TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 12.11.2025.
Zamislite kako vaša dnevna soba oživljava pod mekim svjetlom lampe na ovalnoj komodi od ratana, gdje svaka tekstura priča priču o suptilnoj drami, zar ne želite da vaš dom tako nešto postane, taj bold statement koji privlači poglede i ostaje u sjećanju?
Razgovaramo iskreno. U 2025., prema najnovijim trendovima, komode više nisu samo za pohranu, one su tihi heroji koji pretvaraju običan zid u scenu, posebno one s fluted ili ratan detaljima koji hvataju svjetlost i stvaraju dubinu.
Zamislite tu ovalnu formu od svijetlog drveta koja se savršeno uklapa uz vaš omiljeni kauč, ili tamnu, valovitu komodu koja evocira jesenje tonove. U BiH, gdje se domovi često grade oko intimnih rituala poput večernjih čajeva, ove komode donose skandinavski šarm JYSK-a, gdje drvo hrasta ili oraha postaje platno za vaše uspomene.
One su multifunkcionalne, lako se kombinuju s biljkama ili svijećama i uvijek ostavljaju dojam da ste uložili u nešto trajno, ne samo u namještaj.
Evo što ih čini posebnim: trendovi za 2025. ističu održive materijale poput recikliranog drveta, s mekim linijama koje se stapaju s vašim postojećim stilom, ali dovoljno bold da budu fokus sobe.
Birajte modele s mekim zatvaranjem vrata, da ne remete tišinu večeri, i dodajte lične dodire poput vaze sa sušenim granama tako one postaju dio vaše priče. U JYSK-u, možete pronaći varijante koje su i eco-friendly, unoseći tu toplinu koja podsjeća na šetnju kroz jesenji park. Ako ste spremni da vaš dom prestane biti pozadina i postane glavni lik, ove komode su ključ.
Evo selekcije šest trendovskih komoda za 2025., inspiriranih vašim slikama – svaka je bold statement sa specifičnim detaljima poput ratana, fluted tekstura ili shutter vrata,
Široka fluted tamna komoda za dubinu
Tamno drvena, ovalna sa zavođenim linijama i fluted vratima, ova masivna ljepotica skriva posuđe ili vino, postajući središte sobe.
Tamna valovita fluted sideboard za misteriju
Zavođena forma s tamnim fluted vratima i čvrstim nogama, ova komoda skriva sve dok površina služi za dekor za dnevni boravak. Komad koji ima dubinu koja stvara dramu, idealna za one večeri uz vino.
Fluted ovalna svijetla sideboard za svježinu
S valovitim drvenim vratima i ovalnim obrisom u medenom tonu, ova komoda otkriva police za knjige ili dekor, stvarajući osjećaj prostranosti, idealna za trpezariju.
Rustična shutter komoda za farm house šarm
Rustična shutter komoda od svijetlog drveta s tri shutter vrata i ladicama, ova komoda unosi vintage toplinu, laka za stilizaciju s biljkama.
Minimalistička hrastova komoda sa vratima
Čiste linije, tri vrata od punog hrasta u svijetlom finišu, s policama unutra za lične stvari, savršena za spavaću sobu kao statement komad.
Ovalna ratan komoda za suptilnu dramu
Ova ovalna ljepotica od svijetlog hrasta s ratan stranicama i otvorenim policama hvata svjetlost poput jesenjeg sunca, savršena kao TV stalak ili barski pult u dnevnoj sobi.
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
