TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.12.2023.
Metropolitan muzej umjetnosti predstavio je izložbu pod nazivom „Women Dressing Women“ i odao počast ženama dizajnericama u modnoj industriji.
Tim kustosa koji je predvodila Julia Binswanger (freelance novinarka i audio producentica), imao je za cilj da preoblikuje narativ povijesti mode tako što su odlučili staviti naglasak na, često zanemarene, doprinose žena dizajnerica. Osvrćući se na to, ovo je izložba koja svjedoči o tome koliku snagu ima moda, ali i ženska kreativnost kada je u pitanju utjecaj na društvene promjene.
Izložba prikazuje otprilike 80 odjevnih predmeta koji su pomno probrani iz opsežne muzejske zbirke, a koji predstavljaju rad preko 70 dizajnerica još od početka 20. stoljeća. Kroz sve kreacije predstavlja se moć ženske kreativnosti te se priča o skrivenim narativima povijesti mode. Na oduševljenje mnogih, izloženi su odjevni komadi koji nikada prije nisu bili javno prikazani.
Ovo je prvi put da je Metropolitan muzej umjetnosti prikazao izložbu u potpunosti posvećenu ženama dizajnericama. Kustosice su prepustile odjevnim komadima da pričaju sami za sebe i posjetioci potvrđuju da upravo to i rade. Svaki komad priča o inovativnosti i kreativnosti koja je, nažalost, dugo vremena bila potpuno zanemarena i možemo samo reći, bilo je i vrijeme da ovakva izložba ugleda svjetlo dana.
Na izložbi je moguće vidjeti radove dizajnerica kao što je Izabel Toledo, koja je za Met Costume Institute konstatirala kako su u svaki njen dizajn (kroz tkaninu, teksturu i boje) utkana njena iskustva, povijest i njene emocije. Uz to, svoj rad definira kao „odijevanje emocija“, naglašavajući da moda ima moć da izrazi emocije onoga tko ju nosi, jednako kao i da utječe na to kako se netko osjeća.
Posjetioce izložbe na fasadi Metropolitan muzeja dočekat će fotografija dizajnerice Claire McCardell koja nosi vlastitu kreaciju prikazanu i na izložbi. Claire je još jedna važna karika u kreiranju modne scene u Americi. Ona je bila inovatorica koja je počela dizajnirati odjeću s elementima koji su donosili udobnost i slobodu, poput ležernijeg kroja haljine, ali i džepova, naramenica i vezica. Oličenje njenog rada su bezbrižnost i bezvremenski stil.
Pri ulasku na izložbu posjetitelje će dočekati kreacije dvije kultne kreatorice koje su također definirale značaj mode – haljina dizajnerice Madame Grès i kreacija Rei Kawakubo za Comme des Garçons.
Zašto baš one? To je oda radu Madame Grès, francuskoj dizajnerici čija je karijera započela 1930-ih. Madame Grès je prepoznata po inovativnom pristupu drapiranja i izuzetnoj sposobnosti manipuliranja materijalom. Poznata je po bezvremenskim i elegantnim modelima u kojima stvara mnoštvo sitnih nabora. Osim toga, ona je prva žena za čije je kreacije odobrena samostalna izložba u Metropolitan muzeju, 1994. godine.
Iako je trebalo puno godina do nove takve izložbe, 2017. godine je predstavljena i prva samostalna izložba živuće dizajnerice - Rei Kawakubo. Rei je svjetski priznata japanska dizajnerica i osnivačica kultnog avangardnog brenda Comme des Garçons. Njene kreacije oda su simetriji, predimenzioniranim siluetama i dekonstrukciji konvencionalnih silueta.
Uz bok njihovim kreacijama našle su se i one od dizajnerica Jeanne Lanvin, Else Schiaparelli i Madeleine Vionnet - dizajnerica kojoj se pripisuje izum tehnike rezanja po dijagonali (bias cut).
Izložene su i kreacije suvremenih dizajnerica kao što su Iris van Herpen, Rei Kawakubo, Anifa Mvuemba i Simone Rocha. To je samo mala najava modnih velikanki čije će vas izložene kreacije zapanjivati iz koraka u korak. Izložba je otvorena od 7. 12. 2023. do 3. 3. 2024. godine. Tko ima priliku pogledati izložbu i uživo, zasigurno će doživjeti snagu ženskog dizajna i utjecaja koji su imale na razvoj modne industrije.
Već možemo zamisliti kako šećemo među tim bezvremenskim remek djelima, osjećajući auru snažnih žena u zraku oko nas. Onih žena koje su svojom kreativnošću i željom za slobodom oblikovale (i neke i dalje oblikuju) modnu scenu, ali i svijet u kojem živimo. To je svijet u kojem se čuje i ženski glas, u kojem su ženska snaga i kreativnost nedvojbeno prisutni i priznati, a u takvom svijetu definitivno želimo biti.
* * *
Naslovna fotografija: @metcostumeinstitute
TEKST: Lamija Muratagić
Za crveni tepih Sarah Čerkez nosi kreaciju Marka Fehera i eterne* nastalu od 2,5 metra oštećene eko kože i više od 2.000 ručno povezanih srca.
Prvo vas pogodi odsjaj, gotovo kao optička varka koja ne dopušta da odmah razaznate formu. Zatim se, postepeno, iz tog svjetlosnog prelamanja izdvaja silueta. Tek kada joj se približite, otkriva se da je monolitna, gotovo metalna površina kreacije koju Sarah Čerkez večeras nosi na crvenom tepihu pažljivo konstruisana od više od 2.000 pojedinačnih srca. 

Tu počinje priča koju su za 32. Sarajevo Film Festival zajedno ispisali Marko Feher i eterna*. Ne od novog materijala, nego od 2,5 metra oštećene eko kože predviđene za otpad.
Kroz višednevni proces dekonstrukcije, ponovnog oblikovanja i ručnog rada, materijal kojem je prvobitno bio namijenjen kraj dobio je sasvim novu formu. Feher ga je transformirao u hiljade pojedinačnih elemenata, povezanih crvenim koncem, detaljem koji već pripada vizuelnom jeziku eterne*. 
Srebrni elementi gusto se preklapaju preko torza i bokova, gradeći reflektirajuću površinu koja pod svjetlom djeluje gotovo poput metalnih ljuski. Konstrukcija ostaje precizna uz tijelo, a zatim se spušta prema crnom, prozračnom volumenu.
Kontrast između čvrste, reflektirajuće konstrukcije i mekog crnog volumena daje kreaciji njenu napetost.
Motiv srca u kontekstu festivala mogao je vrlo lako ostati na nivou očekivane reference. Ovdje ima znatno dublje uporište.
U Feherovom radu ono već godinama postoji kroz autorski jezik „Ljubav, Љубав, Ljubav“, ideju ljubavi kao univerzalnog jezika koji ne poznaje granice kulture ni pisma.
Za eternu* srce nosi nešto drugačiju, ali blisku simboliku. Govori o trajanju, vječnosti i vrijednosti onoga što ne prestaje biti relevantno nakon jedne sezone.
A onda dolazi Sarajevo. 
Srce Sarajeva već decenijama nije samo festivalski simbol, nego vizuelni i emotivni potpis grada koji ga nosi. U ovoj kreaciji isti motiv povezuje tri autorska svijeta: Feherov , eternin i festivalski.
Srce nije stavljeno na kreaciju. Od njega je kreacija nastala.
Moda posljednjih godina o održivosti govori često. Mnogo je intrigantnije kada ona nije tek dodatno objašnjenje proizvoda, nego temelj zbog kojeg on uopće izgleda upravo tako.
eterna* svoj koncept gradi oko lokalno prikupljenih tekstilnih viškova i ostataka iz proizvodnje, preispitujući ideju da materijal gubi vrijednost onog trenutka kada više ne može služiti svojoj prvobitnoj svrsi. Umjesto stvaranja novog, polazi od onoga što već postoji. 
Sličan princip dugo je prisutan i u radu Marka Fehera. Dekonstrukcija, transformacija odbačenih materijala, ručni rad i lokalna proizvodnja nisu naknadno uvedeni elementi njegovog dizajnerskog jezika, nego organski dio autorskog pristupa koji dosljedno razvija godinama.
Održivost ovdje nije fusnota kreacije. Ona je ugrađena u njenu površinu.
U industriji opsjednutoj novim, ova saradnja počinje upravo suprotno: ne od početka, nego od kraja. Od materijala koji je već bio otpisan.
U tome je možda i najprecizniji komentar ove kreacije. Nastala iz onoga što je trebalo nestati, svoj identitet gradi na ideji trajanja: hiljade srca ne ukrašavaju siluetu. Ona je čine. 
Saradnja Marko Feher x eterna* dio je kampanje „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“, koju pokreće CETAP s idejom da ono što je već odbačeno ne mora nužno biti i završeno.
Večeras ta ideja dobija svoju formu na crvenom tepihu.
U više od dvije hiljade srca. 


Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Editorial Photos: Edvin Kalić
Red Carpet Photos: Elvir Pandžić
Model: Sarah Čerkez
Creative director: Amila Hrustić
Makeup: Renata Ponjević
Hair: Ensar Dervišbegović
Comms: KENSHO Communications & Media
Kampanja: „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“ / Projekat CETAP
Powered by: OREA
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!