TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 18.9.2025.
Danas, u sklopu Sarajevo Fest festivala, kojeg organizuje East-West Center Sarajevo, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u 20:00 sati bit će otvorena izložba pod nazivom “Thirty-Six Views on Notre Dame”.
Izložba, koju kurira Fondacija VII, donosi fotografije Tomasa van Houtryvea koje prate parišku katedralu Notre Dame u njenom izvornom stanju, nakon razornog požara i tokom obnove.
Tomas van Houtryve je belgijsko-američki fotograf i vizuelni umjetnik, poznat po tome što u svojim radovima spaja dokumentaristički pristup, filozofiju i vizualnu poetiku.
Bio je član agencije VII i često surađuje s časopisom National Geographic, koji je objavio neke od njegovih najimpresivnijih fotografija, uključujući pokrivanje obnove Notre Dame nakon požara 2019. godine, uključujući naslovnicu februarskog broja 2022. godine.
‘’Thirty-Six Views on Notre Dame'' dokumentuje 14 godina posvećenog rada, prvo kao dio svakodnevnog života Pariza, zatim kao svjedok katastrofalnog požara u aprilu 2019., koji je teško oštetio katedralu i konačno kao galerija fotografija koje bilježe proces njene obnove.
Van Houtryve koristi različite tehnike od klasične reportažne fotografije do zračnih snimkaka dronom da pokaže Notre Dame u njenim različitim fazama: neoštećena, zadimljena, oštećena, obnovljena.
Tehnike koje koristi uključuju i historijske fotografske metode kao što je mokri kolodionski proces, što daje poseban karakter pojedinim fotografijama i vizuelnu težinu i autentičnost.
Izložba ne samo da nas vraća u trenutak kada se činio kraj, već nas podsjeća na vrijednost memorije, arhitekture i zajedničkog identiteta, pokazujući kako umjetnost može svjedočiti i iscjeljivati.
U nekim snimcima van Houtryve je morao dobiti posebne dozvole za korištenje drona, pristup restauracijskim zonama i rad u uslovima koji su rijetko dostupni javnosti.
Obnova Notre Dame trebala je biti završena prije Olimpijskih igara u Parizu 2024., ali su neki aspekti restoracije trajali duže, što je fotografu omogućilo da zabilježi i fazu koja je u toku.
Izložba ne samo da nas vraća u trenutak kada se činio kraj, već nas podsjeća na vrijednost memorije, arhitekture i zajedničkog identiteta, pokazujući kako umjetnost može svjedočiti i iscjeljivati.
Foto: @tomasvh
TEKST: Ada Ćeremida
Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.
Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.
Foto: @nerminamemic_art
Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu.
Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.
Foto: @jacakalac
Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva
Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja.
Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.
Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture
Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji.
Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.
Foto: @nerminamemic_art
Foto: @tramp_collection
Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu
Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika.
Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.
Foto: @jelenapojuzina
Foto: @nerminamemic_art
Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo
Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života
Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.
Foto: @poslednji_sarajlija
Foto: @nerminamemic_art
Foto: @tramp_collection
Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime
Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže.
Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba.
Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.
Foto: @nerminamemic_art
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
