TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.12.2023.
Metropolitan muzej umjetnosti predstavio je izložbu pod nazivom „Women Dressing Women“ i odao počast ženama dizajnericama u modnoj industriji.
Tim kustosa koji je predvodila Julia Binswanger (freelance novinarka i audio producentica), imao je za cilj da preoblikuje narativ povijesti mode tako što su odlučili staviti naglasak na, često zanemarene, doprinose žena dizajnerica. Osvrćući se na to, ovo je izložba koja svjedoči o tome koliku snagu ima moda, ali i ženska kreativnost kada je u pitanju utjecaj na društvene promjene.
Izložba prikazuje otprilike 80 odjevnih predmeta koji su pomno probrani iz opsežne muzejske zbirke, a koji predstavljaju rad preko 70 dizajnerica još od početka 20. stoljeća. Kroz sve kreacije predstavlja se moć ženske kreativnosti te se priča o skrivenim narativima povijesti mode. Na oduševljenje mnogih, izloženi su odjevni komadi koji nikada prije nisu bili javno prikazani.
Ovo je prvi put da je Metropolitan muzej umjetnosti prikazao izložbu u potpunosti posvećenu ženama dizajnericama. Kustosice su prepustile odjevnim komadima da pričaju sami za sebe i posjetioci potvrđuju da upravo to i rade. Svaki komad priča o inovativnosti i kreativnosti koja je, nažalost, dugo vremena bila potpuno zanemarena i možemo samo reći, bilo je i vrijeme da ovakva izložba ugleda svjetlo dana.
Na izložbi je moguće vidjeti radove dizajnerica kao što je Izabel Toledo, koja je za Met Costume Institute konstatirala kako su u svaki njen dizajn (kroz tkaninu, teksturu i boje) utkana njena iskustva, povijest i njene emocije. Uz to, svoj rad definira kao „odijevanje emocija“, naglašavajući da moda ima moć da izrazi emocije onoga tko ju nosi, jednako kao i da utječe na to kako se netko osjeća.
Posjetioce izložbe na fasadi Metropolitan muzeja dočekat će fotografija dizajnerice Claire McCardell koja nosi vlastitu kreaciju prikazanu i na izložbi. Claire je još jedna važna karika u kreiranju modne scene u Americi. Ona je bila inovatorica koja je počela dizajnirati odjeću s elementima koji su donosili udobnost i slobodu, poput ležernijeg kroja haljine, ali i džepova, naramenica i vezica. Oličenje njenog rada su bezbrižnost i bezvremenski stil.
Pri ulasku na izložbu posjetitelje će dočekati kreacije dvije kultne kreatorice koje su također definirale značaj mode – haljina dizajnerice Madame Grès i kreacija Rei Kawakubo za Comme des Garçons.
Zašto baš one? To je oda radu Madame Grès, francuskoj dizajnerici čija je karijera započela 1930-ih. Madame Grès je prepoznata po inovativnom pristupu drapiranja i izuzetnoj sposobnosti manipuliranja materijalom. Poznata je po bezvremenskim i elegantnim modelima u kojima stvara mnoštvo sitnih nabora. Osim toga, ona je prva žena za čije je kreacije odobrena samostalna izložba u Metropolitan muzeju, 1994. godine.
Iako je trebalo puno godina do nove takve izložbe, 2017. godine je predstavljena i prva samostalna izložba živuće dizajnerice - Rei Kawakubo. Rei je svjetski priznata japanska dizajnerica i osnivačica kultnog avangardnog brenda Comme des Garçons. Njene kreacije oda su simetriji, predimenzioniranim siluetama i dekonstrukciji konvencionalnih silueta.
Uz bok njihovim kreacijama našle su se i one od dizajnerica Jeanne Lanvin, Else Schiaparelli i Madeleine Vionnet - dizajnerica kojoj se pripisuje izum tehnike rezanja po dijagonali (bias cut).
Izložene su i kreacije suvremenih dizajnerica kao što su Iris van Herpen, Rei Kawakubo, Anifa Mvuemba i Simone Rocha. To je samo mala najava modnih velikanki čije će vas izložene kreacije zapanjivati iz koraka u korak. Izložba je otvorena od 7. 12. 2023. do 3. 3. 2024. godine. Tko ima priliku pogledati izložbu i uživo, zasigurno će doživjeti snagu ženskog dizajna i utjecaja koji su imale na razvoj modne industrije.
Već možemo zamisliti kako šećemo među tim bezvremenskim remek djelima, osjećajući auru snažnih žena u zraku oko nas. Onih žena koje su svojom kreativnošću i željom za slobodom oblikovale (i neke i dalje oblikuju) modnu scenu, ali i svijet u kojem živimo. To je svijet u kojem se čuje i ženski glas, u kojem su ženska snaga i kreativnost nedvojbeno prisutni i priznati, a u takvom svijetu definitivno želimo biti.
* * *
Naslovna fotografija: @metcostumeinstitute
TEKST: Lamija Muratagić
Met otvara Gallianov arhiv, ali prava priča tek počinje. Otkrijte sedam razloga zbog kojih njegov utjecaj i dalje određuje kako moda izgleda, kreće se i pripovijeda.
Metropolitan Museum of Art objavio je da će proljetnu izložbu Costume Institutea 2027. posvetiti Johnu Gallianu, čiji će opus biti i tema naredne Met Gale. Bit će to prvi veliki muzejski pregled koji obuhvata čitavu širinu njegova rada, od diplomske kolekcije Les Incroyables iz 1984, preko vlastitog brenda, Givenchyja i Diora, do završne Artisanal revije za Maison Margielu iz 2024, dok njegovo najnovije poglavlje donosi dvogodišnju saradnju sa Zarom.
Galliano će tako postati tek treći živući dizajner kojem je Costume Institute posvetio monografsku izložbu, nakon Yvesa Saint Laurenta 1983. i Rei Kawakubo 2017. godine. Tokom četiri decenije stvaranja od odjeće je pravio historiju, fikciju, karakter i ponekad gotovo kolektivnu halucinaciju.
Foto: @zara
Izložba također otvara teži zadatak. Kako predstaviti cijeli opus autora čija je karijera 2011. prekinuta zbog postupaka koje nijedna ozbiljna institucija ne može prešutjeti.

Foto: @thismonthsissue
Njegov opus izaziva divljenje, postupci nelagodu, a prostor između te dvije reakcije ostaje neugodno uzak. Upravo se u tom prostoru nalazi odgovor na pitanje zbog čega ga i dalje smatramo jednim od najvećih živućih dizajnera.
Gallianov uticaj nije moguće razmatrati bez događaja koji su njegovu karijeru trajno promijenili. Njegovi antisemitski, rasistički i anti-azijski ispadi iz 2010. i 2011. ne mogu se svesti na njegovu ekscentričnost niti još jedan skandal u karijeri poznatoj po teatralnosti.
Rezultirali su njegovim odlaskom iz Diora i brenda koji nosi njegovo ime, kao i presudom francuskog suda. 
Foto: @johngallianoofficial
Gallianov talent ne ublažava težinu tih postupaka. Istovremeno, oni sami ne mogu objasniti četiri decenije rada koje su promijenile način na koji moda koristi historiju, gradi siluetu i režira reviju. Ozbiljan pogled na njegov opus mora zadržati obje činjenice u kadru.
1. Historiju nije prepisivao
Galliano je u diplomskoj kolekciji Les Incroyables postrevolucionarnu Francusku provukao kroz energiju londonskih New Romanticsa. Kasnije će jednako slobodno spajati rusku aristokratiju, japanski kimono, Belle Époque, flamenco, slikarstvo i film.
John Galliano, Les Incroyables 1984
Foto: @maxsuperhero
Izvori su ostajali prepoznatljivi, ali nikada netaknuti. Galliano nije rekonstruirao prošlost. Krojio je njezine alternativne verzije.
2. Rezanje ukoso vratio je u sadašnjost
Iza teatralnosti koja je obilježila njegovu karijeru nalazi se gotovo opsesivno poznavanje konstrukcije. Galliano je rezanje ukoso, tehniku koju je proslavila Madeleine Vionnet, oslobodio nostalgije za tridesetim godinama i pretvorio u jedan od ključnih jezika mode devedesetih.
Gallianova haljina s karanfilima iz kolekcije Dolores iz 1995. rezana je ukoso i bez šavova, pa na tijelu djeluje gotovo bestežinski.
Carla Bruni u Gallianovoj haljini s karanfilima iz kolekcije Dolores za jesen 1995.
Foto: @hautecoutureglobal
3. Veliku reviju mogao je napraviti i bez velikog budžeta
Godine 1994. bio je bez novca i spavao na podu stana jednog prijatelja, dok mu je pariška domaćica São Schlumberger ustupila svoj hôtel particulier za reviju. U nekoliko prostorija spojio je japanske kimone s krojenjem četrdesetih i napravio kolekciju koja mu je vratila karijeru. Godinu kasnije preuzeo je Givenchy.
Njezina snaga nije dolazila iz veličine produkcije. Odjeća, casting i prostor bili su dovoljno precizno povezani da se nekoliko soba pretvori u cijeli Gallianov svijet.

Foto: @gazette_pierre
4. Siluetom je određivao ko je osoba koja je nosi
U Artisanal kolekciji za Maison Margielu iz 2024. ekstremno stegnuti strukovi, podstavljeni bokovi, prozirna čipka i kaputi nošeni gotovo naopako nisu bili tek stilistički trikovi.
Od njih su nastajali ljubavnici, bjegunci, plesačice i noćni likovi inspirisani Brassaïjevim fotografijama Pariza. Tijelo je prvo bilo rekonstruirano krojem, a tek onda odjeveno. Zbog toga modeli nisu predstavljali kolekciju. Igrali su njezine likove.
Foto: @gallianoarchive
5. Znao je promijeniti veliku kuću, a da joj ne izbriše identitet
U Dior nije došao kako bi disciplinirano ponavljao New Look. Uzeo je stegnuti struk, korzete, pune suknje i ceremonijalnu ženstvenost kuće, a zatim ih provukao kroz druge epohe, kulture, subkulture i vlastitu sklonost pretjerivanju.
U couture kolekciji za proljeće 2007. kimono, obi i geometriju origamija preveo je u Diorove peplume, pune suknje i korzetirani struk. Nije japansku referencu postavio preko New Looka. Dopustio je da jedno promijeni konstrukciju drugog.

Foto: @missbottega_
Dior je pod njim ostao nepogrešivo Dior, ali više nije bio predvidljiv. Arhivu nije tretirao kao granicu, već kao konstrukciju dovoljno snažnu da podnese rizik.
6. Margiela je dokazala da nije imao samo jedan veliki trik
Dolazak u Maison Margielu djelovao je kao estetski nesporazum. Gallianova grandioznost susrela se s kućom izgrađenom na anonimnosti, dekonstrukciji, reciklaži i vidljivim tragovima procesa.
Umjesto da ponovi Dior u skromnijem prostoru, promijenio je način rada. Odjevni predmeti rastavljali su se do konstrukcijskog kostura, podstave izlazile na površinu, a pronađeni komadi dobivali novi identitet.
Foto: @maisonmargiela
Margiela je pokazala da Gallianov potpis ne zavisi od raskoši. Kada su se povukli monumentalna scenografija i couture obilje, ostao je njegov odnos prema konstrukciji.
7. Malo ko je sve to mogao držati u istoj kolekciji
Galliano nije bio jedini majstor kroja, spektakla, historijske reference ili koncepta. Njegova posebnost bila je u tome što je sve te discipline mogao povezati bez jasne granice među njima.
Foto: @szilvesztermako
Rezanje ukoso nije služilo samo tehnici. Historijsko istraživanje nije završavalo kostimom. Casting, makeup i scenografija nisu prikrivali odjeću, već su objašnjavali kome ona pripada.
Čak i kada bi rezultat bio pretjeran, nije ga bilo moguće zamijeniti za rad drugog dizajnera.
Foto: @szilvesztermako
Met će pokušati pokazati cijeli opus bez popravljanja njegove biografije.
Ne kao figura koju moda mora ponovo prihvatiti, nego kao autor kojeg iz vlastite historije ne može izostaviti.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @szilvesztermako
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!