TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 10.10.2019.
Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.
Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna.
Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena.
Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila.
Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva
„Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode.
Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina
Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.
Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina
Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin.
Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina
„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.
U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.
https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU
Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku.
***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
