TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.12.2023.
Metropolitan muzej umjetnosti predstavio je izložbu pod nazivom „Women Dressing Women“ i odao počast ženama dizajnericama u modnoj industriji.
Tim kustosa koji je predvodila Julia Binswanger (freelance novinarka i audio producentica), imao je za cilj da preoblikuje narativ povijesti mode tako što su odlučili staviti naglasak na, često zanemarene, doprinose žena dizajnerica. Osvrćući se na to, ovo je izložba koja svjedoči o tome koliku snagu ima moda, ali i ženska kreativnost kada je u pitanju utjecaj na društvene promjene.
Izložba prikazuje otprilike 80 odjevnih predmeta koji su pomno probrani iz opsežne muzejske zbirke, a koji predstavljaju rad preko 70 dizajnerica još od početka 20. stoljeća. Kroz sve kreacije predstavlja se moć ženske kreativnosti te se priča o skrivenim narativima povijesti mode. Na oduševljenje mnogih, izloženi su odjevni komadi koji nikada prije nisu bili javno prikazani.
Ovo je prvi put da je Metropolitan muzej umjetnosti prikazao izložbu u potpunosti posvećenu ženama dizajnericama. Kustosice su prepustile odjevnim komadima da pričaju sami za sebe i posjetioci potvrđuju da upravo to i rade. Svaki komad priča o inovativnosti i kreativnosti koja je, nažalost, dugo vremena bila potpuno zanemarena i možemo samo reći, bilo je i vrijeme da ovakva izložba ugleda svjetlo dana.
Na izložbi je moguće vidjeti radove dizajnerica kao što je Izabel Toledo, koja je za Met Costume Institute konstatirala kako su u svaki njen dizajn (kroz tkaninu, teksturu i boje) utkana njena iskustva, povijest i njene emocije. Uz to, svoj rad definira kao „odijevanje emocija“, naglašavajući da moda ima moć da izrazi emocije onoga tko ju nosi, jednako kao i da utječe na to kako se netko osjeća.
Posjetioce izložbe na fasadi Metropolitan muzeja dočekat će fotografija dizajnerice Claire McCardell koja nosi vlastitu kreaciju prikazanu i na izložbi. Claire je još jedna važna karika u kreiranju modne scene u Americi. Ona je bila inovatorica koja je počela dizajnirati odjeću s elementima koji su donosili udobnost i slobodu, poput ležernijeg kroja haljine, ali i džepova, naramenica i vezica. Oličenje njenog rada su bezbrižnost i bezvremenski stil.
Pri ulasku na izložbu posjetitelje će dočekati kreacije dvije kultne kreatorice koje su također definirale značaj mode – haljina dizajnerice Madame Grès i kreacija Rei Kawakubo za Comme des Garçons.
Zašto baš one? To je oda radu Madame Grès, francuskoj dizajnerici čija je karijera započela 1930-ih. Madame Grès je prepoznata po inovativnom pristupu drapiranja i izuzetnoj sposobnosti manipuliranja materijalom. Poznata je po bezvremenskim i elegantnim modelima u kojima stvara mnoštvo sitnih nabora. Osim toga, ona je prva žena za čije je kreacije odobrena samostalna izložba u Metropolitan muzeju, 1994. godine.
Iako je trebalo puno godina do nove takve izložbe, 2017. godine je predstavljena i prva samostalna izložba živuće dizajnerice - Rei Kawakubo. Rei je svjetski priznata japanska dizajnerica i osnivačica kultnog avangardnog brenda Comme des Garçons. Njene kreacije oda su simetriji, predimenzioniranim siluetama i dekonstrukciji konvencionalnih silueta.
Uz bok njihovim kreacijama našle su se i one od dizajnerica Jeanne Lanvin, Else Schiaparelli i Madeleine Vionnet - dizajnerica kojoj se pripisuje izum tehnike rezanja po dijagonali (bias cut).
Izložene su i kreacije suvremenih dizajnerica kao što su Iris van Herpen, Rei Kawakubo, Anifa Mvuemba i Simone Rocha. To je samo mala najava modnih velikanki čije će vas izložene kreacije zapanjivati iz koraka u korak. Izložba je otvorena od 7. 12. 2023. do 3. 3. 2024. godine. Tko ima priliku pogledati izložbu i uživo, zasigurno će doživjeti snagu ženskog dizajna i utjecaja koji su imale na razvoj modne industrije.
Već možemo zamisliti kako šećemo među tim bezvremenskim remek djelima, osjećajući auru snažnih žena u zraku oko nas. Onih žena koje su svojom kreativnošću i željom za slobodom oblikovale (i neke i dalje oblikuju) modnu scenu, ali i svijet u kojem živimo. To je svijet u kojem se čuje i ženski glas, u kojem su ženska snaga i kreativnost nedvojbeno prisutni i priznati, a u takvom svijetu definitivno želimo biti.
* * *
Naslovna fotografija: @metcostumeinstitute
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.
Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.
Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo.
Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.
Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?
Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.
Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.
Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.
Tri tijela tri načina čitanja mode
Tema se tumači kroz tri vrste tijela:
Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.
Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.
Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.
Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.
Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.
Šta možemo očekivati ovog maja?
Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela.
Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu.
Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!