Zarazna energija kojom Mirza zrači jedan je od glavnih razloga zašto ćete se brzo 'navući' na postove koje dijeli na društvenim mrežama, ali i ga primijetiti na ulicama grada.

Nakon što smo jedan dan proveli s njim na setu snimanja adidas kampanje čiju produkciju potpisuje upravo naš tim i uvidjeli s kojom opuštenošću se nosi sa svakim izazovom te uz ubrzan tempo uspijeva u roku od par minuta odgovoriti na naš email i istovremeno komunicirati s više od 32 000 pratitelja na Instagramu, znali smo da želimo zaviriti u njegovu svakodnevnu rutinu i saznati tajne njegove organizacije.

Jedan dan u Sarajevu smo i isplanirali naše druženje koje je ponovno popraćeno s mnoštvo smijeha, vitaminskim boostom u Cafe & Restaurant Manolo čiji je fotogeničan interijer poslužio kao sjajna kulisa cijele priče, ali i razgovorom o njegovoj karijeri, društvenim mrežama, snimanju vlogova s mamom, radnom tempu, negativnim komentarima na društvenim mrežama, kao i svakodnevnom balansu.

***

Završio si Pravni fakultet, imaš svoju agenciju i popularan vlog. Reci nam, kada si shvatio da je ovo posao kojim ćeš se baviti?

Ja za sebe volim reći da sam pravi džirlo, haha! Šalu na stranu, živimo u svijetu koji ima toliko puno mogućnosti da je za mene lično, raditi jedan posao premalo. Smatram da mogu da dam i sebi i okolini puno više od toga da budem ''samo'' diplomirani pravnik ili samo još nešto. Oduvijek sam znao da ću završiti Pravni fakultet što sam si i ostvario. Sasvim spontano je došlo do toga da kroz višegodišnje iskustvo se profesionalno izgradim u osobu koja zna o društvenim mrežama dovoljno stvari da mogu otvoriti vlastitu firmu i na kraju influencing je došao kao logičan slijed tog iskustva.

Sjećamo se kada smo, po prvi put, na društvenim mrežama sasvim slučajno vidjeli kratki isječak iz vloga s tvojom mamom i gotovo počeli plakati od smijeha. Kako je sve počelo? Kada je Amira postala neizostavan dio sadržaja koji stvaraš?

U mom životu puno stvari je zapravo spontano, pa tako i to. Sa YouTubeom sam krenuo sam i ljudi su to odlično prihvatili. Znajući koliko moje društvo voli moju mamu, bio sam siguran da će to i ljudi koji je ne poznaju prepoznati i bio sam upravu. Nakon prvog snimljenog videa, reakcije su bile odlične i od tada pa do danas Amira je postala neizostavan dio sadržaja zbog svoje iskrenosti, jednostavnosti i direktnosti. Mislim da je to kod ljudi upalilo, jer smo sasvim suprotno od svega što se danas može vidjeti.

Kako birate teme o kojima ćete pričati? Kako je raditi s mamom?

Čujte, ima to i svoje prednosti i svoje mane. Zapravo sam ja art director cijelog projekta, dok je moja mama Amira uz mene glavna uloga našeg sadržaja, ako ćemo to slikovito objasniti. No ja to naime gledam s druge strane. Prvenstveno, mi stvaramo uspomene kroz te videe za cijeli život. Mi pravimo snimke koji će uvijek biti tu da se sjetimo kakvi smo bili prije nekog vremena i to je kvalitetno provedeno vrijeme u smijehu i šali. No pored smijeha i šale, ima tu i ozbiljnih tema. Tu ću se nadovezati na pitanje o temama o kojima pričamo. Naime, jako je teško odabrati temu i jako pazim na sadržaj isti kada snimam u ovisnosti od toga da li je s mamom, s nekim drugim ili sam. Sada to prati veliki broj ljudi i odgovornost je veća, pa se kroz svoje videe trudimo uvijek poslati i neku lijepu ili poučnu poruku a to je valjda i cilj našeg prisustva na društvenim mrežama.

Koliko je vremena potrebno za kreiranje jednog vloga?

Ukoliko kažem da je to otprilike sat ili dva na dnevnom nivou, to ne zvuči puno, no za mene je to ozbiljan poduhvat. Kako imam puno obaveza jako mi je teško organizirati se i stići sve i ispoštovati rokove, zbog toga ponekad, moram priznati, YouTube ispašta, ali se novim i zanimljivim sadržajem trudimo iskupiti za takve stvari.

Zašto si osnovao PR2M Agency, čime se bavi i tko su tvoji klijenti?

Volim se našaliti da je PR2M Agency moja beba koja polako raste i stiče nove prijatelje. Šalu na stranu, prije malo manje od dvije godine sam osnovao agenciju za digitalni marketing. Odlučio sam da svoje znanje i kontakte uvežem u priču koja će se zvati PR2M Agency. Sada je to lijepa priča iza koje kao stalno zaposleni stojim samo ja. Moja agencija se prvenstveno bavi digitalnim marketingom, odnosno social mediom i consultingom, a u okviru toga moji klijenti su neki od najvećih svjetskih korporacija kao što su Solgar, Trudi, Curaprox, Salvit, Novello+, do onih koji lokalno nižu uspjehe, između ostalih su tu Race for the Cure, Deling Invest, Malpeza i dr.

Koji su po tebi ključni koraci za kreiranje popularnog profila na društvenim mrežama?

Mogu govoriti o svom iskustvu da su ključne stvari za popularan profil – iskrenost, konstantnost i dobar content. Ljudi ne žele da ih bilo tko obmanjuje, a posebno neko koga gledaju svaki dan. Konstantnost je bitna, jer ukoliko fotografiju objavimo svaki mjesec, za par mjeseci će svi zaboraviti i ko smo zbog novih ljudi koji svakodnevno dolaze i na kraju dobar i kvalitetan kontent je osnova svega koju kasnije oplemenjujemo samo svojom harizmom i dobrim poslovnim odlukama.

Tri stvari koje napraviš čim se ustaneš? A prije spavanja?

Moram priznati, prva stvar je naravno kao i 90% osoba – uzmem mobitel i provjerim društvene mreže. Operem zube i umijem se i sjedam za kompjuter. Dok prije spavanja provjeravam sve što se u toku tog dana dešavalo s mojim klijentima, potom perem zube i zahvalim se Bogu za sve što mi je pružio.

A kako bi Mirzin dan izgledao da nema društvenih mreža?

Da li pričamo o danu iz pakla? Haha, šalim se! Zapravo to bi bio i lijep dan kada bi neko mogao da uradi sav posao u mojoj firmi za moje klijente. Ponekad se stavim na off s privatnih profila na društvenim mrežama i moram priznati da to nije uopšte loše. Mnogi moji prijatelji uzmu sebi mjesec, dva ili više i deaktiviraju svoje profile, ali taj 'luksuz' ja sebi ne mogu dozvoliti, i znate šta, nije mi žao. Meni na društvenim mrežama uopšte nije loše, dapače. Društvene mreže su odlična stvar ukoliko znamo da ih koristimo kako treba.

Sve se više priča i o detoksu od društvenih mreža, 'burn outu' i iskrivljenim vrijednostima koje se promoviraju kroz njih. Na koji način ti kreiraš balans?

Nažalost, to je istina, puno iskrivljenih vrijednosti ima online, ali to ne zanemaruje činjenicu da ih je, što je još gore, puno više u stvarnom životu. Ne kažem da i ja nekada ne zađem u sferu iskrivljenih vrijednosti, ali moja porodica i prijatelji me vrlo brzo resetiraju i to je moj balans.

Jesi li dosada odbio suradnju s nekim brendom i ako, da, zašto?

Huh, znam da ovo zvuči kao stereotip, ali sam više saradnji odbio nego što sam ih prihvatio. Nažalost, digitalni marketari i osobe koje bi se trebale baviti tim dijelom odabira influencera za saradnje ne ulaze previše u 'srž problema', i ne ispituju tržište prije nego nekom influenceru ponude određeni posao i onda neki od influencera zbog nužde ili brzo zarađenog novca prihvataju sve i svašta i stvara se situacija da brendovi nisu zadovoljni rezultatima. No, tu krivicu ne možemo staviti samo na influencera nego većinski na onoga tko ga je izabrao i potvrdio. A sa druge strane, postoje oni influenceri koji rijetko šta i rade. Ja sam vam jedan od tih. Prvenstveno, srećom nije mi nužda da radim sve što mi se ponudi i mislim da zato što sam birao sam i radio samo nekima od najboljih a to su HM, Adidas, Curaprox, Oreo itd. Suradnje odbijam zato što ne želim da prezentujem nešto u što ne vjerujem i iza čega ne mogu da stanem. Ima ona jedna poznata naša izreka: ''Ne dam ja obraza za dukate.''. 

Aplikacije koje najviše koristiš na mobitelu?

Moj mobitel je pun aplikacija, jer stalno nešto istražujem, no najučestalije na mom mobitelu su Instagram, Facebook, YouTube, WhatsApp, Viber, Lightroom, Pages, LinkedIn,... malo li je. :)

Koji je po tebi najbolji dio posla, a koji, reći ćemo 'najmanje zabavan'?

Administracija mi je najmanje zabavna i radim samo ono što moram, no sve ostalo je zabavniji dio posla. Mislim da je meni najljepši dio posla ubiranje plodova mojih klijenata i upoznavanje novih osoba. Ja sam jako druželjubiv i uvijek mi je radost upoznati neke nove ljude. Smatram da je networking najbitnija stvar u današnjici, a moji poslovi su idealni za takve prilike.

Trik uz koji ostaješ organiziran?

Organizacija i kraj godine? Mislim da ste me to pitali u najgorem momentu. Dok s vama razgovaram razmišljam kako se moram spakovati za put, uploadati postove za klijente i urediti video. Nemam trik iskreno. Sada su se mom timu priključile dvije osobe, tako da mi oni pomažu u poslovima u vezi s mojom firmom i nadajmo se da kada se sljedeći put sretnemo ću vam moći otkriti ovaj tajni recept zahvaljujući kojem ću se vjerojatno obogatiti ukoliko ga otkrijem. Haha!

Što za tebe znači ostati autentičan?

Znate, ima jedan stih u pjesmi Doris Dragović koji kaže ''...treba ostati svoj kada dođu vremena zla..'', eh pa... biti iskren, jednostavan u svemu što radiš i biti svoj za mene znači - biti autentičan. U vremenima kada su svi sve samo ne svoji je teško, ali se može i baš je lijepo, moram priznati.

Kako se nosiš s negativnim komentarima na društvenim mrežama?

Ja sam se poprilično navikao, no moja mama nije. Ona živi u Svijetu s ružičastim naočalama i gleda na sve po principu ako ja to tebi ne želim, zašto ti meni to radiš. Naivno, znam. Upravo zbog nje sam odlučio da svaki negativni i komentar nesretnih osoba izbrišem jer ne želim da se na mom mediju stvara bilo kakva negativna atmosfera koja može da uznemiri moju majku ili meni drage osobe. No srećom, jako je malo negativnih komentara pa tako da i nemam puno posla u tom smislu.

Što čitaš, slušaš, gledaš?

Jaoj, sve i svašta. Biću iskren i reći ću da knjigu nisam stigao pročitati od ljetos, no slušam i gledam puno toga Naime, ja vam ne bježim od bilo čega što je kvalitetno pa makar to neki nazivali i šund i kič, ali ja volim i domaću i stranu muziku. I narodnu dobru ali pretežno pop slušam. Moji favoriti su godinama isti i prije svega želim izdvojiti moje poslovne saradnice i prijateljice Ninu Badrić i Mariju Šerifović, dok je s muške strane moj favorit zauvijek Oliver Dragojević. Jessie J je omiljena strana izvođačica. A kada su TV sadržaji u pitanju, moj domet je NETFLIX gdje očekujem nove sezone serija La Casa De Papel, You i Dynasty i radujem se unaprijed Božićnim filmovima.

A koji su ti ciljevi za narednu godinu?

To vam neću otkrivati. To ljubomorno čuvam za sebe. Na početku svake godine napravim određeni spisak želja i ciljeva, bilo da su to neke bitne stvari ili manje bitne, ali koje bi mene učinile sretnim i trudim se ispuniti ih, a one se kreću između ostalog u okviru poslovnih pothvata i otkrivanja novih kultura i obilaženja kontinenata.

.

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com