TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 31.12.2021.
EXPO 2020 u Dubaiju svjetska je izložba koja spaja svijet mogućnosti i ostvarenja na jednoj lokaciji na kojoj ove godine 192 države svijeta imaju pravo predstaviti sebe i svoja dostignuća.
Jedna od tih država ove godine je i Bosna i Hercegovina koja je u sklopu svog paviljona predstavila prirodne ljepote o kojima uvijek tako rado pišemo.
Uniforme dama i muškaraca koje će vas pozdraviti u BiH Paviljonu na EXPO 2020 izložbi (koja traje od 1.10.2021. do 31.3.2021.) potpisuje bh. dizajner Marko Feher. Iza Marka je već nekoliko sjajnih projekata i suradnji koje su ga učinile ambasadorom bh. mode i van granica regije. Uz to, ovo je veliki korak za bh. modnu scenu te unikatna prilika da pokažemo kreativnost i na međunarodnoj razini.
Marko je imao priliku utkati svoje znanje i bh. tradiciju u unikatne uniforme koje predstavljaju BiH na ovom svjetskom događaju.
U razgovoru s Markom saznali smo što je bila njegova inspiracija za dizajniranje jedinstvenih uniformi, kako za paviljon BiH, tako i za Nacionalni dan BiH na samoj izložbi. Podijelio je s nama i kako je tekao proces nastanka posebnog printa na uniformama, a u nastavku nam je otkrio i više detalja o ovom značajnom projektu. Prelistajte dalje.
***
„Kada su me organizatori BiH Paviljona kontaktirali vezano za uniforme osoblja koji će do marta 2022. raditi na paviljonu ali i izvođača za Nacionalni dan BiH, znali smo jedino da ono što želimo je duh BiH tradicije u savremenom ruhu. Obzirom da se dosta bavim tradicijom i gotovo cijeli moj fokus je vezan za BiH i istraživanje o samom sebi, znao sam da trebam početi i završiti ovaj projekat sa elementima koji čine sve bh. narodnosti.
Prvenstveno to je bio oblik BiH, prepoznatljiv, kažu srcoliki oblik, logičan slijed su bile i boje bh. zastave, prepoznatljiva žuta i plava te bijela. Htio sam dodati i svoju najčešće korištenu boju, to je naravno crna, tako sam dobio bazu za razvoj printa. Sledeći korak mi je bio dodati elemente sa narodnih nošnji koji se pojavljuju na ćilimima i nošnjama svih narodnosti i za to sam odabrao dva elementa, te im dao digitalnu formu.
Tako sam glavni segment printa odlučio uključiti 4 bh. oblika koji se gledaju u ogledalu, predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH, a četvrti ostale narode u Bosni i Hercegovini.
Uz bh. odraze u ogledalu potrebno je dodati elemente sa ćilima te ih digitalizovati, tako da sam to uradio u narednom koraku, te uključio boje sa zastave, tačno po predviđenim kodovima boja.
Kada je sve to realizovano, nastavio sam u finalizaciju pattern-a, tako što ću mu dati moj finalni "touch" a to je crna boja koju preferiram, te time sam dobio finalni vizual za pattern.
Nisam htio da ovo budu samo jedne obične uniforme bez dodane vrijednosti, htio sam da print bude autentičan i da nosi duh, kako bh. tradicije, ali tako i budućnosti tj. sadašnjosti. Dizajn uniformi sam htio učiniti modernim tj. savremenim kako bi tradicija opet mogla prohodati ulicama, a biti dopadljiva u današnjem vremenu.
Zaista su uniforme izazvale buru pozitivnih reakcija, a to mi prenose i uposleni na Dubai Expo bh. paviljonu, što me izuzetno raduje.“
***
Foto: Bosnia and Herzegovina Pavilion at the Dubai Expo 2020
TEKST: Lamija Muratagić
Met otvara Gallianov arhiv, ali prava priča tek počinje. Otkrijte sedam razloga zbog kojih njegov utjecaj i dalje određuje kako moda izgleda, kreće se i pripovijeda.
Metropolitan Museum of Art objavio je da će proljetnu izložbu Costume Institutea 2027. posvetiti Johnu Gallianu, čiji će opus biti i tema naredne Met Gale. Bit će to prvi veliki muzejski pregled koji obuhvata čitavu širinu njegova rada, od diplomske kolekcije Les Incroyables iz 1984, preko vlastitog brenda, Givenchyja i Diora, do završne Artisanal revije za Maison Margielu iz 2024, dok njegovo najnovije poglavlje donosi dvogodišnju saradnju sa Zarom.
Galliano će tako postati tek treći živući dizajner kojem je Costume Institute posvetio monografsku izložbu, nakon Yvesa Saint Laurenta 1983. i Rei Kawakubo 2017. godine. Tokom četiri decenije stvaranja od odjeće je pravio historiju, fikciju, karakter i ponekad gotovo kolektivnu halucinaciju.
Foto: @zara
Izložba također otvara teži zadatak. Kako predstaviti cijeli opus autora čija je karijera 2011. prekinuta zbog postupaka koje nijedna ozbiljna institucija ne može prešutjeti.
Foto: @thismonthsissue
Njegov opus izaziva divljenje, postupci nelagodu, a prostor između te dvije reakcije ostaje neugodno uzak. Upravo se u tom prostoru nalazi odgovor na pitanje zbog čega ga i dalje smatramo jednim od najvećih živućih dizajnera.
Gallianov uticaj nije moguće razmatrati bez događaja koji su njegovu karijeru trajno promijenili. Njegovi antisemitski, rasistički i anti-azijski ispadi iz 2010. i 2011. ne mogu se svesti na njegovu ekscentričnost niti još jedan skandal u karijeri poznatoj po teatralnosti.
Rezultirali su njegovim odlaskom iz Diora i brenda koji nosi njegovo ime, kao i presudom francuskog suda. 
Foto: @johngallianoofficial
Gallianov talent ne ublažava težinu tih postupaka. Istovremeno, oni sami ne mogu objasniti četiri decenije rada koje su promijenile način na koji moda koristi historiju, gradi siluetu i režira reviju. Ozbiljan pogled na njegov opus mora zadržati obje činjenice u kadru.
1. Historiju nije prepisivao
Galliano je u diplomskoj kolekciji Les Incroyables postrevolucionarnu Francusku provukao kroz energiju londonskih New Romanticsa. Kasnije će jednako slobodno spajati rusku aristokratiju, japanski kimono, Belle Époque, flamenco, slikarstvo i film.
John Galliano, Les Incroyables 1984
Foto: @maxsuperhero
Izvori su ostajali prepoznatljivi, ali nikada netaknuti. Galliano nije rekonstruirao prošlost. Krojio je njezine alternativne verzije.
2. Rezanje ukoso vratio je u sadašnjost
Iza teatralnosti koja je obilježila njegovu karijeru nalazi se gotovo opsesivno poznavanje konstrukcije. Galliano je rezanje ukoso, tehniku koju je proslavila Madeleine Vionnet, oslobodio nostalgije za tridesetim godinama i pretvorio u jedan od ključnih jezika mode devedesetih.
Gallianova haljina s karanfilima iz kolekcije Dolores iz 1995. rezana je ukoso i bez šavova, pa na tijelu djeluje gotovo bestežinski.
Carla Bruni u Gallianovoj haljini s karanfilima iz kolekcije Dolores za jesen 1995.
Foto: @hautecoutureglobal
3. Veliku reviju mogao je napraviti i bez velikog budžeta
Godine 1994. bio je bez novca i spavao na podu stana jednog prijatelja, dok mu je pariška domaćica São Schlumberger ustupila svoj hôtel particulier za reviju. U nekoliko prostorija spojio je japanske kimone s krojenjem četrdesetih i napravio kolekciju koja mu je vratila karijeru. Godinu kasnije preuzeo je Givenchy.
Njezina snaga nije dolazila iz veličine produkcije. Odjeća, casting i prostor bili su dovoljno precizno povezani da se nekoliko soba pretvori u cijeli Gallianov svijet.
Foto: @gazette_pierre
4. Siluetom je određivao ko je osoba koja je nosi
U Artisanal kolekciji za Maison Margielu iz 2024. ekstremno stegnuti strukovi, podstavljeni bokovi, prozirna čipka i kaputi nošeni gotovo naopako nisu bili tek stilistički trikovi.
Od njih su nastajali ljubavnici, bjegunci, plesačice i noćni likovi inspirisani Brassaïjevim fotografijama Pariza. Tijelo je prvo bilo rekonstruirano krojem, a tek onda odjeveno. Zbog toga modeli nisu predstavljali kolekciju. Igrali su njezine likove.
Foto: @gallianoarchive
5. Znao je promijeniti veliku kuću, a da joj ne izbriše identitet
U Dior nije došao kako bi disciplinirano ponavljao New Look. Uzeo je stegnuti struk, korzete, pune suknje i ceremonijalnu ženstvenost kuće, a zatim ih provukao kroz druge epohe, kulture, subkulture i vlastitu sklonost pretjerivanju.
U couture kolekciji za proljeće 2007. kimono, obi i geometriju origamija preveo je u Diorove peplume, pune suknje i korzetirani struk. Nije japansku referencu postavio preko New Looka. Dopustio je da jedno promijeni konstrukciju drugog.
Foto: @missbottega_
Dior je pod njim ostao nepogrešivo Dior, ali više nije bio predvidljiv. Arhivu nije tretirao kao granicu, već kao konstrukciju dovoljno snažnu da podnese rizik.
6. Margiela je dokazala da nije imao samo jedan veliki trik
Dolazak u Maison Margielu djelovao je kao estetski nesporazum. Gallianova grandioznost susrela se s kućom izgrađenom na anonimnosti, dekonstrukciji, reciklaži i vidljivim tragovima procesa.
Umjesto da ponovi Dior u skromnijem prostoru, promijenio je način rada. Odjevni predmeti rastavljali su se do konstrukcijskog kostura, podstave izlazile na površinu, a pronađeni komadi dobivali novi identitet.
Foto: @maisonmargiela
Margiela je pokazala da Gallianov potpis ne zavisi od raskoši. Kada su se povukli monumentalna scenografija i couture obilje, ostao je njegov odnos prema konstrukciji.
7. Malo ko je sve to mogao držati u istoj kolekciji
Galliano nije bio jedini majstor kroja, spektakla, historijske reference ili koncepta. Njegova posebnost bila je u tome što je sve te discipline mogao povezati bez jasne granice među njima.
Foto: @szilvesztermako
Rezanje ukoso nije služilo samo tehnici. Historijsko istraživanje nije završavalo kostimom. Casting, makeup i scenografija nisu prikrivali odjeću, već su objašnjavali kome ona pripada.
Čak i kada bi rezultat bio pretjeran, nije ga bilo moguće zamijeniti za rad drugog dizajnera.
Foto: @szilvesztermako
Met će pokušati pokazati cijeli opus bez popravljanja njegove biografije.
Ne kao figura koju moda mora ponovo prihvatiti, nego kao autor kojeg iz vlastite historije ne može izostaviti.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @szilvesztermako
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
