijenjeni u društveni, politički i emotivni pejzaž Turske. 

“Muzej nevinosti” je godinama imao gotovo kultni status, ne samo kao roman nego i kao stvarni muzej u Istanbulu koji materijalizira fikcionalnu priču. 

Ako ste upoznati s materijalom, znate da je već sam naslov pomalo varljiv u ovoj priči nema mnogo nevinog. Ako niste i očekujete klasičnu romantičnu tursku seriju, možda vas čeka iznenađenje. I to ne ono lagano, večernje, comfort watch iznenađenje.



 

5 misli bez spoilera o Netflix adaptaciji Pamukovog romana

Ovo nisu spoileri, već utisci koji vam mogu pomoći da odlučite je li ova serija za vas. Ako u priču ulazite potpuno “slijepi”, bez čitanja romana i bez posjete muzeju, iskustvo će biti drugačije, ali možda još intenzivnije. 

Adaptacija se ne trudi da bude laka za gledanje, niti da romantizira ono što je već u romanu problematično.



 

#1 Ovo nije romansa, ma koliko tako izgledalo na prvu

Ako očekujete nježnu, sudbinsku ljubavnu priču, vrlo brzo ćete shvatiti da gledate nešto sasvim drugo. U središtu narativa nije romantična ljubav, nego opsesija jednostrana, destruktivna, polako razotkrivena. 

Već odnos između Kemala i Füsun, sa svojom razlikom u godinama, klasnim jazom i porodičnim vezama, nosi težinu koja je danas teško probavljiva. I to je namjerno. Serija vas ne poziva da sanjate, nego da preispitate.




 

#2 Početak je spor, ali morate mu dati vremena

Prve epizode mogu djelovati tromo, gotovo frustrirajuće. Nema naglih obrta, nema dramatičnih cliffhangera, nema šoka na svakih deset minuta. Umjesto toga, dobijate atmosferu, poglede, tišinu i nelagodu. 

Onda, gotovo neprimjetno, uhvatite sebe kako gledate još jednu epizodu, pa još jednu, jer želite znati dokle ta opsesija ide i kako će završiti. Ovo je serija koja vas ne osvaja bukom, nego upornošću.



 

#3 Kontroverzne teme nisu tu da bi šokirale, nego da bi pokazale duh vremena

Afera, preljub, rodbinska povezanost, patrijarhalni obrasci, muška posesivnost, sve su to elementi koji danas izazivaju nelagodu. Ali priča je smještena u drugo vrijeme, u društveni kontekst u kojem su takvi odnosi imali drugačiju dinamiku i “normalnost”. 

To ne znači da ih serija opravdava. Naprotiv, ona ih prikazuje bez uljepšavanja. Ako ste osjetljivi na ovakve teme, ovo možda neće biti lagano gledanje ali će biti relevantno.




 

#4 Najveće pitanje serije je: na čijoj ste strani?

Jedan od najzanimljivijih aspekata je emotivna konfuzija koju izaziva. U jednom trenutku pomislite da je riječ o velikoj, tragičnoj ljubavi. U drugom vam postaje jasno da gledate priču o kontroli i sebičnosti. 

Kemalova ideja “čuvanja” Füsun kroz predmete, kroz sjećanja, kroz muzejski koncept, može djelovati romantično dok ne shvatite šta ta ideja zapravo podrazumijeva. Serija vas konstantno tjera da preispitujete vlastite simpatije.




 

#5 Gluma i detalji spašavaju priču od banalnosti

Ono što ovu adaptaciju čini uvjerljivom jeste izvedba. Hemija, tišina, pogledi, simbolika sitnih predmeta, sve to gradi slojevitu atmosferu. Posebno je snažno kako se kroz dijaloge otkriva da je Füsun često svedena na svoju ljepotu, dok njene ambicije i snovi ostaju u drugom planu. 

Upravo u tim detaljima serija najjasnije pokazuje da ovo nije priča o idealiziranoj ljubavi, nego o tome kako opsesija može uništiti nečiju budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @netflixturkiye