TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 8.1.2025.
Jeste li s ulaskom u novu godinu poželjeli napraviti promjene i u svom svakodnevnom okruženju?
Malo dodatne svježine i promjena uvijek su dobrodošli. Kada smo čuli da je Pantone boje godine za 2025. godinu Mocha Mousse znali smo da će brzo postati i dio naših interijera. Ova topla, kremasta smeđa nijansa već na prvi pogled zove nas da se smjestimo u omiljeni kutak doma uz knjigu ili seriju i šoljicu najdražeg napitka.
Kao što je jasno već i po samom nazivu ova boja podsjeća na kombinaciju kreme od čokolade i kafe. Nježna je, svilenkasta i luksuzna. Za razliku od hrabrijih nijansi poput terakote, Mocha Mousse ima nenametljiviji i elegantniji dojam, a to je čini lakšom za uklopiti u svaki savremeni dom.
Kako Mocha Mousse boju unijeti u interijer?
Dok tražimo načine kako je unijeti u interijere, JYSK ponuda je pravi izvor inspiracije. Ove sezone smo pronašli detalje i komade namještaja u zemljanim tonovima koji prate trend Mocha Mousse nijanse.
Osim što odlično funkcioniše kao baza u uređenju interijera, Mocha Mousse se lako kombinuje s drugim bojama i materijalima. Savršeno se slaže s prirodnim teksturama poput drveta, lana, pletenih detalja, ali i suptilnim sivim i krem nijansama.
Detalji za cozy dom
Počnite s detaljima – jastuci, dekice i tepisi u nježnim smeđim tonovima mogu u trenu promijeniti atmosferu prostora. Mekani jastuci s teksturom lana ili pamuka u kombinaciji s dekama u tonovima Mocha Mousse unose dozu coziness - a i stvaraju hygge ugođaj.
Prirodne boje
Ako želite malo veće promjene, komadi poput drvenih stolića, komoda ili trpezarijskih stolica u prirodnim tonovima odlično će nadopuniti ovu boju. Namještaj jednostavnijih linija i materijala će se savršeno uklopiti u ovu paletu boja.
Final touch...
Prostorije u našem domu nisu potpune bez detalja kao što su vaze od stakla ili keramike, pladanj, svijećnjak, pletene korpe i šoljice za kafu. Vjerujemo da i sami već imate svoje favorite kada je riječ o dodacima za dom koji na kraju uvezuju dom u harmoničnu, uređenu priču.
Kombinujte Mocha Mousse s drugim trendovima
Mocha Mousse je svestrana boja koja se lako se uklapa u različite stilove. Spajajući elemente boemskog marokanskog stila s čistim, skandinavskim minimalizmom, postići ćete moderan izgled interijera.
S kojim stilovima možete kombinovati Mocha Mousse?
Skandinavski stil: Kombinujte Mocha Mousse s bijelim i sivim tonovima te drvenim namještajem kako biste stvorili prozračan i umirujući prostor.
Rustikalni chic: Dodajte komade od prirodnih materijala poput pletenih košara, drvenih elemenata i mekanih tepiha. Ovo će unijeti toplinu u vaš interijer.
Minimalizam s dozom luksuza: Mocha Mousse kombinujte i sa zlatnim ili bronzanim detaljima. Velvet komadi će unijeti posebnu dozu luksuza u prostor.
Jeste li sada spremni na transformaciju svog doma?
* * *
Naslovna fotografija: @emmastevensonstudio
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
