Moda je uvijek bila snažan medij kroz koji su dizajneri slali važne poruke o društvu, kulturi, svakodnevici.

Armin Ćosić nedavno je diplomirao na ALU u Sarajevu, u oblasti dizajna i umjetnosti, a njegov završni rad, nazvan NERA ETVA, donosi i snažnu poruku o budućnosti modnog dizajna. 

Naime, kako bi ukazao na važnost očuvanja okoline, dizajnirao je komad koji bi cijelu modnu industriju, koja je ujedno jedan od najvećih zagađivača na planeti, potakao na promjenu. Ne samo kroz slow fashion, nego i kroz kreiranje manjeg broja komada po kolekcijama, ponovnu upotrebu proizvedenih materijala, handmade dizajn i svakodnevnu stilsku igru s već postojećim komadima. A sve to kako bi se određene stvari, predmeti ili okolina očuvali prije nego njihova kvaliteta bude ugrožena. 

Kako bi kroz svoj dizajn usmjerio pozornost prema problemu zagađenja rijeka diljem BiH (ali i u cijelom svijetu), dizajnirao je haljinu koja izgleda kao da je izrađena od sjajnih ljuskica, no, ono što što ovu haljinu čini posebnom, jeste njena boja koja replicira boju vode, kao i činjenica da je izrađena od plastike i tila. 

Fotografija koju je Armin snimio u Konjicu, 25.7.2017., na rijeci Neretva

„Inspiracija za rad bila je fotografija iznad – stalno prisutan problem zagađenja srednjeg toka rijeke Neretve, gdje se uz otpadne vode javljaju nakupine plastičnog otpada na površini vode. 

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA koncept, grafitne olovke u boji, 2017.godina

Na osnovu prisutnog problema, kreirana je skica kojom je uhvaćena ideja – približiti ljepote rijeke Neretve javnosti prije nego iste budu ugrožene. U skladu s tim je osmišljena i sama poruka koju je bilo potrebno poslati: da se okolina, predmeti i stvari od značaja trebaju očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. Neretvu je potrebno očuvati, kao i planetu od zagađenja. Rečenica koja mi je promijenila način života, možda i najbolja rečenica koju sam pročitao u posljednjih 6 mjeseci je da „proizvođači flaširane vode ne proizvode vodu, već plastične boce za vodu“. Odnos prema plastici je individualan i potrebno je da u svakodnevnom korištenju proizvoda pokušamo pružiti otpor prema plastici, jer nove plastične mase nisu potrebne, ako i prva proizvedena plastična boca i dalje egzistira negdje na Zemlji. Potrebno je pronaći nove sisteme upravljanja postojećim plastičnim masama i preoblikovati postojeću plastiku.

Skica: Armin Ćosić, NERA ETVA custom made dress, 2019. godina

Upravo iz tog razloga su u periodu od marta do septembra 2019. godine prikupljane i reciklirane plastične PET boce kategorije 1. Za izradu haljine je bilo potrebno nešto manje od 70 dana. Svaka plastična ljuskica za izradu donjeg dijela haljine je ručno isijecana iz PET plastičnih boca. U dizajnu NERA ETVA haljine je reciklirana ukupno 181 PET boca kategorije 1, što je u ukupnom volumenu iznosilo oko 217 dm3 plastične mase. Ovaj rad upravo pokazuje kako se postojeća plastika u svijetu može reciklirati i upotrijebiti u izradi uzorka koji imitira sequin tehniku u dizajnu odjeće.“ – komentirao nam je Armin. 

Foto: E.Ć., Proces izrade odjevnog predmeta NERA ETVA u imitaciji sequin tehnike, 2019.godina

„…Modni editorijal oblikovan je tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina, transformiše u skladu s lokacijom na kojoj se snima. Time je ispoštovan princip „genius locii-ja“ (tzv. duha mjesta), koji u dizajnu i art direkciji ima ogromnu ulogu za dosljednu prezentaciju proizvoda. Editorial je rađen 10. septembra 2019. u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.

U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efekat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: „Hoće li Neretva nekada postati rijeka od plastike?“ – nadodao je.

https://www.youtube.com/watch?v=rVAezHFQwzU

Kompletan editorijal koji upravu njegovu kreaciju stavlja u fokus te nosi snažnu poruku, donosimo u nastavku. 

***
Dizajn & umjetnička direkcija: Armin Ćosić
Foto: Edvin Kalić
Model: Ajla Klico
MUA: Zorica Čvoro
Frizura: Mirha Alić – Frizerski salon VENISE
Asistentica: Amina Musić
Video: Tarik Bičo / Platforma
 

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR