TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 24.10.2025.
Bonjour je već godinama mjesto gdje se kultura i emocija susreću u digitalnom prostoru. Naša misija od samog početka bila je jednostavna: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.
Kada smo pokrenuli novi format izvještavanja o filmu, teatru i umjetnosti, željeli smo srušiti distancu između publike i stvaralaca.
Taj pristup nas je doveo do rekordne čitanosti tokom Sarajevo Film Festivala prošlog ljeta i učvrstio Bonjour.ba kao prepoznatljivi lifestyle magazin u BiH koji kulturu izvještava s emocijom, perspektivom i prepoznatljivim vizuelnim potpisom.
Kroz rubriku Kultura, svakodnevno gradimo digitalni most između umjetnosti i publike. Kroz priče, intervjue, fotografije i video formate koji umjetnost ne tretiraju kao formalnu, već kao živu i blisku.
Upravo taj narativ nastavljamo večeras u Porto Montenegru u Tivtu.
Na obali koja je blistala u svjetlima kamere i mora, otvoreno je prvo izdanje Adriatic Film Awards, večer u kojoj su regionalna ostvarenja postala zajednički jezik cijelog regiona.
Večeras se ispisalo novo poglavlje regionalne kinematografije, pod pokroviteljstvom Porto Montenegra i kroz saradnju tri vodeća festivala: Sarajevo Film Festivala, Zagreb Film Festivala i Festivala autorskog filma Beograd osnovane su AFA nagrade, novi zajednički prostor za filmsku umjetnost koji spaja različite poetike, jezike i generacije.
Filmski profesionalci, glumci, reditelji i producenti iz cijele jugoistočne Evrope okupili su se na svečanom otvaranju Adriatic Film Awards, događaja koji spaja ono što su generacije filmskih stvaralaca gradile, zajednički prostor talenta, vizije i kulture.
Crveni tepih ispred Cine Grand Epic dvorane je simbol da regionalni filmski svijet konačno ima svoju večer nalik Oscarima, dostojnu svog nasljeđa.
Tokom proteklog mjeseca razgovarali smo s nominovanim glumicama uključujući i bh. glumice Dinu Mušanović i Selmu Alispahić, koje su nam otvorile vrata svojih svjetova i pokazale koliko snažno domaća scena diše kroz svaki kadar i svaku ulogu.
Njihove priče bile su uvod u ono što se večeras zaokružilo, trenutak u kojem regionalna filmska scena slavi sebe, ali i ono što tek dolazi.
Glasovi vizionara: Kako je rođena prva regionalna filmska nagrada?
Kako bi se razumjelo značenje ove večeri, razgovarali smo s ljudima koji su ideju Adriatic Film Awards pretvorili u stvarnost, onima koji su vjerovali da region može imati zajedničku filmsku platformu, s istim onim dostojanstvom i profesionalizmom kojim se diče najveće svjetske ceremonije.
U Tivtu, gdje su se njihovi putevi večeras ponovo ukrstili, razgovarali smo o viziji, odgovornosti i budućnosti, ali i o emociji koja stoji iza svega, a to je vjerovanje da film, i dalje, ima moć da poveže.
Kao čovjek čije je ime već tri decenije sinonim za filmsku renesansu Sarajeva i BiH, Mirsad Purivatra AFA vidi kao prirodan nastavak jedne ideje one o saradnji, otvorenosti i kulturnom kontinuitetu. Razgovor s njim započinjemo refleksijom o tome koliko je važno što se baš sada, u Porto Montenegru, rađa nova zajednička scena.
Predsjednik Odbora Adriatic Film Awards, Mirsad Purivatra, u razgovoru za Bonjour.ba istakao je:
„Večeras sam zaista izuzetno sretan, jer je prvo izdanje Adriatic Film Awards sve ono o čemu smo godinama maštali i planirali. Slavimo svu kreativnost ovoga regiona i nadamo se da će ovo biti jedno dodatno priznanje, kako za režisere, tako i za glumce naše regije. 
Ovo je veliki početak za čitavu kreativnu industriju našeg regiona i vjerujem da slijede godine u kojima će filmska industrija proizvoditi još kvalitetnije filmove i osvajati nagrade širom Evrope i svijeta.“
Za Jovana Marjanovića, direktora Sarajevo Film Festivala, AFA nije samo zajednički projekat već i potvrda da su godine saradnje i povjerenja među festivalima stvorile temelje za nešto novo i dugotrajno.
Kada govori o ulozi Sarajeva u ovom procesu, njegov ton je miran, ali odlučan da je riječ o kontinuitetu, o nasljeđu koje se prenosi na mlađe generacije.
Posebno se ističe važnost da upravo ti mladi autori, čiji su prvi kadrovi često prikazani na Sarajevo Film Festivalu, sada dobiju priliku da njihov rad bude prepoznat i u širem kontekstu.
Za Bonjour.ba, Jovan Marjanović je rekao: „Iz ove saradnje rodila se ideja da osnujemo akademiju kakva do sada nije postojala u ovom dijelu svijeta. Vjerujem da će ona donijeti međugeneracijsku solidarnost, razmjenu znanja i iskustava i ojačati našu industriju koja je već izuzetno kreativna i perspektivna“
Direktor Zagreb Film Festivala, Boris T. Matić, u Tivtu zrači smirenom energijom čovjeka koji zna koliko je bilo potrebno rada i strpljenja da bi se ovakav događaj dogodio.
Razgovaramo o kulturnoj bliskosti zemalja učesnica, ali i o produkcijskim razlikama koje svaka nosi. Za njega, upravo u tom spoju leži snaga AFA mogućnost da se iz različitosti oblikuje zajednički filmski identitet, prepoznatljiv i na evropskoj i na svjetskoj sceni.
„Ova inicijativa pomoći će našim autorima i producentima da se još više povežu, ali i da lakše zakorače na međunarodno tržište. Većina filmova koji su nominirani rezultat su koprodukcija između naših zemalja i upravo u toj saradnji leži snaga ovog projekta“, rekao je Boris T. Matić u izjavi za Bonjour.ba.
S druge strane, Igor Stanković, direktor Festivala autorskog filma u Beogradu , AFA vidi kao most između različitih poetika, onih koje se rađaju u malim autorskim produkcijama i onih koje već odjekuju širom regiona.
U razgovoru s njim, osjeti se vjera u to da će upravo ta raznolikost postati ključni identitet ovog projekta. Govori o hrabrosti, o slobodi izraza i o mogućnosti da se kroz buduće koprodukcije i saradnje stvori nova era zajedničkog filmskog stvaranja.
U izjavi za Bonjour.ba, Igor Stanković naglasio je: „Ponekad su ti filmovi najbolji upravo onda kada pronalaze svoj put mimo velikih festivala, kada čekaju svoj trenutak, svoju novu priliku.
Važno je da postoji prostor koji prepoznaje takve autore i njihov autentični izraz. Upravo zato vjerujem da AFA može postati nagrada koja čuva i podržava tu vrstu autorske slobode.“
Filmska noć koja tek počinje
Otvaranje Adriatic Film Awards je samo prvi čin. Iza reflektora, razgovori i osmijesi nastavili su se na elegantnom opening partyju u Teodo Ballroom, gdje su se miješali glasovi, jezici i kadrovi budućih saradnji.
U danima koji slijede, Porto Montenegro će disati filmom, a mi smo tu da zabilježimo svaku priču koja se odvija iza kamere i svjetala pozornice.
TEKST: Ada Ćeremida
Serija koja je prvu sezonu pretvorila u kulturni fenomen i osvojila četiri Srca Sarajeva vraća se, izgleda, mračnije nego ikad.
Kada se Crna svadba pojavila 2021. godine, tada smo po prvi put dobili seriju koja je izgledala, disala i govorila kao da dolazi iz neke paralelne verzije našeg regiona, one gdje se horor i mitologija susreću s društvenim i psihološkim pitanjima.
Publika ju je opisivala kao True Detective, kritičari su je nazvali „najhrabrijim projektom regionalne televizije“, a scene iz nje postale su instantno prepoznatljive na društvenim mrežama.
Sada, četiri godine kasnije, Crna svadba se vraća sa drugom sezonom spremna da nas ponovo zarobi u svoj vrtlog tajni, simbolike i ludila.
Druga sezona, pod nazivom Crna svadba 2, već je premijerno prikazana 3. oktobra. Serija broji deset epizoda i nastavlja tamo gdje je prva sezona stala, ali uz novu dimenziju političke i mistične napetosti.
Radnja prati dvije vremenske linije, prošlost i sadašnjost, dok se granice između stvarnog i natprirodnog sve više brišu. Ono što počinje kao istraga ponovo prerasta u borbu između dobra i zla, gdje se stari mitovi sudaraju s modernim strahovima.
U središtu priče ponovo je inspektor Petar Đorđević, kojeg igra Uliks Fehmiu, sada suočen s još mračnijim oblicima zla koje se širi iz sjene prošlosti. Uz njega je Natalija, koju igra glumica Anđela Jovanović, čija potraga za istinom poprima gotovo mistične razmjere.
Povratak Nikole Koje, Nade Šargin i Viktora Savića garantuje kontinuitet intenziteta, dok nova imena poput Dare Džokić, Peđe Bjelca, Ane Lečić i Andreja Jemcova unose svježu energiju, nova lica i slojeve intrige koji dodatno pojačavaju napetost.
Vizuelno, Crna svadba 2 ostaje vjerna estetici zbog koje smo je zavoljeli: ekspresivne kadrove prirode, ritualne motive, simboliku krvi, zemlje i kamena. Svaka scena izgleda kao slika zlokobna, ali prelijepa.
I zašto se jedva čekao nastavak? Jer nijedna druga serija u regiji nije uspjela da ovako vješto spoji narodno vjerovanje i savremenu paranoju, da nas natjera da preispitamo i stvarnost i sopstvene strahove.
Prva sezona osvojila je četiri Srca Sarajeva na 28. Sarajevo Film Festivalu za glumu, režiju, scenario i najbolju seriju, koji će se od ove godine manifestovati kroz Adratic Film Awards.
Kritičari su je opisivali kao „mračnu poeziju u pokretu“, dok je publika tražila objašnjenja za svaku scenu, svaku pojavu, svaku sjenku. Druga sezona, sudeći po prvim reakcijama, ide još dublje sa više misterije, više simbolike, više svega što nas je u Crnoj svadbi opsjedalo.
Od prve epizode, Crna svadba je izazivala podijeljene reakcije, za neke je to vrhunski televizijski eksperiment, za druge previše mračan i provokativan prikaz. Nova sezona nastavlja da balansira između fascinacije i nelagode, otvarajući prostor za raspravu o tome gdje završava mit, a počinje stvarnost.
I možda je upravo u tome njena moć, da nas natjera da razmislimo o granicama između stvarnog i zamišljenog. Hoćete li i vi pogledati kako se priča dalje razvija?
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
