TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 7.2.2022.
Na Bonjour.ba volimo kreirati najrazličitije teme, pobrinuti se da odgovorimo na vaše stilske pitalice, kreiramo zanimljive intervjue, pričamo motivirajuće i inspirativne priče.
Ovaj put smo odlučili kroz razgovor s poznatom domaćom fotografkinjom, Majom Topčagić, kreirati temu za koju smo sigurni da ste svi barem jednom tražili odgovore. Naime, radi se o kreiranju zanimljivih fotografija koje možemo zabilježiti našim telefonima. Fotke koje će nam biti divna uspomena, a ne stidimo se reći, fotke s kojima možemo prenijeti našu osobnost i koje će se divno uklopiti i u naš feed na društvenim mrežama.
Maja je fotografkinja ali i content creator na društvenim mrežama, te se učinila kao odlična sagovornica za ovaj intervju.
Za sami početak nam otkrijte da li sami možemo kreirati kvalitetne i zanimljive fotografije pomoću telefona?
Naravno! Uvijek je bitnije to što vidite, nego alat koji koristite.
Koje su to postavke kamere na telefonu, na koje trebamo obratiti pažnju?
Moramo paziti na fokus i ekspoziciju, te da uvijek koristimo dobro svjetlo. Umirite ruku. Koristite pravilo trećina. Ako telefon dozvoljava, fotkajte u RAW formatu, koristite burst mode ili dugu ekspoziciju. Doradite fotku u nekoj aplikaciji za uređivanje fotografija, ali nemojte pretjerivati. Zadržite se na 30-50% efekta.
Ukoliko nismo u prilici koristiti se prirodnim izvorom svjetlosti, koje proizvode predlažete za kreiranje vještačkog svjetla?
Sunset lampu, koja je idealna za kreativne fotke. Zatim bljeskalica telefona usmjerena kroz neki predmet (poput npr. role toaletnog papira) kako bi se poigrali sa svjetlom i dobili zanimljive sjene. Svijeća, ekran laptopa ili kompjutera. Tip: na YouTube ukucajte white screen i dobit ćete softbox svjetlo na ekranu.
Da li našim čitateljima/čitateljicama možete otkriti i nekoliko prijedloga kako da poziraju na fotografiji, a koje osiguravaju dobru fotografiju?
Ja bih rekla da su najbolje fotke one gdje su modeli spontani, kada hodaju prema kameri ili se pomjeraju naprijed-nazad u skladu s prostorom. Poze s kojima ćemo sigurno privući pozornost su: s rukama u zraku, igranje s kosom, pogled preko ramena, nasloniti se na ruku, selfie u ogledalu.
Koja su vaša omiljena mjesta za fotografisanje, te da li možete otkriti neke lokacije koje će rezultirati dobrim fotografijama?
Meni omiljeni su krovovi zgrada, ulice grada, botanički vrtovi, retro balkoni, futurističke građevine, stepenice, zanimljivi zidovi ili bilo gdje novo da otputujem!
S obzirom da su trenutno nešto hladniji dani, kako naši čitatelji mogu kreirati fotografije u udobnosti svog doma?
Bitno je uočiti nešto zanimljivo u običnim stvarima. Koristite svjetlo koje dolazi sa prozora. Potražite neko mjesto u kući koje bi moglo biti interesantno. Retro drvenu stolicu, ili neki tepih na koji bi neko mogao leći. Možete probati fotkati osobu kako gleda kroz prozor, ili u ogledalu. Također možete naći dobru pozadinu na televizoru i fotkati modela ispred, ili pak negdje uz zid za jednostavnije fotke.
Da li znate neki mit o fotografiji koji biste željeli razbiti?
„Bio bih mnogo bolji fotograf da imam bolju kameru.“
Ok, neću vam pametovati. Tačno je da profi oprema, kada se koristi sa znanjem i vještinama, dovodi do kvalitetnijih fotografija od onih napravljenim sa fotoaparatom za početnike. Greška je preći na bolju opremu ako nismo iskoristili puni potencijal opreme koju sada imamo. Uložite u edukacije, prijavite se na foto radionice, ili jednostavno krenite na putovanje, umjesto velikog ulaganja u najnoviju opremu. Ako možete oboje, to je divno, ali nije uvijek potrebno. Mnogo je loših fotki napravljeno sa skupom profi opremom, a prekrasnih fotki ufotkanih mobitelima.
Za kraj kreiranja fotografije, a i ovog razgovora, koje programe za uređivanje fotografije predlažete početnicima, a koje onima nešto iskusnijim?
Početnicima preporučujem Snapseed i VSCO, a malo iskusnijima Tezza App, Photoshop Fix i Lightroom.
* * *
Fotografije: Maja Topčagić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
