TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 10.10.2019.
Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.
Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna.
Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena.
Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila.
Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva
„Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode.
Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina
Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.
Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina
Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin.
Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina
„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.
U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.
https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU
Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku.
***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma
TEKST: Ada Ćeremida
Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.
Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo.
No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.
S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.
Kada je Dior Book Tote postao “previše”?
Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće.
No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila.
Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija.
Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.
Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt
Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz.
Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.
Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?
Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.
Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira.
Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.
Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati.
Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
