TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.12.2023.
Metropolitan muzej umjetnosti predstavio je izložbu pod nazivom „Women Dressing Women“ i odao počast ženama dizajnericama u modnoj industriji.
Tim kustosa koji je predvodila Julia Binswanger (freelance novinarka i audio producentica), imao je za cilj da preoblikuje narativ povijesti mode tako što su odlučili staviti naglasak na, često zanemarene, doprinose žena dizajnerica. Osvrćući se na to, ovo je izložba koja svjedoči o tome koliku snagu ima moda, ali i ženska kreativnost kada je u pitanju utjecaj na društvene promjene.
Izložba prikazuje otprilike 80 odjevnih predmeta koji su pomno probrani iz opsežne muzejske zbirke, a koji predstavljaju rad preko 70 dizajnerica još od početka 20. stoljeća. Kroz sve kreacije predstavlja se moć ženske kreativnosti te se priča o skrivenim narativima povijesti mode. Na oduševljenje mnogih, izloženi su odjevni komadi koji nikada prije nisu bili javno prikazani.
Ovo je prvi put da je Metropolitan muzej umjetnosti prikazao izložbu u potpunosti posvećenu ženama dizajnericama. Kustosice su prepustile odjevnim komadima da pričaju sami za sebe i posjetioci potvrđuju da upravo to i rade. Svaki komad priča o inovativnosti i kreativnosti koja je, nažalost, dugo vremena bila potpuno zanemarena i možemo samo reći, bilo je i vrijeme da ovakva izložba ugleda svjetlo dana.
Na izložbi je moguće vidjeti radove dizajnerica kao što je Izabel Toledo, koja je za Met Costume Institute konstatirala kako su u svaki njen dizajn (kroz tkaninu, teksturu i boje) utkana njena iskustva, povijest i njene emocije. Uz to, svoj rad definira kao „odijevanje emocija“, naglašavajući da moda ima moć da izrazi emocije onoga tko ju nosi, jednako kao i da utječe na to kako se netko osjeća.
Posjetioce izložbe na fasadi Metropolitan muzeja dočekat će fotografija dizajnerice Claire McCardell koja nosi vlastitu kreaciju prikazanu i na izložbi. Claire je još jedna važna karika u kreiranju modne scene u Americi. Ona je bila inovatorica koja je počela dizajnirati odjeću s elementima koji su donosili udobnost i slobodu, poput ležernijeg kroja haljine, ali i džepova, naramenica i vezica. Oličenje njenog rada su bezbrižnost i bezvremenski stil.
Pri ulasku na izložbu posjetitelje će dočekati kreacije dvije kultne kreatorice koje su također definirale značaj mode – haljina dizajnerice Madame Grès i kreacija Rei Kawakubo za Comme des Garçons.
Zašto baš one? To je oda radu Madame Grès, francuskoj dizajnerici čija je karijera započela 1930-ih. Madame Grès je prepoznata po inovativnom pristupu drapiranja i izuzetnoj sposobnosti manipuliranja materijalom. Poznata je po bezvremenskim i elegantnim modelima u kojima stvara mnoštvo sitnih nabora. Osim toga, ona je prva žena za čije je kreacije odobrena samostalna izložba u Metropolitan muzeju, 1994. godine.
Iako je trebalo puno godina do nove takve izložbe, 2017. godine je predstavljena i prva samostalna izložba živuće dizajnerice - Rei Kawakubo. Rei je svjetski priznata japanska dizajnerica i osnivačica kultnog avangardnog brenda Comme des Garçons. Njene kreacije oda su simetriji, predimenzioniranim siluetama i dekonstrukciji konvencionalnih silueta.
Uz bok njihovim kreacijama našle su se i one od dizajnerica Jeanne Lanvin, Else Schiaparelli i Madeleine Vionnet - dizajnerica kojoj se pripisuje izum tehnike rezanja po dijagonali (bias cut).
Izložene su i kreacije suvremenih dizajnerica kao što su Iris van Herpen, Rei Kawakubo, Anifa Mvuemba i Simone Rocha. To je samo mala najava modnih velikanki čije će vas izložene kreacije zapanjivati iz koraka u korak. Izložba je otvorena od 7. 12. 2023. do 3. 3. 2024. godine. Tko ima priliku pogledati izložbu i uživo, zasigurno će doživjeti snagu ženskog dizajna i utjecaja koji su imale na razvoj modne industrije.
Već možemo zamisliti kako šećemo među tim bezvremenskim remek djelima, osjećajući auru snažnih žena u zraku oko nas. Onih žena koje su svojom kreativnošću i željom za slobodom oblikovale (i neke i dalje oblikuju) modnu scenu, ali i svijet u kojem živimo. To je svijet u kojem se čuje i ženski glas, u kojem su ženska snaga i kreativnost nedvojbeno prisutni i priznati, a u takvom svijetu definitivno želimo biti.
* * *
Naslovna fotografija: @metcostumeinstitute
TEKST: Ada Ćeremida
Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.
Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo.
No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.
S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.
Kada je Dior Book Tote postao “previše”?
Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće.
No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila.
Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija.
Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.
Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt
Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz.
Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.


Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?
Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.
Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira.
Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.


Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati.
Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!