TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 31.12.2021.
EXPO 2020 u Dubaiju svjetska je izložba koja spaja svijet mogućnosti i ostvarenja na jednoj lokaciji na kojoj ove godine 192 države svijeta imaju pravo predstaviti sebe i svoja dostignuća.
Jedna od tih država ove godine je i Bosna i Hercegovina koja je u sklopu svog paviljona predstavila prirodne ljepote o kojima uvijek tako rado pišemo.
Uniforme dama i muškaraca koje će vas pozdraviti u BiH Paviljonu na EXPO 2020 izložbi (koja traje od 1.10.2021. do 31.3.2021.) potpisuje bh. dizajner Marko Feher. Iza Marka je već nekoliko sjajnih projekata i suradnji koje su ga učinile ambasadorom bh. mode i van granica regije. Uz to, ovo je veliki korak za bh. modnu scenu te unikatna prilika da pokažemo kreativnost i na međunarodnoj razini.
Marko je imao priliku utkati svoje znanje i bh. tradiciju u unikatne uniforme koje predstavljaju BiH na ovom svjetskom događaju.
U razgovoru s Markom saznali smo što je bila njegova inspiracija za dizajniranje jedinstvenih uniformi, kako za paviljon BiH, tako i za Nacionalni dan BiH na samoj izložbi. Podijelio je s nama i kako je tekao proces nastanka posebnog printa na uniformama, a u nastavku nam je otkrio i više detalja o ovom značajnom projektu. Prelistajte dalje.
***
„Kada su me organizatori BiH Paviljona kontaktirali vezano za uniforme osoblja koji će do marta 2022. raditi na paviljonu ali i izvođača za Nacionalni dan BiH, znali smo jedino da ono što želimo je duh BiH tradicije u savremenom ruhu. Obzirom da se dosta bavim tradicijom i gotovo cijeli moj fokus je vezan za BiH i istraživanje o samom sebi, znao sam da trebam početi i završiti ovaj projekat sa elementima koji čine sve bh. narodnosti.
Prvenstveno to je bio oblik BiH, prepoznatljiv, kažu srcoliki oblik, logičan slijed su bile i boje bh. zastave, prepoznatljiva žuta i plava te bijela. Htio sam dodati i svoju najčešće korištenu boju, to je naravno crna, tako sam dobio bazu za razvoj printa. Sledeći korak mi je bio dodati elemente sa narodnih nošnji koji se pojavljuju na ćilimima i nošnjama svih narodnosti i za to sam odabrao dva elementa, te im dao digitalnu formu.
Tako sam glavni segment printa odlučio uključiti 4 bh. oblika koji se gledaju u ogledalu, predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH, a četvrti ostale narode u Bosni i Hercegovini.
Uz bh. odraze u ogledalu potrebno je dodati elemente sa ćilima te ih digitalizovati, tako da sam to uradio u narednom koraku, te uključio boje sa zastave, tačno po predviđenim kodovima boja.
Kada je sve to realizovano, nastavio sam u finalizaciju pattern-a, tako što ću mu dati moj finalni "touch" a to je crna boja koju preferiram, te time sam dobio finalni vizual za pattern.
Nisam htio da ovo budu samo jedne obične uniforme bez dodane vrijednosti, htio sam da print bude autentičan i da nosi duh, kako bh. tradicije, ali tako i budućnosti tj. sadašnjosti. Dizajn uniformi sam htio učiniti modernim tj. savremenim kako bi tradicija opet mogla prohodati ulicama, a biti dopadljiva u današnjem vremenu.
Zaista su uniforme izazvale buru pozitivnih reakcija, a to mi prenose i uposleni na Dubai Expo bh. paviljonu, što me izuzetno raduje.“
***
Foto: Bosnia and Herzegovina Pavilion at the Dubai Expo 2020
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
