Iz godine u godinu Mostar Summer Fest stavlja Mostar ispred glazbenog povećala regije i dovodi u ovaj grad najveća imena regionalne scene kako bi ponovo povezao ljubitelje glazbe.

U želji da svim posjetiteljima približimo kako izgleda organizacija jednog ovakvog Festivala i kako se uopće MSF pretvorio u ono što je danas, razgovarali smo s organizacijskim timom kojeg čine Niki, Toni i Mili.

Ova MSF ekipa otkrila nam je sve detalje o začetku i razvoju Mostar Summer Festa. S nama su podijelili kako su izgledali njihovi početci, kao i koje uspomene ih uvijek nasmiju. Pričali su nam kako se organiziraju, ali i kako se timski nose sa izazovima planiranja jednog outdoor festivala u Bosni i Hercegovini. Dakako, otkrili su nam i što nas čeka na ovogodišnjem, sad već devetom izdanju MSF-a kao i što posjetiti u Mostaru tijekom dolaska na MSF.

Prelistajte dalje za njihove odgovore.

Niki, Toni i Mili, dio ste tima od samog početka. Odakle ideja za pokretanjem MSF-a koji okuplja ljubitelje glazbe već duži niz godina?

MSF organizacijski tim: Festival je pokrenut sad već daleke 2013. godine, a ideja se rodila iz same ljubavi prema glazbi i festivalima. Tu je, dakako, i ljubav prema Mostaru, koji do te 2013. nije imao ljetni glazbeni festival, a nama se oduvijek činilo da grad čini gradom i činjenica da ima svoj glazbeni festival.

Foto: BONK studio

Morate znati da te i tih godina Mostar nije imao vlast, da je bio u administrativnoj pat poziciji radi neodržavanja izbora... bila je to dosta konfuzna i teška situacija za sve građane. Uglavnom, odlučili smo biti aktivni građani i napraviti festival, koji će Mostaru dati taj sastavni i do tada nedostajući element urbanoga, a koji će ljudima pružiti nadu u bolje sutra.

Foto: BONK studio

MSF broji svoje deveto izdanje ove godine. Koji izazovi su bili najteži za prebroditi tijekom vašeg dosadašnjeg rada i koliko se MSF mijenjao tijekom proteklih godina?

MSF organizacijski tim: Pomiriti se s činjenicom da na kišu ne možemo utjecati, da će biti što bude i da je sastavni dio festivala mogućnost da se dogodi olujno nevrijeme i da u tom slučaju od festivala nema gotovo ništa. Kroz godine je festival neprestano rastao, i organizacijski i tehnički. Samo da kažemo da smo od šest izvođača prve godine došli do 28 izvođača 2019., dok smo ove godine na tek 12 izvođača, a smanjenje lineupa možemo zahvaliti jedino i isključivo koronavirusu (smijeh).

Niki, kao direktor Festivala, kako se nosite sa iznenadnim situacijama i koje tri stvari smatrate najvažnijima za organizaciju ovakvog glazbenog događaja?

Niki: Nisam fan titula pa samu titulu direktor ne volim, pogotovo jer je svatko od nas, u našoj plošnoj organizaciji, direktor na svoj način, a samo je, eto, mene dopala protokolarna dužnost biti direktor po funkciji. Nevezano za funkciju, svaki od nas trojice odluke donosi u ime i za dobro festivala. Što se tiče izvanrednih situacija, najbitnije je iskrsli problem detektirati čim prije i s pravim rješenjem reagirati što je brže moguće.

Foto: BONK studio

Tako sam ponosan što za 9 godina festivala i preko 100 koncerata, niti jedan izvođač nije otkazao nastup pred sami festival. Tri najvažnije stvari za organizirati jedan ovakav festival su: vizija, okupiti dobar organizacijski tim i na vrijeme planirati sve aktivnosti.

Toni, vi ste producent festivala. Kad kreću prve pripreme za jedan ovakav event i koje je sve korake potrebno napraviti u organizaciji da bi tisuće ljudi uživali pod zvjezdanim nebom ispred odličnih izvođača?

Toni: Čim se odsvira završni ton jednog festivalskog izdanja, počinje ciklus planiranja idućeg. Odmah potom se izmire sve obaveze prema partnerima u najskorijem mogućem roku, a paralelno tome se vrši analiza odrađenog festivala, počevši od logistike, pa do ponude, marketinga, osiguranja te u konačnici samog izbora bendova. Važno je da analiza bude maksimalno kritična u pogledu onoga što nije bilo dobro, ali i onoga što je bilo dobro, kako bi festival napredovao i iz godine u godinu ljudima pružao nešto novo.

Foto: BONK studio

Mnogo toga bih mogao izdvojiti, ali ono bez čega nijedna organizacija ne može uspjeti, a posebno trajati duži period, jeste tim s vizijom i vjerom u ono što radi. Smatram da takav pobjednički tim Mostar Summer Fest ima od samog početka i vesele me sjećanja na protekle zajedničke godine, jednako kao što se veselim svim našim budućim festivalima.

Foto: BONK studio

Mili, u ulozi Art&HR direktora uvijek ste u doticaju sa izvođačima. Koliko glas publike utječe na izbor izvođača i koncept festivala, a koliko želje i zamisli vašeg organizacijskog tima?

Mili: Svaki lineup je nastao kao presjek želja publike sa željama organizacijskog tima, uz poštovanje aktualnih glazbenih trendova u regiji. Najispravnije bi bilo kazati da publika i organizacijski tim zajednički sastavljaju lineup, dakle, fifti-fifti.

Foto: BONK studio

Koja je po vama najpozitivnija promjena koju je MSF donio u Mostar tijekom ovih godina?

MSF organizacijski tim: Volimo misliti da je Mostar Summer Fest ljudima pokazao da se u životu može uspjeti i kad kreneš od nule. Zaista smo krenuli iz (praktički) ničega i unatoč svim prognozama da nećemo potrajati, da naše društvo ne voli tu vrstu glazbe, mi smo tu, evo, već devetu godinu zaredom. I ne mislimo stati. Festival je u potpunosti proizvod domaćeg know how-a, 100% bosanskohercegovački proizvod i to je nešto na što smo izrazito ponosni.

U posljednja dva izdanja MSF je narastao u festival koji traje čak tri dana. Koliko je izazovno pratiti sve tehnički i što vam pomaže u tehničkoj organizaciji tako velike manifestacije?

MSF organizacijski tim: Zajedništvo i timski duh. Timski prilazimo svakom izazovu i definiramo strategiju kako ga riješiti. Formula je dosad radila besprijekorno, pa je i ne mislimo mijenjati.

Foto: BONK studio

Spektakularni vatromet koji obasja nebo, razni corneri za sve i svakoga i lineup sa regionalnim zvijezdama samo su uvod u MSF sadržaj. Kako regionalna publika reagira na ono što nudi MSF i što nam sve pripremate ove godine?

MSF organizacijski tim Mostar Summer Fest je postao ona ljetna vremenska točka u kojoj se regija sastaje. Često za Mostar kažu da je Bosna i Hercegovina u malome, tako mi shvaćamo da je naš festival regija u malome.

Foto: BONK studio

Nije samo naš lineup mješavina najboljeg od glazbe što regija nudi, nego je i naša festivalska publika mješavina svih regionalnih naglasaka, od crnogorskog, preko bosanskog i dalmatinskog pa do lokalnog hercegovačkog. Ove godine publiku očekuju najveća regionalna imena, od kojih bismo posebno istaknuli Galiju, Hladno pivo, S.A.R.S., Brkove, TBF, a kojima će podršku dati mlade bh snage: Cunami Flo, Činčila i Josip Palameta.

Kad se festival približi i euforija počne rasti, teško je ne dopustiti da i vas emocije ne preplave. Koju uspomenu sa dosadašnjih izdanja festivala ćete zauvijek ponijeti sa sobom?

MSF organizacijski tim Uspomenu s prvog našeg sastanka, kad smo se nas trojica i Ana, vaša osnivačica, koja je s nama festival gradila do sedmog izdanja, našli pred praznim papirom i pred zadatkom da festivalu damo ime. Tad smo faktički porodili naš Mostar Summer Fest i od tada imamo (svetu) dužnost da pazimo na njega, kao da nam je čedo. Ne samo radi nas i radi festivala samog, nego ponajprije radi naše publike.

Mili, Niki i Toni sa Bonjour.ba osnivačicom Anom Ćavar

Foto: BONK studio

I za kraj, koja mjesta ljubitelji festivala svakako trebaju vidjeti u Mostaru tijekom posjete Mostar Summer Festu?

MSF organizacijski tim: Zahvaljujući Street Arts Festivalu Mostar je kroz godine postao velika galerija na otvorenome. Svakako preporučujemo da se naši posjetitelji izgube u mostarskim ulicama i uživaju u otkrivanju fantastičnih grafita i murala. Dođite ovaj vikend u Mostar i doživite ga i uhom i okom i srcem. Vidimo se!

***

Naslovna fotografija: BONK studio
Razgovarala: Marija Perić

Na konferenciji Snaga komunikacije jedan od najvažnijih razgovora vođen je s učenicima i učenicama škole Edhem Mulabdić, koji su dobili ono što je dugo nedostajalo, a to su prostor, mirnoća i prave riječi.

Radionica Menstruacija - normalna stvar! održana je 14. oktobra, uz podršku Libressea i Kantona Sarajevo, Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade. 

Okupila je djevojčice i dječake u dobi od 12 i 13 godina. Ta slika govori više od mnogih riječi, jer menstruacija nije tema koja se tiče samo djevojčica. Radionica je uključila i djevojčice i dječake, s ciljem otvorenijeg razgovora o menstruaciji.  
 

Dvije žene, jedna poruka

Radionicu su vodile Petra Kejla, liječnica i specijalistica ginekologije i opstetricije, i Iva Stefanovski Horvatić, Customer Marketing Manager ADR. 

Petra Kejla je donijela stručno znanje i iskustvo iz prakse, a Iva Stefanovski Horvatić dugogodišnje iskustvo u razvoju projekata iz oblasti marketinga, održivosti i društvenog utjecaja, s posebnim fokusom na žensko zdravlje i dobrobit. 
 

 

Posvećena je inicijativama koje na jasan i podržavajući način otvaraju teme o kojima se još uvijek ne razgovara dovoljno.

„Bila mi je iznimna čast i istinsko zadovoljstvo upoznati i družiti se s mladim ljudima u Sarajevu. Njihov entuzijazam, iskrenost i želja za učenjem podsjetili su nas koliko su upravo oni najveća snaga i nada za budućnost. Od srca se nadam da im je ova edukacija donijela nova znanja, korisne uvide i dodatnu motivaciju za daljnji razvoj te da je na njih ostavila pozitivan trag, jednako snažan kao što je nama ovo druženje ispunilo srca radošću, inspiracijom i vjerom u budućnost.“ Izjavila je dr. Petra Kejla

„Neki trenuci ostaju s vama dugo nakon što događaj završi. Dana 14. listopada, Libresse je svoju edukativnu radionicu za učenike osnovnih škola doveo izvan granica Hrvatske, u sarajevsku Vijećnicu, u sklopu konferencije Woman.Comm. Zajedno s dr. Petrom Kejlom družili smo se sa znatiželjnim i inspirativnim dvanaestogodišnjacima i trinaestogodišnjacima, čije su nas znanje, promišljena pitanja i entuzijazam iskreno oduševili. Kroz interaktivno učenje, osmijehe i zagrljaje na kraju radionice, još jednom smo se podsjetili zašto su edukacija, otvoren dijalog i osnaživanje mladih toliko važni. Otišle smo punog srca, zahvalni na ovoj prilici i nadahnuti novom generacijom.“ Izjavila je Iva Stefanovski Horvatić.

Znanje koje oslobađa

Poruka radionice bila je jednostavna, a vrijedna ponavljanja: o menstrualnom zdravlju može se razgovarati otvoreno, bez stigme i bez ustručavanja. 

Cilj radionice bio je pružiti učenicima razumljive informacije o menstrualnom zdravlju i prostor za pitanja.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Libresse Hrvatska (@libresse.hrvatska)

Zašto Woman.Comm Club otvara ovakve teme?

Woman.Comm Club okuplja uspješne poslovne žene koje kroz edukacije, druženja i povezivanje podupiru mlade žene na njihovom profesionalnom putu i zajednički rade na unapređenju komunikacijske industrije u regiji. Jednako važno je i ono što ta industrija ima moć da radi: da oblikuje narativ. Zato Klub želi da se u javnom prostoru govori o temama koje su važne nama danas i generacijama koje dolaze, a koje su predugo ostajale po strani.

Radionica s učenicima i učenicama škole Edhem Mulabdić dio je tog puta. Komunikacija nije samo način da se nešto proda ili objavi, nego i način da se promijeni ono što se godinama podrazumijevalo. Kada o menstruaciji pričamo kao o normalnoj stvari, dajemo djeci primjer kako se razgovara o svemu ostalom: iskreno, s poštovanjem i bez straha.
 

Foto: PR