EXPO 2020 u Dubaiju svjetska je izložba koja spaja svijet mogućnosti i ostvarenja na jednoj lokaciji na kojoj ove godine 192 države svijeta imaju pravo predstaviti sebe i svoja dostignuća.

Jedna od tih država ove godine je i Bosna i Hercegovina koja je u sklopu svog paviljona predstavila prirodne ljepote o kojima uvijek tako rado pišemo.

Uniforme dama i muškaraca koje će vas pozdraviti u BiH Paviljonu na EXPO 2020 izložbi (koja traje od 1.10.2021. do 31.3.2021.) potpisuje bh. dizajner Marko Feher. Iza Marka je već nekoliko sjajnih projekata i suradnji koje su ga učinile ambasadorom bh. mode i van granica regije. Uz to, ovo je veliki korak za bh. modnu scenu te unikatna prilika da pokažemo kreativnost i na međunarodnoj razini. 
Marko je imao priliku utkati svoje znanje i bh. tradiciju u unikatne uniforme koje predstavljaju BiH na ovom svjetskom događaju.

U razgovoru s Markom saznali smo što je bila njegova inspiracija za dizajniranje jedinstvenih uniformi, kako za paviljon BiH, tako i za Nacionalni dan BiH na samoj izložbi. Podijelio je s nama i kako je tekao proces nastanka posebnog printa na uniformama, a u nastavku nam je otkrio i više detalja o ovom značajnom projektu. Prelistajte dalje. 

***

„Kada su me organizatori BiH Paviljona kontaktirali vezano za uniforme osoblja koji će do marta 2022. raditi na paviljonu ali i izvođača za Nacionalni dan BiH, znali smo jedino da ono što želimo je duh BiH tradicije u savremenom ruhu. Obzirom da se dosta bavim tradicijom i gotovo cijeli moj fokus je vezan za BiH i istraživanje o samom sebi, znao sam da trebam početi i završiti ovaj projekat sa elementima koji čine sve bh. narodnosti.

Prvenstveno to je bio oblik BiH, prepoznatljiv, kažu srcoliki oblik, logičan slijed su bile i boje bh. zastave, prepoznatljiva žuta i plava te bijela. Htio sam dodati i svoju najčešće korištenu boju, to je naravno crna, tako sam dobio bazu za razvoj printa. Sledeći korak mi je bio dodati elemente sa narodnih nošnji koji se pojavljuju na ćilimima i nošnjama svih narodnosti i za to sam odabrao dva elementa, te im dao digitalnu formu.

Tako sam glavni segment printa odlučio uključiti 4 bh. oblika koji se gledaju u ogledalu, predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH, a četvrti ostale narode u Bosni i Hercegovini. 

Uz bh. odraze u ogledalu potrebno je dodati elemente sa ćilima te ih digitalizovati, tako da sam to uradio u narednom koraku, te uključio boje sa zastave, tačno po predviđenim kodovima boja. 

Kada je sve to realizovano, nastavio sam u finalizaciju pattern-a, tako što ću mu dati moj finalni "touch" a to je crna boja koju preferiram, te time sam dobio finalni vizual za pattern. 

Nisam htio da ovo budu samo jedne obične uniforme bez dodane vrijednosti, htio sam da print bude autentičan i da nosi duh, kako bh. tradicije, ali tako i budućnosti tj. sadašnjosti. Dizajn uniformi sam htio učiniti modernim tj. savremenim kako bi tradicija opet mogla prohodati ulicama, a biti dopadljiva u današnjem vremenu.

Zaista su uniforme izazvale buru pozitivnih reakcija, a to mi prenose i uposleni na Dubai Expo bh. paviljonu, što me izuzetno raduje.“

***
Foto: Bosnia and Herzegovina Pavilion at the Dubai Expo 2020

Ok, na prvu djeluju kao da je neko na pola posla u izradi cipele jednostavno rekao:,, Znaš šta, bit će ovo dovoljno!''.

A onda se sjetimo da se nalazimo na Cruise 2026/27 pisti kuće Chanel, pod vodstvom Matthieu Blazy, i da nedovoljno u modi često znači upravo suprotno.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Ove sandale, koje su u suštini svedene na petu i ornamentalni okvir oko stopala, otvaraju jedno staro pitanje: gdje završava funkcija, a gdje počinje ideja? Ako cipela više ne štiti stopalo, nego ga gotovo u potpunosti izlaže, da li je ona i dalje cipela ili performativni objekt koji nosimo?

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Véronik (@aboutchanelhere)

 

Ovo, naravno, nije prvi put da moda koketira s idejom redukcije do apsurda. Još 1999. Jeremy Scott je kroz svoje rane kolekcije ponudio sličan moment ironije i pomjeranja granica, igrajući se s formom obuće kao vizuelnim znakom, a ne nužno funkcionalnim predmetom. Njegov pristup je bio otvoreno duhovit, gotovo karikaturalan, dok Chanel danas bira suzdržaniju, ali ništa manje provokativnu verziju istog pitanja.

S druge strane, nedavni spoj Maison Margiela i Christian Louboutin iz 2024. godine također je istraživao granice konstrukcije i percepcije obuće, gdje forma postaje fragmentirana, a cipela više nalikuje ideji nego predmetu. U tom kontekstu, Chanelove polu-cipele djeluju kao nastavak tog dijaloga, ali kroz prizmu luksuza koji nikada ne gubi svoju estetsku disciplinu.


Ono što je ovdje posebno zanimljivo jeste kontrast između historijskog konteksta i radikalnosti dizajna. Povratak u Biarritz, gdje je Gabrielle Chanel 1915. otvorila svoju kuću, priziva ideju oslobođenog tijela, jednostavnosti i funkcionalne elegancije, vrijednosti koje su tada redefinisale žensku modu. I sada, više od stoljeća kasnije, Chanel ponovo govori o slobodi... samo ovaj put kroz gotovo potpuno odbacivanje zaštite koju cipela pruža.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Teško je ne osjetiti blagi sarkazam u svemu ovome. 

No, jasno je da se vrijednost komada ne mjeri isključivo njegovom funkcijom. Naprotiv, često se mjeri njegovom sposobnošću da izazove reakciju, bilo da je to divljenje, zbunjenost ili blagi otpor.

U tom smislu i ove Chanel sandale funkcionišu kao komentar o tijelu, o luksuzu, o granicama između potrebe i želje. Možda nisu stvorene da postanu svakodnevni izbor, ali jesu da pomaknu perspektivu i da nas podsjete da moda, u svom najuzbudljivijem obliku, nikada nije bila potpuno racionalna.
 

Naslovna fotografija: @sourcewhere