Na Bonjour.ba volimo kreirati najrazličitije teme, pobrinuti se da odgovorimo na vaše stilske pitalice, kreiramo zanimljive intervjue, pričamo motivirajuće i inspirativne priče.

Ovaj put smo odlučili kroz razgovor s poznatom domaćom fotografkinjom, Majom Topčagić, kreirati temu za koju smo sigurni da ste svi barem jednom tražili odgovore. Naime, radi se o kreiranju zanimljivih fotografija koje možemo zabilježiti našim telefonima. Fotke koje će nam biti divna uspomena, a ne stidimo se reći, fotke s kojima možemo prenijeti našu osobnost i koje će se divno uklopiti i u naš feed na društvenim mrežama.





 

Maja je fotografkinja ali i content creator na društvenim mrežama, te se učinila kao odlična sagovornica za ovaj intervju. 

Za sami početak nam otkrijte da li sami možemo kreirati kvalitetne i zanimljive fotografije pomoću telefona?

Naravno! Uvijek je bitnije to što vidite, nego alat koji koristite.

Koje su to postavke kamere na telefonu, na koje trebamo obratiti pažnju?

Moramo paziti na fokus i ekspoziciju, te da uvijek koristimo dobro svjetlo. Umirite ruku. Koristite pravilo trećina. Ako telefon dozvoljava, fotkajte u RAW formatu, koristite burst mode ili dugu ekspoziciju. Doradite fotku u nekoj aplikaciji za uređivanje fotografija, ali nemojte pretjerivati. Zadržite se na 30-50% efekta.





 

Ukoliko nismo u prilici koristiti se prirodnim izvorom svjetlosti, koje proizvode predlažete za kreiranje vještačkog svjetla?

Sunset lampu, koja je idealna za kreativne fotke. Zatim bljeskalica telefona usmjerena kroz neki predmet (poput npr. role toaletnog papira) kako bi se poigrali sa svjetlom i dobili zanimljive sjene. Svijeća, ekran laptopa ili kompjutera. Tip: na YouTube ukucajte white screen i dobit ćete softbox svjetlo na ekranu.




Da li našim čitateljima/čitateljicama možete otkriti i nekoliko prijedloga kako da poziraju na fotografiji, a koje osiguravaju dobru fotografiju?

Ja bih rekla da su najbolje fotke one gdje su modeli spontani, kada hodaju prema kameri ili se pomjeraju naprijed-nazad u skladu s prostorom. Poze s kojima ćemo sigurno privući pozornost su: s rukama u zraku, igranje s kosom, pogled preko ramena, nasloniti se na ruku, selfie u ogledalu.




 

Koja su vaša omiljena mjesta za fotografisanje, te da li možete otkriti neke lokacije koje će rezultirati dobrim fotografijama?

Meni omiljeni su krovovi zgrada, ulice grada, botanički vrtovi, retro balkoni, futurističke građevine, stepenice, zanimljivi zidovi ili bilo gdje novo da otputujem!




 

S obzirom da su trenutno nešto hladniji dani, kako naši čitatelji mogu kreirati fotografije u udobnosti svog doma?

Bitno je uočiti nešto zanimljivo u običnim stvarima. Koristite svjetlo koje dolazi sa prozora. Potražite neko mjesto u kući koje bi moglo biti interesantno. Retro drvenu stolicu, ili neki tepih na koji bi neko mogao leći. Možete probati fotkati osobu kako gleda kroz prozor, ili u ogledalu. Također možete naći dobru pozadinu na televizoru i fotkati modela ispred, ili pak negdje uz zid za jednostavnije fotke.




 

Da li znate neki mit o fotografiji koji biste željeli razbiti?

„Bio bih mnogo bolji fotograf da imam bolju kameru.“

Ok, neću vam pametovati. Tačno je da profi oprema, kada se koristi sa znanjem i vještinama, dovodi do kvalitetnijih fotografija od onih napravljenim sa fotoaparatom za početnike. Greška je preći na bolju opremu ako nismo iskoristili puni potencijal opreme koju sada imamo. Uložite u edukacije, prijavite se na foto radionice, ili jednostavno krenite na putovanje, umjesto velikog ulaganja u najnoviju opremu. Ako možete oboje, to je divno, ali nije uvijek potrebno. Mnogo je loših fotki napravljeno sa skupom profi opremom, a prekrasnih fotki ufotkanih mobitelima.




 

Za kraj kreiranja fotografije, a i ovog razgovora, koje programe za uređivanje fotografije predlažete početnicima, a koje onima nešto iskusnijim?

Početnicima preporučujem Snapseed i VSCO, a malo iskusnijima Tezza App, Photoshop Fix i Lightroom.

* * * 
Fotografije: Maja Topčagić 

Koliko vas tegobe ometaju u svakodnevici? 

Za doc. dr. Azura Tulumovića, specijalistu ginekologije i akušerstva i direktora ASA Bolnice, odgovor na to pitanje važan je dio razgovora s pacijenticom. 

Kako nam objašnjava, iskustvo ga je naučilo da isti nalaz kod dvije žene može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
 

 doc. dr. Azur Tulumović, specijalista ginekologije i akušerstva u ASA Bolnici  
 

Zato želi čuti i ono što žena možda oklijeva spomenuti: bol zbog koje mijenja planove, promjene koje pripisuje stresu ili pitanje o plodnosti, iako trudnoću trenutno ne planira. U njegovim odgovorima stalno se vraća važnost razgovora u kojem pacijentica može objasniti šta je muči i razumjeti šta slijedi.

Za Bonjour.ba govorili smo o reproduktivnom zdravlju kroz različite životne faze, od bolnih menstruacija i nedoumica o HPV-u do prvih znakova perimenopauze. 

Pitali smo ga i kako su društvene mreže promijenile razgovore u ordinaciji te šta bi volio da svaka žena zna prije sljedećeg pregleda.

 Šta je iskustvo promijenilo u načinu na koji danas pristupate ženskom zdravlju?

doc. dr. Azur: Danas još više pažnje posvećujem tome kako žena doživljava svoje tegobe i koliko one utiču na njen život. Iskustvo vas nauči da isti nalaz kod dvije pacijentice može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.

Zato mi je, uz pregled i medicinske nalaze, važno čuti šta je ženi najteže, čega se plaši i šta očekuje od liječenja. Nastojim objasniti mogućnosti razumljivim jezikom i odluke donositi zajedno s njom. 

Volio bih da svaka pacijentica iz ordinacije izađe s osjećajem da je njena briga ozbiljno shvaćena i da zna koji je sljedeći korak.  
 

Posebno nam je važan dio o tome koliko tegobe utiču na svakodnevicu. 

Kada im dugo prilagođavamo obaveze i planove, možemo se toliko naviknuti na njih da ih na pregledu jedva spomenemo. Zato smo se u nastavku vratili upravo tim iskustvima koja žene ponekad godinama prihvataju.

Koje tegobe žene često prihvate kao normalne, a vi biste ih kao ginekolog ipak provjerili?  

doc. dr. Azur: Najčešće su to bolne menstruacije i obilna krvarenja. Žene ponekad godinama žive s tim tegobama jer su još kao djevojčice čule da menstruacija boli i da to treba prihvatiti. 

Međutim, ako zbog bola odustajete od obaveza, planirate život oko ciklusa ili vas krvarenje iscrpljuje, zaslužujete da se utvrdi zbog čega se to dešava.

Takvi simptomi mogu biti povezani s endometriozom, miomima, adenomiozom ili hormonskim poremećajima. 

Ne znači da iza svake tegobe stoji oboljenje, ali ne bismo je trebali olako zanemariti. Važno je da žena zna da na pregledu može otvoreno reći: „Ovo mi otežava život.“  
 

Zašto su redovni ginekološki pregledi važni i kada žena nema nikakve simptome?  

doc. dr. Azur: Razumljivo je da, kada se osjećamo dobro, pregled lako odgodimo. Međutim, neke promjene ne daju simptome u početku i upravo nam preventivni pregledi omogućavaju da ih otkrijemo na vrijeme. 

Pregledom i odgovarajućim testovima možemo prepoznati prekancerozne promjene grlića materice, pojedine infekcije i druge probleme koje žena sama ne mora primijetiti.  
 

Volio bih da se na ginekološki pregled gleda i kao na priliku za razgovor. To je vrijeme u kojem možete pitati sve što vas zanima o ciklusu, kontracepciji, planiranju trudnoće ili menopauzi. 

Učestalost pregleda i potrebne testove dogovaramo prema dobi, prethodnim nalazima i individualnim potrebama.

Koja je najveća zabluda koju žene imaju o HPV-u i šta zapravo treba znati o njemu?  

doc. dr. Azur: Jedna od najvećih zabluda jeste da pozitivan HPV nalaz znači rak ili da dokazuje nevjerstvo. Znam koliko takav nalaz može uznemiriti ženu, posebno kada informacije počne tražiti sama i naiđe na zastrašujuća tumačenja.

HPV je veoma česta infekcija, koja je u mnogim slučajevima prolazna. Pozitivan nalaz sam po sebi ne znači rak, ali zahtijeva odgovarajuće praćenje.

Zato je važno da žena dobije jasno objašnjenje svog nalaza i preporuku za naredne korake, uključujući kontrole, testiranje i razgovor o vakcinaciji. 

Moj cilj je da iz ordinacije izađe s razumijevanjem onoga što se dešava i jasnim planom.  

Od razumijevanja nalaza razgovor smo nastavili pitanjima o budućnosti. Tema plodnosti može biti osjetljiva i kada trudnoću još ne planiramo, posebno uz tuđa očekivanja o tome kada bismo trebale postati majke. 

Zanimalo nas je kako taj razgovor otvoriti dovoljno rano, uz prostor za vlastite odluke.

Šta biste voljeli da žena zna o plodnosti, čak i kada još ne planira trudnoću?  

doc. dr. Azur: Prije svega, ne bih želio da razgovor o plodnosti doživi kao pritisak da mora što prije postati majka. To je lična odluka, povezana s njenim željama i životnim okolnostima. Volio bih samo da raspolaže informacijama koje joj mogu pomoći u planiranju budućnosti.

Plodnost se mijenja s godinama, a njen pad postaje izraženiji nakon 35. godine, iako postoje individualne razlike. 

Dobro je poznavati vlastitu i porodičnu zdravstvenu historiju, brinuti o reproduktivnom zdravlju i s ginekologom razgovarati o svojim planovima, čak i kada trudnoća još nije aktuelna tema. Takav razgovor može joj pomoći da bolje razumije svoje mogućnosti i odluke donosi mirnije.  

Koliko ono što radimo svakog dana zaista utiče na reproduktivno zdravlje?  

doc. dr. Azur: Utiče mnogo, iako u svakodnevnoj žurbi tu povezanost često ne primjećujemo. San, ishrana, kretanje, stres, pušenje, alkohol i tjelesna težina mogu se odraziti na ciklus, hormone, plodnost i trudnoću. 

Važan dio te brige jeste i seksualno zdravlje.

Ali ne bih volio da žena iz toga zaključi da mora živjeti savršeno ili da je sama kriva za tegobe koje ima. Zdravstveni problemi imaju različite uzroke.

Svakodnevne navike mogu podržati zdravlje, a promjene je najbolje uvoditi postepeno, tako da budu održive. Jednako je važno prepoznati kada je potreban pregled i stručna pomoć.  
 

Dobro je čuti i njegovu napomenu da žena ne treba osjećati krivicu za tegobe koje ima. Savjeti o zdravijim navikama lako postanu još jedna lista obaveza koju pokušavamo ispuniti. 

Među faktorima koje je spomenuo posebno smo se zadržali na stresu, jer njime često objašnjavamo promjene za koje nemamo drugi odgovor.

Promjene ciklusa, sna ili raspoloženja lako pripišemo stresu. Kada ih treba dodatno provjeriti?  

doc. dr. Azur: Kada smo pod pritiskom, lako kažemo: „Samo sam umorna“ ili „To je od stresa.“ I zaista, stres može imati značajan uticaj. 

Ipak, ako su promjene nove, traju, ponavljaju se ili postaju toliko izražene da žena osjeća da nije svoja, vrijedi ih provjeriti.

Uzrok mogu biti hormonske promjene, ali i poremećaji funkcije štitne žlijezde, anemija, trudnoća ili druga stanja. Zato je važno najprije saslušati ženu i razumjeti šta se promijenilo, a zatim odrediti koje su pretrage potrebne. 

Ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive da bismo ih shvatili ozbiljno.  
 

O perimenopauzi danas slušamo i kroz vrlo lična iskustva žena na društvenim mrežama. U nekoj se priči prepoznamo, drugu pošaljemo prijateljici, a ponekad nakon gledanja imamo još više pitanja. 

Kako se sve to prenosi u ordinaciju i pomaže li razgovoru s ljekarom, bilo je naše sljedeće pitanje.

Koji su prvi znakovi perimenopauze koje žene najčešće ne prepoznaju i kada ih treba dodatno ispitati?  

doc. dr. Azur: Perimenopauza ne počinje kod svake žene na isti način. Neke prvo primijete da ciklusi više nisu redovni ili da se krvarenje promijenilo.

Druge govore da lošije spavaju, lakše se uznemire, osjećaju anksioznost ili imaju manju seksualnu želju. Valunzi, koje najčešće povezujemo s ovim periodom, samo su jedan od mogućih simptoma.

Ove promjene mogu biti zbunjujuće, posebno kada žena ne zna šta ih uzrokuje. Ako su tegobe intenzivne, jave se ranije nego što se očekuje ili narušavaju kvalitet života, treba ih dodatno procijeniti i razmotriti druge moguće uzroke.

Važno mi je da žene znaju da o tome mogu razgovarati i potražiti podršku. Ne moraju same pokušavati pronaći objašnjenje za sve što osjećaju.  
 

Dolaze li vam pacijentice zahvaljujući društvenim mrežama bolje informisane ili s više strahova?  

doc. dr. Azur: Viđamo i jedno i drugo. Dobro je što su društvene mreže otvorile teme o kojima se ranije šutjelo.

Žena se ponekad prepozna u nečijem iskustvu, shvati da nije jedina koja ima određene tegobe i odluči potražiti pomoć. To može biti veoma korisno.

Problem nastaje kada kratki video postane osnova za samostalno postavljanje dijagnoze ili uzimanje terapije. Tuđe iskustvo, čak i kada je iskreno preneseno, ne mora odgovarati vašoj situaciji.

Zato mi je drago kada pacijentica kaže: „Pročitala sam ovo, možete li mi objasniti?“ Takva pitanja su dobrodošla. Zajedno možemo razjasniti šta je pouzdano i šta je za nju zaista važno.

Za kraj, šta biste voljeli da svaka žena zna o svom reproduktivnom zdravlju?  

doc. dr. Azur: Volio bih da svaka žena zna da ne mora čekati da tegobe postanu ozbiljne kako bi potražila pomoć. Uz posao, porodicu i svakodnevne obaveze, briga o sebi često ostane za kasnije. Ipak, bol, promjene ciklusa ili druga pitanja koja je brinu zaslužuju pažnju, čak i kada još može „normalno funkcionisati“.

O menstruaciji, plodnosti, seksualnom zdravlju i menopauzi treba razgovarati slobodno, bez stida. 

U ordinaciji nema nevažnih ili neugodnih pitanja.

Važno mi je da žena osjeti da može reći šta je brine, da će biti saslušana i dobiti razumljivo objašnjenje.   
 

Zato je moja poruka: slušajte svoje tijelo i dajte sebi pravo da svoje zdravlje stavite među prioritete.

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA bolnicom Sarajevo

Bonjour.ba produkcija

Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić
Sagovornik: Doc. Dr. Azur Tulumović, dr. med., specijalista ginekologije i akušerstva | Medicinski direktor ASA Bolnice | Voditelj odjeljenja ginekologije