TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 26.8.2021.
Iz godine u godinu Mostar Summer Fest stavlja Mostar ispred glazbenog povećala regije i dovodi u ovaj grad najveća imena regionalne scene kako bi ponovo povezao ljubitelje glazbe.
U želji da svim posjetiteljima približimo kako izgleda organizacija jednog ovakvog Festivala i kako se uopće MSF pretvorio u ono što je danas, razgovarali smo s organizacijskim timom kojeg čine Niki, Toni i Mili.
Ova MSF ekipa otkrila nam je sve detalje o začetku i razvoju Mostar Summer Festa. S nama su podijelili kako su izgledali njihovi početci, kao i koje uspomene ih uvijek nasmiju. Pričali su nam kako se organiziraju, ali i kako se timski nose sa izazovima planiranja jednog outdoor festivala u Bosni i Hercegovini. Dakako, otkrili su nam i što nas čeka na ovogodišnjem, sad već devetom izdanju MSF-a kao i što posjetiti u Mostaru tijekom dolaska na MSF.
Prelistajte dalje za njihove odgovore.
Niki, Toni i Mili, dio ste tima od samog početka. Odakle ideja za pokretanjem MSF-a koji okuplja ljubitelje glazbe već duži niz godina?
MSF organizacijski tim: Festival je pokrenut sad već daleke 2013. godine, a ideja se rodila iz same ljubavi prema glazbi i festivalima. Tu je, dakako, i ljubav prema Mostaru, koji do te 2013. nije imao ljetni glazbeni festival, a nama se oduvijek činilo da grad čini gradom i činjenica da ima svoj glazbeni festival.
Foto: BONK studio
Morate znati da te i tih godina Mostar nije imao vlast, da je bio u administrativnoj pat poziciji radi neodržavanja izbora... bila je to dosta konfuzna i teška situacija za sve građane. Uglavnom, odlučili smo biti aktivni građani i napraviti festival, koji će Mostaru dati taj sastavni i do tada nedostajući element urbanoga, a koji će ljudima pružiti nadu u bolje sutra.
Foto: BONK studio
MSF broji svoje deveto izdanje ove godine. Koji izazovi su bili najteži za prebroditi tijekom vašeg dosadašnjeg rada i koliko se MSF mijenjao tijekom proteklih godina?
MSF organizacijski tim: Pomiriti se s činjenicom da na kišu ne možemo utjecati, da će biti što bude i da je sastavni dio festivala mogućnost da se dogodi olujno nevrijeme i da u tom slučaju od festivala nema gotovo ništa. Kroz godine je festival neprestano rastao, i organizacijski i tehnički. Samo da kažemo da smo od šest izvođača prve godine došli do 28 izvođača 2019., dok smo ove godine na tek 12 izvođača, a smanjenje lineupa možemo zahvaliti jedino i isključivo koronavirusu (smijeh).
Niki, kao direktor Festivala, kako se nosite sa iznenadnim situacijama i koje tri stvari smatrate najvažnijima za organizaciju ovakvog glazbenog događaja?
Niki: Nisam fan titula pa samu titulu direktor ne volim, pogotovo jer je svatko od nas, u našoj plošnoj organizaciji, direktor na svoj način, a samo je, eto, mene dopala protokolarna dužnost biti direktor po funkciji. Nevezano za funkciju, svaki od nas trojice odluke donosi u ime i za dobro festivala. Što se tiče izvanrednih situacija, najbitnije je iskrsli problem detektirati čim prije i s pravim rješenjem reagirati što je brže moguće.
Foto: BONK studio
Tako sam ponosan što za 9 godina festivala i preko 100 koncerata, niti jedan izvođač nije otkazao nastup pred sami festival. Tri najvažnije stvari za organizirati jedan ovakav festival su: vizija, okupiti dobar organizacijski tim i na vrijeme planirati sve aktivnosti.
Toni, vi ste producent festivala. Kad kreću prve pripreme za jedan ovakav event i koje je sve korake potrebno napraviti u organizaciji da bi tisuće ljudi uživali pod zvjezdanim nebom ispred odličnih izvođača?
Toni: Čim se odsvira završni ton jednog festivalskog izdanja, počinje ciklus planiranja idućeg. Odmah potom se izmire sve obaveze prema partnerima u najskorijem mogućem roku, a paralelno tome se vrši analiza odrađenog festivala, počevši od logistike, pa do ponude, marketinga, osiguranja te u konačnici samog izbora bendova. Važno je da analiza bude maksimalno kritična u pogledu onoga što nije bilo dobro, ali i onoga što je bilo dobro, kako bi festival napredovao i iz godine u godinu ljudima pružao nešto novo.
Foto: BONK studio
Mnogo toga bih mogao izdvojiti, ali ono bez čega nijedna organizacija ne može uspjeti, a posebno trajati duži period, jeste tim s vizijom i vjerom u ono što radi. Smatram da takav pobjednički tim Mostar Summer Fest ima od samog početka i vesele me sjećanja na protekle zajedničke godine, jednako kao što se veselim svim našim budućim festivalima.
Foto: BONK studio
Mili, u ulozi Art&HR direktora uvijek ste u doticaju sa izvođačima. Koliko glas publike utječe na izbor izvođača i koncept festivala, a koliko želje i zamisli vašeg organizacijskog tima?
Mili: Svaki lineup je nastao kao presjek želja publike sa željama organizacijskog tima, uz poštovanje aktualnih glazbenih trendova u regiji. Najispravnije bi bilo kazati da publika i organizacijski tim zajednički sastavljaju lineup, dakle, fifti-fifti.
Foto: BONK studio
Koja je po vama najpozitivnija promjena koju je MSF donio u Mostar tijekom ovih godina?
MSF organizacijski tim: Volimo misliti da je Mostar Summer Fest ljudima pokazao da se u životu može uspjeti i kad kreneš od nule. Zaista smo krenuli iz (praktički) ničega i unatoč svim prognozama da nećemo potrajati, da naše društvo ne voli tu vrstu glazbe, mi smo tu, evo, već devetu godinu zaredom. I ne mislimo stati. Festival je u potpunosti proizvod domaćeg know how-a, 100% bosanskohercegovački proizvod i to je nešto na što smo izrazito ponosni.
U posljednja dva izdanja MSF je narastao u festival koji traje čak tri dana. Koliko je izazovno pratiti sve tehnički i što vam pomaže u tehničkoj organizaciji tako velike manifestacije?
MSF organizacijski tim: Zajedništvo i timski duh. Timski prilazimo svakom izazovu i definiramo strategiju kako ga riješiti. Formula je dosad radila besprijekorno, pa je i ne mislimo mijenjati.
Foto: BONK studio
Spektakularni vatromet koji obasja nebo, razni corneri za sve i svakoga i lineup sa regionalnim zvijezdama samo su uvod u MSF sadržaj. Kako regionalna publika reagira na ono što nudi MSF i što nam sve pripremate ove godine?
MSF organizacijski tim Mostar Summer Fest je postao ona ljetna vremenska točka u kojoj se regija sastaje. Često za Mostar kažu da je Bosna i Hercegovina u malome, tako mi shvaćamo da je naš festival regija u malome.
Foto: BONK studio
Nije samo naš lineup mješavina najboljeg od glazbe što regija nudi, nego je i naša festivalska publika mješavina svih regionalnih naglasaka, od crnogorskog, preko bosanskog i dalmatinskog pa do lokalnog hercegovačkog. Ove godine publiku očekuju najveća regionalna imena, od kojih bismo posebno istaknuli Galiju, Hladno pivo, S.A.R.S., Brkove, TBF, a kojima će podršku dati mlade bh snage: Cunami Flo, Činčila i Josip Palameta.
Kad se festival približi i euforija počne rasti, teško je ne dopustiti da i vas emocije ne preplave. Koju uspomenu sa dosadašnjih izdanja festivala ćete zauvijek ponijeti sa sobom?
MSF organizacijski tim Uspomenu s prvog našeg sastanka, kad smo se nas trojica i Ana, vaša osnivačica, koja je s nama festival gradila do sedmog izdanja, našli pred praznim papirom i pred zadatkom da festivalu damo ime. Tad smo faktički porodili naš Mostar Summer Fest i od tada imamo (svetu) dužnost da pazimo na njega, kao da nam je čedo. Ne samo radi nas i radi festivala samog, nego ponajprije radi naše publike.
Mili, Niki i Toni sa Bonjour.ba osnivačicom Anom Ćavar
Foto: BONK studio
I za kraj, koja mjesta ljubitelji festivala svakako trebaju vidjeti u Mostaru tijekom posjete Mostar Summer Festu?
MSF organizacijski tim: Zahvaljujući Street Arts Festivalu Mostar je kroz godine postao velika galerija na otvorenome. Svakako preporučujemo da se naši posjetitelji izgube u mostarskim ulicama i uživaju u otkrivanju fantastičnih grafita i murala. Dođite ovaj vikend u Mostar i doživite ga i uhom i okom i srcem. Vidimo se!
***
Naslovna fotografija: BONK studio
Razgovarala: Marija Perić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Četrnaesto izdanje DRIVE Leadership & Talent konferencije održano je 1. oktobra 2026. godine u Hotelu Hills u Sarajevu, u organizaciji kompanije Alma Career BH / MojPosao.ba. Konferencija je okupila HR profesionalce, menadžere i poslovne lidere iz Bosne i Hercegovine i regije, uz međunarodne stručnjake za zapošljavanje i razvoj ljudi.
Pod sloganom Human at the HeaRt, ovogodišnji program povezao je primjenu umjetne inteligencije s pitanjima angažiranosti zaposlenika, kvaliteta liderstva i uslova u kojima ljudi rade. U razgovorima o budućnosti rada važno mjesto dobile su i potrebe zaposlenika koje često ostaju izvan poslovnih rasprava.
Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Alma Career BH/MojPosao.ba, u predavanju „Veliko odustajanje: Kako vratiti angažiranost zaposlenika u eri umjetne inteligencije“ govorila je o zaposlenicima koji ostaju u kompaniji, ali gube povezanost s poslom. U fokusu je bila odgovornost lidera za odnose i radno okruženje u kojem se angažiranost može obnoviti.
Hung Lee, osnivač newslettera Recruiting Brainfood i međunarodni stručnjak za zapošljavanje, razmatrao je kako se mijenja uloga ljudi kada tehnologija preuzima sve više zadataka i gdje njihov doprinos ostaje nezamjenjiv.
Debra Corey, međunarodna HR stručnjakinja i autorica, govorila je o svakodnevnim ponašanjima i odlukama kojima lideri grade povjerenje i kvalitetnije odnose sa zaposlenicima.
Razgovori u formatu „Executive vruća stolica“ donijeli su poslovnu perspektivu kroz iskustva Lidije Žigić, predsjednice Uprave NLB Banke d.d. Sarajevo, Toneta Stanovnika, osnivača i direktora Špice, te Suzane Sikimić, izvršne direktorice kompanije Nelt BiH. 
U saradnji s projektom „Veći izbor kroz politike prilagođene porodici“, koji provodi Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), a podržava Austrijska agencija za međunarodna partnerstva, konferencija je obuhvatila razgovore o očekivanjima mladih i podršci zaposlenicima u različitim životnim fazama.
Prof. dr. Amra Kapo, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavila je uvide o generaciji Z i rodno odgovornim politikama prilagođenim porodici. U fokusu je bilo razumijevanje očekivanja novih generacija i njihovog odnosa prema poslu, karijeri i budućem radnom okruženju.
Poseban razgovor s Milicom Lubinić, Peri.Menopause@Work, bio je posvećen menopauzi na radnom mjestu, dajući prostor iskustvima i potrebama zaposlenica o kojima se rijetko govori u poslovnom okruženju.
Četiri paralelne radionice ponudile su učesnicima mogućnost da se detaljnije posvete temama relevantnim za njihov svakodnevni rad.
Naida Pervan vodila je radionicu o liderstvu usmjerenom na ljude i pričama koje oblikuju liderski pristup. Emir Durmo bavio se povezivanjem HR-a, upravljanja radnom snagom i operacija u jedinstven sistem, uz fokus na odnos između ljudi i poslovnih rezultata.
Radionica Darka Mirkovića bila je posvećena emocionalnoj zrelosti i njenom utjecaju na angažiranost i odgovornost na poslu, dok je Krešimir Filipović kroz „Nacrt za lidera“ obradio razvoj liderskih kompetencija. 
U okviru izbora Najbolje HR prakse 2026, powered by MojPosao.ba regrutacijska rješenja, predstavljeno je pet finalnih projekata.
Uz „SIRIUS“ NLB Banke Banja Luka, finalisti su bili Marvelsoft s praksom „Marvelsoft integrirani OKR sistem“, Nelt Group BiH s projektom „OHI“, Personify Health BiH s praksom „HR Asistent“ i Imaco Systemtechnik d.o.o. s projektom „MOST“.
Nakon predstavljanja i glasanja stručnog žirija i učesnika konferencije, praksa „SIRIUS“ NLB Banke Banja Luka proglašena je najboljom HR praksom za 2026. godinu.
Program je zaokružen stand-up nastupom glumca Kerima Čutune, nakon dana predavanja, radionica i razmjene iskustava.
DRIVE 2026 povezao je međunarodne uvide s iskustvima domaćih kompanija, stavljajući u fokus odgovornost lidera za promjene koje uvode. Za poslodavce, ulaganje u tehnologiju podrazumijeva i ulaganje u ljude koji će je koristiti: njihove vještine, povjerenje i uslove rada.
U tome je i suština slogana Human at the HeaRt: ljudi trebaju biti u središtu odluka koje oblikuju budućnost njihovog rada.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
