TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 12.1.2026.
Golden Globes su oduvijek bili svojevrsni uvod u sezonu nagrada, večer koja postavlja ton prije nego što Oscar mašinerija krene punom snagom.
Kao i svake i ove godine slavili su filmove i serije koji su obilježili proteklih dvanaest mjeseci, ali pažnja je, očekivano, vrlo brzo skliznula s pozornice na crveni tepih. Ono što je sinoć bilo drugačije nije bila lista dobitnika, već raspoloženje u kojem se moda pojavila.
Bez namjere da se nadglasa sama sebe, stil je djelovao tiše, promišljenije i sigurnije. Kao da je glamur odlučio stati korak unazad i prepustiti prostor kroju, teksturi i stavu. U nastavku nećemo tražiti “najbolje”, već ćemo razložiti lookove koji su suptilno oblikovali atmosferu večeri Golden Globes nagrada i pokazali kako danas izgleda samouvjeren crveni tepih.
Glamur oslobođen spektakla
Možda najzanimljiviji pomak večeri bio je odnos prema samom pojmu glamura. Nije nestao, ali je promijenio formu. Umjesto velikih modnih gesti, dobili smo lookove koji djeluju lično, gotovo intimno, kao da su nastali iz jasne svijesti o vlastitom stilu.
Ovdje glamur nije kostim, već produžetak identiteta nenametljiv, ali precizan. Golden Globes su sinoć pokazali da crveni tepih ne mora biti glasan da bi bio relevantan, niti teatralan da bi bio modno važan.
Tekstura kao glavni narativ
Umjesto boja koje dominiraju prostorom, fokus se prebacio na materijale i površine. Sjaj metala, mekoća perja, transparentni slojevi i bogati vezovi preuzeli su ulogu glavnih pripovjedača.
Ovi lookovi nisu se kretali oko ideje “wow efekta”, već oko osjećaja kako tkanina pada, kako reflektira svjetlo, kako se kreće u hodu. Upravo u toj suzdržanoj igri tekstura leži razlog zašto je crveni tepih djelovao promišljenije nego inače. Sve je bilo tu s razlogom, ali ništa nije bilo preglasno.
Tišina kroja i snaga siluete
Ako je sinoć postojala zajednička nit, bila je to vjera u siluetu. Haljine su se oslanjale na precizan kroj, čiste linije i tijelo kao centralnu tačku, bez potrebe za dodatnim objašnjenjima.
Od dugih, gotovo arhitektonskih formi do uskih, skulpturalnih konstrukcija, moda je djelovala disciplinovano i samouvjereno. Ovo nisu bili lookovi koji traže reakciju, već oni koji je dobiju upravo zato što je ne forsiraju. Crveni tepih se sinoć više ponašao kao produžetak modne piste nego kao pozornica za spektakl.
Sinoćnji Golden Globes nisu ponudili jedan dominantan modni trenutak, niti su pokušali da ga proizvedu. Umjesto toga, crveni tepih je djelovao kao niz promišljenih odluka koje su zajedno formirale mirniju, zreliju sliku savremenog glamura.
Moda je ovdje funkcionisala kao refleksija trenutka u kojem se nalazi industrija svjesna sebe, sigurnija u tišini nego u buci. Ako je ovo nagovještaj onoga što slijedi u sezoni nagrada, onda nas ne čeka povratak spektaklu, već njegova pažljivo kontrolisana verzija.
A to je, možda, promjena koja nam je bila potrebna.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 

Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 

Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!