TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 11.11.2025.
Dok je novembarski vjetar hladio grad, subota u KAWA specialty coffee baru u Sarajevo bila je ispunjena tihim uzbuđenjem i zvukom coupe koktel čaša koje se dodiruju.
Povod: promocija 40. izdanja nezavisnog magazina Standart, proglašenog najboljim evropskim indie magazinom i najboljim magazinom kafe 2023. godine.
Tih nekoliko sati na lansiranju novog broja magazina podsjetili su nas zašto volimo priče koje mirišu na kafu, one koje spajaju ljude, gradove i navike kroz jednostavan, ali iskren ritual. Mi smo bili tu, s espresso martinijima u rukama, a ako i vama kafa znači više od navike, čitajte dalje.
Deset godina, četiri broja godišnje, 11.000 čitaoca širom svijeta. Svaki broj Standart magazina istražuje kafu kroz historiju, sociologiju, nauku i kulturu, uz fotografije koje mirišu na papir.
Iza ovog magazina stoji ideja da kafa nije samo napitak, već svijet kroz koji razumijemo sebe i druge, sredstvo za pričanje priča, a ne cilj sam po sebi. 
Sarajevo je u ovom broju dobilo posebno poglavlje, priča o gradu kojem kafa znači razgovor, gdje se miris pečenog zrna miješa sa zvukom čekića kujundžija, u kojem se “miris i zvuk kafe pretaču u sjećanje”.
Marketing menadžerica i autorica članka o Sarajevu, Mahira Gojak, u tekstu o sarajevskoj kafi piše da je “kafa više od pića, to je stoljetni ritual utkan u kulturno tkanje grada.” 
U njenim riječima osjeti se i melanholija i ponos, kroz tu postojanost, kaže Mahira, otkriva se ono što Bosanci zovu ćejf: umijeće uživanja u malim stvarima, čak i kad svijet oko nas gubi smisao.
Za nas kafa nije nikada bila samo navika, nego i duboko utkani kulturni kod, kao znak pripadnosti i način na koji se svijet usporava. Mahira podsjeća kako mi svoj ćejf pretvaramo u filozofiju življenja, onu u kojoj i obična kafa ima svoj standard, mjeru pažnje i smisla.
KAWA, jedna od posebnijih specijalizovanih sarajevskih kafića, bila je savršena pozornica za lansiranje ovog broja. Gosti su prelistavali svježe štampane stranice, dok se iz aparata širila toplina kafe i razgovora.
Ambijent, miris i tekst spojili su se u ono što Standart najbolje zna: da kafa može biti početak priče, umjetnost promatranja i poziv na sporije življenje.
U vremenu brzine i površnosti, kroz ovakve trenutke podsjećamo se da su prave priče one koje se kuhaju polako.
Sarajevo nas uči da kafa traži vrijeme. Pola sata za jednu šolju, sat za dobar razgovor. Standart to slavi, a mi živimo.
Zato, sljedeći put kad uzmete džezvu, pritisnete dugme na aparatu, čekate da pour-over kafa polako procuri kroz filter ili promiješate pjenicu u moka potu, ne žurite.
Foto: @standartmag
TEKST: Ada Ćeremida
"Želim njega, glupana" vjerovatno je jedan od najneočekivanijih naslova koje smo vidjeli na domaćoj književnoj sceni ove godine.
Ipak, iza njega ne stoji provokacija radi provokacije, nego zbirka poezije koja se bavi odnosima, emocijama i svim onim mislima koje najčešće stižu tek nakon razgovora, susreta ili rastanka.
Autor Jasmin Porobić poznat je mnogima iz potpuno drugačijeg svijeta, ali kroz ovu knjigu predstavlja svoju intimniju stranu. "Želim njega, glupana", objavljena u izdanju Centra za kritičko mišljenje i portala Tačno.net, bit će predstavljena 4. juna u 19 sati u Ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli. 
Prva reakcija na naslov knjige uglavnom je iznenađenje. Jasmin Porobić nije ga birao da bi šokirao publiku, nego da bi otvorio prostor za različita čitanja i tumačenja.
Takav pristup prati i ostatak zbirke u kojoj nema jednoznačnih poruka ni jednostavnih zaključaka. Emocije se pojavljuju u nijansama, kroz male svakodnevne situacije koje često ostanu s nama mnogo duže od velikih događaja.
Porobića mnogi poznaju kao nekadašnjeg reprezentativca Bosne i Hercegovine u karateu, uspješnog trenera i selektora. Poezija se na prvi pogled možda ne čini kao očekivan nastavak takvog profesionalnog puta, ali u njegovom slučaju djeluje potpuno prirodno.
U razgovoru često govori o samokontroli, radu na sebi i unutrašnjoj disciplini, vrijednostima koje se prepoznaju i u njegovom pisanju.
Umjesto velikih gesti, bira iskrenost.
Umjesto dramatizacije, bilježi trenutke koje većina ljudi prepozna iz vlastitog iskustva.
Kafići, ulice, prolazi, putovanja i slučajni susreti dio su atmosfere koja prati cijelu zbirku. Gradovi se ne pojavljuju samo kao lokacije nego kao mjesta za razgovore, sjećanja i odluke koje mijenjaju tok odnosa. Rodne i identitetske odrednice ostaju u drugom planu, dok emocije preuzimaju glavnu ulogu.
Zbog toga se u pjesmama lako prepoznaju različiti čitaoci, bez obzira na godine ili životno iskustvo. "Želim njega, glupana" više zanima ono što osjećamo nego način na koji se predstavljamo svijetu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
