Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.

Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna. 

Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena. 

Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila. 

Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva

„Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode. 

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina

Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina

Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin. 

Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina

„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.

U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.

https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU

Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku. 

***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma
 

Otvaraš telefon samo da brzo pročitaš poruku. Sekundu kasnije – već si na TikToku. Još jedan video psa koji svira klavir. Smiješno, slatko… i tako poznato.

Stižu notifikacije. Podsjetnici iskaču. Screenshot koji si poslala sebi – za svaki slučaj. Screenshot koji si htjela poslati najboljoj prijateljici – ali nisi. Novi e-mail s naslovom „Posljednja prilika“, koji nikada nećeš otvoriti. A tu je i ona aplikacija koju nisi koristila od 2022. godine. I dalje tiho troši bateriju, prostor, energiju.

Ne znaš kad je sve to postalo normalno – ali znaš da si umorna. Tvoj um je preopterećen. Tvoj telefon je preopterećen. I – planeta je preopterećena.

Digitalni otpad: Nevidljiv, ali stvaran

Digitalni otpad je stvaran. Tih. Tvrdoglav. I uporan. To su stare poruke, nepročitani mailovi, zaboravljeni dokumenti i fotografije koje si čuvala „za svaki slučaj“.

Ali sve to ne živi samo u tvom telefonu. Živi na serverima širom svijeta koji gutaju energiju, zagrijavaju atmosferu i ostavljaju trag.

Evo nekoliko primjera koje ne možemo samo „izbrisati“:

• Svaki mail s privitkom godišnje proizvede oko 10 grama CO₂.

• 1.000 suvišnih fotografija u cloudu? Kao da mjesec dana gori sijalica 24/7.

• Automatska ažuriranja aplikacija koje ne koristiš? Troše energiju, bateriju, stvaraju emisije.

Zato, ne radi se samo o uređenom telefonu. Radi se o stvarnom utjecaju na svijet oko nas.

Čista umjetnost – ali ne ona iz galerija

Nestlé i ove godine podsjeća da briga o planeti ne mora izgledati spektakularno. Ponekad je dovoljno samo... obrisati.

Znaš ono kad konačno obrišeš stotine nepotrebnih fotki iz galerije, sredite inbox ili izbaciš aplikacije koje ne koristiš? Nema vatrometa. Nema aplauza. Ali osjećaš se lakše. Zrak je čistiji. Glava tiša. Fokus – napokon tvoj.

Kako početi? Evo nekoliko digitalnih rituala koje možeš ubaciti u svoju sedmičnu rutinu:

• Očisti ono što ti više ništa ne znači
  Pet fotki istog outfita. Jelovnik iz dostave. Boarding karta iz 2019. Screenshot tuđeg storyja. Obrisano = oslobođeno.

• Otkaži ono što te više ne zanima
  Newsletter koji nikad ne otvaraš. Aplikacija koju si skinula iz znatiželje. Push notifikacije koje ti prekidaju misli. Više ti ne trebaju.

• Daj smisao svom brisanju
  Ne moraš to raditi svaki dan. Ali jednom sedmično? Obavezno. Kao što mijenjaš posteljinu ili stavljaš masku na kosu. Kratko traje, a daje mnogo.

To postaje tvoj mali otpor digitalnom haosu. I tvoj doprinos planeti.



 

Na jesen, kao simboličnu zahvalu svima koji su odlučili da naprave prostor za sebe i planetu, planirana je nova akcija sadnje drveća. U posljednje četiri godine, kroz inicijativu Čista umjetnost, Nestlé je posadio više od 12.500 sadnica. Divno, zar ne?

Zato samo počni. Jedan dan. Jedna mala promjena.  Čista umjetnost počinje brisanjem . 

I najvažnije – daj sebi 15 minuta bez ekrana.

Samo ti.
Tvoja kava.
Pogled kroz prozor.
Bez skrolanja. Bez zvukova. Bez zahtjeva.

Tih 15 minuta može biti najzdraviji poklon koji si sebi dala ove sedmice.
Bolji nego bilo koja mindfulness aplikacija.

I mnogo, mnogo tiši.

Foto: pexels.com