Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.

Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna. 

Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena. 

Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila. 

Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva

„Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode. 

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina

Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina

Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin. 

Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina

„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.

U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.

https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU

Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku. 

***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma
 

Neka mjesta nastavljamo nositi dugo nakon što ih napustimo. Ostanu u bojama koje pamtimo, u zraku poslije kiše, u zvuku jezika i prizorima koji se vrate bez najave. Dom ponekad nije adresa, već osjećaj koji se seli s nama.

Bosna i Hercegovina ima svoje nijanse. Plavu koja se otvori nad planinama nakon proljetnog pljuska. Bijelu koja nosi svjetlost hercegovačkog kamena i mir stećaka. Zatim žutu, boju ljiljana, cvijeta koji u novoj priči Belme Tvico donosi ljeto. 

Iz susreta boja neba, kamena, ljiljana i osjećaja pripadnosti nastaje Lilium Bosniacum, nova kapsulna kolekcija Belme Tvico . Posvećena je identitetu, naslijeđu i osjećaju doma koji ostaje u nama bez obzira na to gdje se nalazimo.    





 

Predstavljena u trenutku kada se s posebnom pažnjom prati nastup bh nogometaša na Svjetskom prvenstvu, Lilium Bosniacum dolazi kao elegantan način da se govori o pripadnosti. Kroz tkaninu, boju i pokret. Kroz odjeću koja ne traži da se emocija objašnjava, već da se prepozna.  




 

Kolekcija počinje slikom neba i ptice koja ga presijeca. U lakoći tog pokreta ptica postaje tačka, tačka linija, a linija ljiljan. Iz tog motiva nastaje vizualni jezik kolekcije u kojem ljiljan ne djeluje kao ukras, već kao čuvar sjećanja i simbol trajanja.

Belma Tvico upravo tu pronalazi prostor za svoj modni rukopis. Ljiljan se pojavljuje kroz apstraktne printeve, prozračne tkanine i forme koje dopuštaju pokret. Nekada je jasan, nekada tek naslućen, ali uvijek dovoljno snažan da nosi priču bez velike geste.  






 

Lilium Bosniacum nastaje u saradnji s umjetnicom Taidom Jašarević, čiji printovi kolekciji daju dodatnu slojevitost. U apstraktnim oblicima pokret, emocija i pripadnost prelaze u vizualni ritam između sjećanja i savremenosti.

Na tkaninama se pojavljuju i fragmenti bosančice , srednjovjekovnog bosanskog pisma koje Belma Tvico već više od jedne decenije njeguje kroz svoj dizajnerski izraz. U ovoj kolekciji bosančica djeluje poput tihe poruke prošlosti, upisane u sadašnji trenutak. Uz ljiljan, otvara priču o vrijednostima koje traju jer ne zavise od jednog vremena.  




 

To je oduvijek bila snaga Belme Tvico. Ona razumije da kulturno-historijsko naslijeđe gubi svoju moć onog trenutka kada postane kostim. Umjesto pukog reproduciranja simbola, Tvico istražuje njihovu suštinu. U Lilium Bosniacum ta ideja dobija najčišći oblik: osjećaj pripadnosti. Komadić doma koji nosimo u sebi. Sigurnost da dom ne postoji samo kao geografsko mjesto, nego i kao sjećanje, emocija, jezik i ljubav.





 

 

Kolekciju nose žene koje ovoj priči daju dodatnu snagu: Hanka Paldum, diva bosanskohercegovačkog sevdaha, Amra Džeko , jedna od najprepoznatljivijih ambasadorica Bosne i Hercegovine u svijetu, te talentovana pijanistica Lamija Tipura.

Glas Bosne i Hercegovine ovoj priči daje vokalna umjetnica Nikolina Vujić, dok kreativni tim iza kamere predvodi Marko Jovančić, uz podršku Ammara Marića i Lejle Vražalice.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Belma Tvico/PR