Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.

Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna. 

Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena. 

Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila. 

Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva

„Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode. 

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina

Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina

Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin. 

Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina

„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.

U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.

https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU

Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku. 

***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma
 

Zamislite da hodate sarajevskim ulicama i na sebi nosite jaknu koja je jučer bila otpad u tekstilnim fabrikama, a danas nosi broj 07/10. Šta ovo znači?

U gradu koji rijetko slavi modu na ovaj način, pojavio se projekat koji ne govori o “održivosti” nego je živi.

Eterna, novi bh. brend kreiran iz viška, a napravljen da traje koji je prije dva dana eksplodirao na OREA Art Marketu u Domu mladih i već nestaje s online polica.



Kako iz sarajevskog otpada nastaje moda koja traje vječno?  

Amila Hrustić, kreativna direktorica i dizajnerica Aleksandra Lovrić odlučile su uraditi ono što industrija izbjegava, umjesto novih materijala uzele su viškove tekstila od modnih kuća Inside by Ećo, Bontexa, Empressa, Treehane i dizajnera Marka Fehera i od njih stvorile unikatne komade.

Ručno rađeni, numerisani i limitirani na samo 10 primjeraka. Kada nestanu, gotovo je. Nema reprinta, nema “iduće sezone”.

„Htjeli smo da svaki komad ima broj, kao umjetničko djelo. Kada kupite 04/10, znate da vas samo devet ljudi na svijetu dijeli taj komad“, rekla je Amila.




Crvena nit koja sve povezuje

Fotografkinja Aida Redžepagić snimila je kolekciju u gdje crvena nit izgleda gotovo živa, kao da pulsira kroz šavove. Armin Karalić iz Métier studija snimio je lifestyle kadrove na krovu Sarajeva pri zalasku sunca sa jaknama koje izgledaju kao da su oduvijek bile vaše.




Za finalni izgled brinuli su vizažistkinja Renata Ponjević, stilistica Gordana Gasha Miladinović i umjetnik i scenograf Armin Ćosić, sve lokalno, sve Sarajevo.

Prije samog lansiranja brenda, 50 djece iz OŠ Grbavica II učestvovalo je na radionicama o reciklaži kroz modu. Dok mi skrolamo feed, oni već znaju da jakna može imati drugi život.






Dva komada, bez trunke viška  

U kolekciji su samo dva komada i nijedan centimetar viška. Prvi, košulja, oversized kroja u bijeloj ili krem nijansi, nosi crvenu nit koja od ovratnika do manžetne djeluje kao potpis. 

Može se nositi preko haljine, ispod kaputa ili samostalno, izgleda luksuzno, a planeti nije uzela ni metar nove tkanine. 






Drugi, jakna, sastavljena je od šest različitih viškova, patchwork koji svaku čini jedinstvenom, s asimetričnim džepovima i skrivenim zatvaračem. Kada je obučete, imate osjećaj da na sebi nosite arhivu bh. tekstilne industrije.





Bosna i Hercegovina nema industriju koja podržava male brendove, ali možda upravo zato ovakvi projekti nastaju iz tvrdoglave potrebe da se pokaže da je drugačiji sistem moguć.

Ovdje se održivost ne koristi kao marketinška riječ. Ona je doslovna: sve je napravljeno lokalno, od ostataka, ručno, u malim serijama. U tom smislu, ovaj brend ne pokušava “spasiti svijet” ali pokušava popraviti mali dio sistema.

Kao da poručuje, ako se promjena ne može dogoditi globalno, može barem početi ovdje, u jednoj radionici, među krojnim stolovima, u gradu koji još uvijek vjeruje u ruke koje stvaraju.




Svaki broj nosi priču o deset komada koji su preživjeli sistem, o ljudima koji su odlučili da sporije nije slabije, nego smislenije. Dok fast fashion zatrpava sam sebe, Eterna iz njih izvlači fragmente i pretvara ih u komade koji diše lokalno, ali govori jezikom svijeta.

Za one koji su umorni od stvari koje traju tri mjeseca, ovo je podsjetnik da pažnja može biti luksuz. A ako vam se posreći i dobijete broj 01/10, znajte da ste u vlasništvu nečega što se više neće ponoviti.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Aida Redžepagić, Armin Karalić