TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 10.10.2019.

Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.

Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna. 

Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena. 

Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila. 

Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva

Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode. 


Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina

Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina

Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin. 

Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina

„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.

U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.

https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU

Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku. 

 

***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma

 


Bonjour

Iskreno, Schiaparelli nas je danas vratio osjećaju uzbuđenja u modi kroz mitologiju i prirodu

TEKST: Ada Ćeremida

Iskreno, Schiaparelli nas je danas vratio osjećaju uzbuđenja u modi kroz mitologiju i prirodu Iskreno, Schiaparelli nas je danas vratio osjećaju uzbuđenja u modi kroz mitologiju i prirodu

Prvi dan Haute Couture Weeka je uvijek test uzbuđenja: da li će nas moda još uvijek moći iznenaditi, dirnuti, natjerati da vjerujemo u zanat?

Ove sezone odgovor je stigao odmah. Schiaparelli otvorio je Paris Fashion Week Haute Couture Spring Summer 2026 na način koji podsjeća zašto couture nije nostalgija, već živa forma umjetnosti.

Uz kuće poput Julie de Libran, Georges Hobeike, Christian Dior i Rahul Mishra, Schiaparelli je već na startu postavio ton sedmice. I iskreno, djeluje kao da je svaka nova sezona ovog brenda bolja od prethodne. Ne zato što pokušava biti veća, nego zato što postaje hrabrija, iskrenija i emocionalno jasnija.

Daniel Roseberryjeva strast je zarazna. Njegove kolekcije ne gledamo samo zbog forme, već zbog osjećaja da se ispred nas dešava nešto stvarno nešto što vraća uzbuđenje modi i poštovanje prema zanatu.

 



Couture kao bajka: The Agony and The Ecstasy

Kolekcija nosi naziv The Agony and The Ecstasy, i to nije tek poetski okvir. To je svijet u kojem se sanjiva bića, moćne kraljice i mitske životinje susreću s historijom kuće Elsa Schiaparelli . Roseberry gradi bajku, ali ne onu nježnu već onu u kojoj emocije imaju težinu, oštrinu i svrhu.

Ovaj trenutak dodatno potvrđuje njegovu poziciju na svjetskoj sceni. Godine 2024. Roseberry je proglašen International Designer of the Year na CFDA Awards, čime je njegova reinterpretacija Schiaparellinog nadrealizma dobila i institucionalno priznanje. On ne oživljava arhivu on je prevodi za sadašnjost i to s uvjerenjem.

 



Daniel Roseberry o bijesu, radosti i igri u couture

Roseberry kolekciju opisuje kroz dva pitanja koja je sebi postavio na početku sezone: kako koristiti bijes i gdje je radost stvaranja i da li su ta dva osjećaja povezana. Upravo tu nastaje srž ove kolekcije. Fokus više nije bio na tome kako nešto izgleda, već kako se osjeća dok nastaje.

Nakon sezona stroge discipline, SS26 je namjerno glasnija, ranjivija i izražajnija. Tehnike su sofisticirane, siluete moćne i agresivne, ali u svemu postoji igra, a pronaći igru u coutureu, kaže Roseberry, najveći je izazov. Upravo ta napetost između kontrole i slobode čini ovu kolekciju toliko uzbudljivom.

paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_6

Foto: @dazed


Stvorenja, žene i mitologija mode

Umjesto nabrajanja lookova, ova kolekcija se čita kao niz likova. Svaki izgled spaja ženski arhetip i životinjsko biće, stvarajući novu modnu mitologiju.

Isabella Blowfish jedan je od ključnih trenutaka kolekcije. Transparentni „Elsa“ sako građen poput fotografske replike napuhane ribe, slojevi tila koji stvaraju oblačni efekat, kristali i organza bodlje — sve djeluje kao da prkosi gravitaciji. Ovdje couture nije ukras, već skulptura u pokretu.

Naziv nije slučajan. Referenca na Isabella Blow nosi cijelu emotivnu težinu ovog looka njenu ekscentričnost, instinkt, ljubav prema modi koja je bila radikalna, teatralna i duboko lična. U tom smislu, Blowfish djeluje kao duh jedne ere u kojoj je moda bila vizija, a ne proizvod.

paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_2

Foto: @schiaparelli  
 

Estetika priziva i onaj osjećaj koji pamtimo iz McQueenovih najjačih trenutaka dramatičnost Horn of Plenty i mračnu romantiku Widows of Culloden. Ne kao kopija, već kao isto stanje duha: moda koja je istovremeno lijepa i nelagodna, krhka i agresivna. 

Upravo tu, u toj napetosti između zanata i emocije, Isabella Blowfish postaje jedan od onih lookova koji se ne zaboravljaju jer ne pokušava da se dopadne, već da se osjeti.


paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_8

Foto: @oliviaphillipsbazaar


paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_5

Foto: @davidmartingss

Scorpio Sisters donose možda i najjasniju emocionalnu poruku. Škorpionski repovi, čipka, crni crin i ručno rađeni detalji pretvaraju bijes u ljepotu. Inspirisane idejom da je bijes oblik brige, ove siluete spajaju djetinju noćnu moru i majstorstvo zanata sudar koji Schiaparelli čini tako prepoznatljivim.


paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_3

Foto: @schiaparelli


U tom kontekstu posebno se ističe i povratak boje Sleeping Blue, Schiaparellijeve druge signature nijanse koja je prvi put predstavljena 1940. godine u ljetnoj haute couture kolekciji kuće. 

Njeno pojavljivanje u kolekciji The Agony and The Ecstasy djeluje kao tihi most između arhive i sadašnjosti nijansa koja u sebi nosi melankoliju, snagu i smirenost, ali i podsjetnik da je emocija oduvijek bila jednako važna kao forma. Upravo kroz ovakve suptilne reference, kolekcija dobija dodatnu dubinu i osjećaj kontinuiteta koji couture čini bezvremenskim.


paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_9

Foto: @upnextdesigner


paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_10

Foto: @schiaparelliarchive


Završni look, A Bird in a Cage, vraća nas direktno Elsi Schiaparelli. Referenca na Picassovu sliku Birds in a Cage simbolizira vječnu borbu između prilagođavanja i slobode. Bijela ptica, crna ptica, kavez moda kao prostor otpora, a couture kao bijeg.


paris_fashion_week_schiaparelli_bonjour_ba_1

Foto: @upnextdesigner



Schiaparelli SS26 nije kolekcija koju samo gledamo to je kolekcija koju osjećamo. Ona podsjeća da couture nije o savršenstvu, već o emociji, riziku i strasti. Daniel Roseberry ne pokušava redefinisati modu, on je podsjeća zašto nam je uopće važna.

Sam Roseberry je ovu sezonu gradio iz promjene fokusa ne razmišljajući o tome kako nešto treba izgledati, već kako se osjeća dok nastaje. Ta sloboda se osjeti u svakom looku. Proces stvaranja postaje jednako važan kao i krajnji rezultat, a instinkt dobija prednost nad pravilima.

Možda je upravo to poenta. Kada se umjetnost stavi u centar zanata, a stvaranje vodi osjećajem, dobijemo kolekciju koja ne nameće značenje, već ga tiho prenosi. 

U svijetu koji često traži brzinu i jednostavnost, Schiaparelli bira kompleksnost, zanat i maštu. I upravo zato, svake godine, s njihovih revija izlazimo s istim osjećajem uzbuđenjem za ono što moda još može biti.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @dazed


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!