Ines je vedra i kreativna vlasnica inspirativnog #homegoals kutka na društvenoj mreži Instagram pod nazivom @more_less_ines. Na njemu redovito objavljuje tople i šarmantne kutke svog stana površine 80m2.

Ines redovito i na svom blogu More Less Ines objavljuje backstage fotografije i savjete kroz koje otkriva sve detalje preuređenja doma, odabira buketa za blagovaonicu ili kreiranja neodoljivog vijenca od eukaliptusa, a kroz mini intervju, otkrila nam je i par simpa trikova za uređenje obiteljskog doma.

***

Gdje pronalazite inspiraciju za uređenje stana? Kako biste opisali stil koji vlada u vašem domu?

Inspiraciju za uređenje stana pronalazim najčešće na Instagramu i Pinterestu, a također i u časopisima i dućanima. Stil koji vlada u mom domu je skandinavski prije svega, uz pokoji moderan, a i vintage detalj. Prevladavaju siva i bijela, te toplina drva, puno detalja od svijećnjaka do okvira te prozračnost i dosta svijetla.

Koji dio doma je bio najzahtjevniji za uređenje?

Najzahtjevniji dio za uređenje bila je kuhinja.

Predstavili ste na vašim društvenim mrežama novu bijelu kuhinju koja je chic & moderno osvježenje doma. Koje kriterije je morala ispunjavati vaša nova kuhinja? Gdje ste pronašli namještaj i sve detalje za njeno uređenje?

Kuhinja je svijetla, a to mi je ujedno bilo i najbitnije kad smo ju dali raditi. Bijele je boje u kombinaciji s drvenom površinom i drvenim pomoćnim kolicima. Skandinavskog je dizajna s mješavinom industrijskih detalja kao sto su ručkice, luster, a tu je vintage slavina i keramički sudoper. Sadrži ugradbeni frižider koji je zajedno s ugradbenom povišenom pećnicom osmišljen kao ormar. Ima i malu ostavu na čijim je vratima imitacijska školska ploča koja nam služi za podsjetnik, a djevojčicama za igru. Iz kuhinje se izlazi na balkonska vrata koja joj daju veliku količinu svjetlosti i kad je najoblačniji dan. Kuhinja odiše jednostavnošću, minimalizmom boja i svježinom koju daje toplina drva, kao i začini i biljke kojih sam ljubitelj. Kombinirali smo Ikeu što se tiče fronti, a korpuse smo naručili iz Elgrada. Sve ostalo je također iz Ikee.

{gallery}2018/2018_02/stan_kuhinja{/gallery}

U vašem dnevnom boravku pronašli smo brojne artikle iz ponude hrvatskih brandova, ali i omiljenih pristupačnih trgovina namještaja? Gdje najčešće kupujete dodatke za dom?

Detalje za dom najčešće kupujem u Ikei, Jysku, Kiku, Pepcu. Neke detalje pronalazim i na Instagramu koji vrvi predivnim profilima putem kojih se talentirani ljudi pokušavaju probiti svojim idejama, a koje se tiču dekora i interijera. Obožavam kad naiđem na domaće brandove.

{gallery}2018/2018_02/stan_dnevni{/gallery}

Koliko ulogu svjetlost i osvjetljenje igra u uređenju interijeru?

Mislim da svijetlost u interijerima igra veliku ulogu. Bilo putem prirodne svijetlosti ili putem lustera, lampica, i raznih osvjetljenja stanu odnosno domu je potreba ta doza topline. Ja obožavam prirodnu svijetlost i upravo zbog tog nemamo ni zavjese. Uživam u prozračnosti koju nam daje veliki stakleni zid u našem dnevnom boravku.

Na koji način birate ukrase za uređenje zidova?

Dekor na našim zidovima uglavnom se sastoji od jednostavnih okvira ispunjenim citatima. Kao na primjer u blagovaonici gdje iznad blagovaonskog stola prevladava uska polica predviđena za okvire koje povremeno mijenjam, ovisno o prilikama; godišnjim dobima, rođendanima, raspoloženjima. Jako volim postere koji se trenutno popularni, a mogla bih se i nazvati kolekcionarom domaćeg branda Dilemma posters čije postere redovito mijenjam i slažem u blagovaonici i dječjoj sobici. U dnevnom boravku na zidu iznad sive sofe nalaze se četiri velika portreta crno bijele boje. Po jedan portret za svakog od nas u obitelji. To mi je također jedan od dražih kutaka u stanu. Sto se tiče dječjeg dekora na zidovima, u sobici kod djevojčica nalaze se dvije police koje imaju vise estetsku nego funkcionalnu ulogu, a na kojoj se nalaze ponekad lampice, ponekad uokviren poster, igračke ili pak knjiga.

Inspiracija za uređenje dječje sobe?

Inspiraciju za dječju sobu najčešće pronalazim na Instagramu gdje pratim razne inspirativne profile usmjerene na dekor, interijer i dizajn.

{gallery}2018/2018_02/stan_djecja{/gallery}

Najdraži kutak u domu?

Najdraži kutak definitivno bi bila kuhinja pa blagovaonica. Obožavam svoju kuhinju punu detalja, kao i svježe cvijeće u vazi na blagovaonskom stolu. To su po mom mišljenju dva najfotogeničnija kutka u mom domu.

Jesu li dio vašeg interijera i neki DIY projekti? Ako da, koji?

Volim DIY projekte i voljela bih nekad imati više vremena i inspiracije za njih. Ima ih nekoliko koji su u stanu trenutno vidljivi, a to su rozi jelen s tijarom i nacrtane planine na zidu u sobici djevojčica, te vijenac od eukaliptusa. Prvo što sam napravila bili su zlatni i srebrni oblaci također u sobici djevojčica no njih su od nedavno zamijenile divne zidne naljepnice u obliku božura.

Foto: Ines Šitum

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba