Iz godine u godinu Mostar Summer Fest stavlja Mostar ispred glazbenog povećala regije i dovodi u ovaj grad najveća imena regionalne scene kako bi ponovo povezao ljubitelje glazbe.

U želji da svim posjetiteljima približimo kako izgleda organizacija jednog ovakvog Festivala i kako se uopće MSF pretvorio u ono što je danas, razgovarali smo s organizacijskim timom kojeg čine Niki, Toni i Mili.

Ova MSF ekipa otkrila nam je sve detalje o začetku i razvoju Mostar Summer Festa. S nama su podijelili kako su izgledali njihovi početci, kao i koje uspomene ih uvijek nasmiju. Pričali su nam kako se organiziraju, ali i kako se timski nose sa izazovima planiranja jednog outdoor festivala u Bosni i Hercegovini. Dakako, otkrili su nam i što nas čeka na ovogodišnjem, sad već devetom izdanju MSF-a kao i što posjetiti u Mostaru tijekom dolaska na MSF.

Prelistajte dalje za njihove odgovore.

Niki, Toni i Mili, dio ste tima od samog početka. Odakle ideja za pokretanjem MSF-a koji okuplja ljubitelje glazbe već duži niz godina?

MSF organizacijski tim: Festival je pokrenut sad već daleke 2013. godine, a ideja se rodila iz same ljubavi prema glazbi i festivalima. Tu je, dakako, i ljubav prema Mostaru, koji do te 2013. nije imao ljetni glazbeni festival, a nama se oduvijek činilo da grad čini gradom i činjenica da ima svoj glazbeni festival.

Foto: BONK studio

Morate znati da te i tih godina Mostar nije imao vlast, da je bio u administrativnoj pat poziciji radi neodržavanja izbora... bila je to dosta konfuzna i teška situacija za sve građane. Uglavnom, odlučili smo biti aktivni građani i napraviti festival, koji će Mostaru dati taj sastavni i do tada nedostajući element urbanoga, a koji će ljudima pružiti nadu u bolje sutra.

Foto: BONK studio

MSF broji svoje deveto izdanje ove godine. Koji izazovi su bili najteži za prebroditi tijekom vašeg dosadašnjeg rada i koliko se MSF mijenjao tijekom proteklih godina?

MSF organizacijski tim: Pomiriti se s činjenicom da na kišu ne možemo utjecati, da će biti što bude i da je sastavni dio festivala mogućnost da se dogodi olujno nevrijeme i da u tom slučaju od festivala nema gotovo ništa. Kroz godine je festival neprestano rastao, i organizacijski i tehnički. Samo da kažemo da smo od šest izvođača prve godine došli do 28 izvođača 2019., dok smo ove godine na tek 12 izvođača, a smanjenje lineupa možemo zahvaliti jedino i isključivo koronavirusu (smijeh).

Niki, kao direktor Festivala, kako se nosite sa iznenadnim situacijama i koje tri stvari smatrate najvažnijima za organizaciju ovakvog glazbenog događaja?

Niki: Nisam fan titula pa samu titulu direktor ne volim, pogotovo jer je svatko od nas, u našoj plošnoj organizaciji, direktor na svoj način, a samo je, eto, mene dopala protokolarna dužnost biti direktor po funkciji. Nevezano za funkciju, svaki od nas trojice odluke donosi u ime i za dobro festivala. Što se tiče izvanrednih situacija, najbitnije je iskrsli problem detektirati čim prije i s pravim rješenjem reagirati što je brže moguće.

Foto: BONK studio

Tako sam ponosan što za 9 godina festivala i preko 100 koncerata, niti jedan izvođač nije otkazao nastup pred sami festival. Tri najvažnije stvari za organizirati jedan ovakav festival su: vizija, okupiti dobar organizacijski tim i na vrijeme planirati sve aktivnosti.

Toni, vi ste producent festivala. Kad kreću prve pripreme za jedan ovakav event i koje je sve korake potrebno napraviti u organizaciji da bi tisuće ljudi uživali pod zvjezdanim nebom ispred odličnih izvođača?

Toni: Čim se odsvira završni ton jednog festivalskog izdanja, počinje ciklus planiranja idućeg. Odmah potom se izmire sve obaveze prema partnerima u najskorijem mogućem roku, a paralelno tome se vrši analiza odrađenog festivala, počevši od logistike, pa do ponude, marketinga, osiguranja te u konačnici samog izbora bendova. Važno je da analiza bude maksimalno kritična u pogledu onoga što nije bilo dobro, ali i onoga što je bilo dobro, kako bi festival napredovao i iz godine u godinu ljudima pružao nešto novo.

Foto: BONK studio

Mnogo toga bih mogao izdvojiti, ali ono bez čega nijedna organizacija ne može uspjeti, a posebno trajati duži period, jeste tim s vizijom i vjerom u ono što radi. Smatram da takav pobjednički tim Mostar Summer Fest ima od samog početka i vesele me sjećanja na protekle zajedničke godine, jednako kao što se veselim svim našim budućim festivalima.

Foto: BONK studio

Mili, u ulozi Art&HR direktora uvijek ste u doticaju sa izvođačima. Koliko glas publike utječe na izbor izvođača i koncept festivala, a koliko želje i zamisli vašeg organizacijskog tima?

Mili: Svaki lineup je nastao kao presjek želja publike sa željama organizacijskog tima, uz poštovanje aktualnih glazbenih trendova u regiji. Najispravnije bi bilo kazati da publika i organizacijski tim zajednički sastavljaju lineup, dakle, fifti-fifti.

Foto: BONK studio

Koja je po vama najpozitivnija promjena koju je MSF donio u Mostar tijekom ovih godina?

MSF organizacijski tim: Volimo misliti da je Mostar Summer Fest ljudima pokazao da se u životu može uspjeti i kad kreneš od nule. Zaista smo krenuli iz (praktički) ničega i unatoč svim prognozama da nećemo potrajati, da naše društvo ne voli tu vrstu glazbe, mi smo tu, evo, već devetu godinu zaredom. I ne mislimo stati. Festival je u potpunosti proizvod domaćeg know how-a, 100% bosanskohercegovački proizvod i to je nešto na što smo izrazito ponosni.

U posljednja dva izdanja MSF je narastao u festival koji traje čak tri dana. Koliko je izazovno pratiti sve tehnički i što vam pomaže u tehničkoj organizaciji tako velike manifestacije?

MSF organizacijski tim: Zajedništvo i timski duh. Timski prilazimo svakom izazovu i definiramo strategiju kako ga riješiti. Formula je dosad radila besprijekorno, pa je i ne mislimo mijenjati.

Foto: BONK studio

Spektakularni vatromet koji obasja nebo, razni corneri za sve i svakoga i lineup sa regionalnim zvijezdama samo su uvod u MSF sadržaj. Kako regionalna publika reagira na ono što nudi MSF i što nam sve pripremate ove godine?

MSF organizacijski tim Mostar Summer Fest je postao ona ljetna vremenska točka u kojoj se regija sastaje. Često za Mostar kažu da je Bosna i Hercegovina u malome, tako mi shvaćamo da je naš festival regija u malome.

Foto: BONK studio

Nije samo naš lineup mješavina najboljeg od glazbe što regija nudi, nego je i naša festivalska publika mješavina svih regionalnih naglasaka, od crnogorskog, preko bosanskog i dalmatinskog pa do lokalnog hercegovačkog. Ove godine publiku očekuju najveća regionalna imena, od kojih bismo posebno istaknuli Galiju, Hladno pivo, S.A.R.S., Brkove, TBF, a kojima će podršku dati mlade bh snage: Cunami Flo, Činčila i Josip Palameta.

Kad se festival približi i euforija počne rasti, teško je ne dopustiti da i vas emocije ne preplave. Koju uspomenu sa dosadašnjih izdanja festivala ćete zauvijek ponijeti sa sobom?

MSF organizacijski tim Uspomenu s prvog našeg sastanka, kad smo se nas trojica i Ana, vaša osnivačica, koja je s nama festival gradila do sedmog izdanja, našli pred praznim papirom i pred zadatkom da festivalu damo ime. Tad smo faktički porodili naš Mostar Summer Fest i od tada imamo (svetu) dužnost da pazimo na njega, kao da nam je čedo. Ne samo radi nas i radi festivala samog, nego ponajprije radi naše publike.

Mili, Niki i Toni sa Bonjour.ba osnivačicom Anom Ćavar

Foto: BONK studio

I za kraj, koja mjesta ljubitelji festivala svakako trebaju vidjeti u Mostaru tijekom posjete Mostar Summer Festu?

MSF organizacijski tim: Zahvaljujući Street Arts Festivalu Mostar je kroz godine postao velika galerija na otvorenome. Svakako preporučujemo da se naši posjetitelji izgube u mostarskim ulicama i uživaju u otkrivanju fantastičnih grafita i murala. Dođite ovaj vikend u Mostar i doživite ga i uhom i okom i srcem. Vidimo se!

***

Naslovna fotografija: BONK studio
Razgovarala: Marija Perić

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR