TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.12.2016.
Osim što je hladan, ponegdje i snježan, 12. mjesec je kreativan i maštovit. Odbrojavanje do blagdana i/ili neradnih dana, prate različite dekoracije. Iz godine u godinu najljepša umjetnost u Mostaru nalazi se na adresi kralja Tomislava 20.
Pokraj cvjetne galerije Inova Decor morate zastati. Tijekom cijele godine. Bilo da volite minimalističke ili raskošno uređene izloge, Inova Decor će vas očarati kreativnim, maštovitim i posebnim radom.
Uvijek reprezentativan izlog učinio je da silno želim zaviriti u njihove radne prostore i otkriti šta kriju prostorije u kojima se cvjetna bajka pretvara u stvarnost. Kroz interijer me proveo dio uigranog tima koji stoji iza ovog prepoznatljivog imena, a sa mnom su podjelili i neke zanimljive stvari o željama klijenata ali i o svojim željama i planovima u skorijoj budućnosti.
Prije samog fotossesiona u galeriji, pričamo o ideji, osnivanju i godinama staža.
„Cvjetnu galeriju s ponosnom vode dvije obitelji, dva bračna para. Prije skoro 7 godina pokrenuli smo posao dekoracije interijera i evenata. Iskoristili smo priliku na našim vjenčanjima da sami sebi radimo pozivnice, revere i cvjetne dekoracije. Dekoracije su imale neki poseban stil i izgled. Nakon toga, prijateljice su tražile da i njihovo vjenčanje dekoriramo...Naš rad je imao prepoznatljiv stil, potražnja je naglo porasla pa smo odlučili otvoriti event galeriju. Zasad sve ide po planu - prepoznatljiv stil, brandirano ime, širenje posla, zadovoljni klijenti…“
Interijer se sastoji od dva poslovna prostora, ukupne površine cca 50 m². Oba prostora cijelom svojom dužinom gledaju na ulicu, a iako se međusobno dopunjuju, funkcionalno i fizički su razdvojeni. Jedan prostor je radionica. I to je mjesto gdje nastaje magija, gdje nastaju svi radovi, od pozivnica za različite događaje do cvjetnih dekoracija. Centar ove prostorije je veliki stol, oko kojeg je potrebni materijal za nastanak čarolija. Materijal je posložen tako da je sve pregledno i na dohvat ruke. Ipak, planiraju renovirati radionicu, dodatno je prilagoditi za rad, tako da mogu raditi i s papirima, npr. za pozivnice, čestitke ili kutijice, ali i osigurati sebi vodu u ovom dijelu, jer kažu da kad rade cvijetne aranžmane, sve bude zaprljano. :)
Dok smo još u dijelu radionice, okruženi kreativnim neredom, dok pričamo o količini posla koji obavljaju, jasno je da 4 osobe ne mogu napraviti sve ono što i na društvenim mrežama vidim da Inova Decor uspijeva. Uvjeravaju me da sve ne ostaje u obitelji, da ne koriste radnu snagu vlastite maloljetne djece i otkrivaju: “Danas Inova Decor ima četiri uigrana tima, sedam stalno zaposlenih i još deset vanjskih suradnika. Konstantno radimo na širenju posla, djelujemo na cijelom prostoru BiH i Hrvatske, a sve ovo iziskuje mnogo sati rada. Tajna je i u noćnom radu. :) Većina naših projekata se mora realizirati po noći da bi sve bilo spremno za sljedeći dan. Npr. velika vjenčanja radimo noću da bi stigli sljedeći dan postaviti i evo, u ovo blagdansko vrijeme, velike centre, hotele i restorane radimo i završimo noću: kićenje bora, dekoracije, aranžmane. To je jako naporno, ali zahvaljujući našim pomagačima :) i zaposlenicima, uspijemo sve realizirati na vrijeme. Ovako funkcioniramo već godinama.“
Napuštamo radionicu i prelazimo u showroom, galeriju ili izložbeni prostor, gdje je teško napraviti fotografiju u kojoj neće biti cvijeća, osnovnog materijala s kojim rade. Ovaj dio je, iako je jedinstven, tematski podijeljen na dva dijela: na ured i galeriju. U galeriji se rade tematski izlozi i razne instalacije, dok se u dijelu ureda održavaju sastanci s klijentima.
„Ljudi su bili oduševljeni što konačno imaju mjesto gdje mogu sjesti i opušteno uz kavicu ispričati svoju priču. Trebalo je vremena da se naviknu da radimo na princip sastanka i uvijek se iznenade što sve u svojoj ponudi imamo. Kroz prezentaciju naših radova na TV-u i razgovoru s klijentom dođemo do najljepšeg dijela našeg posla - kreiranja i aranžiranja.“
Kako je povod mog zavirivanja uvijek orginalan izlog, uporna sam s pitanjima, zanima me odakle crpe inspiraciju za dekoracije.
„Nije teško biti inovativan i svaki put drugačiji jer u svaki projekat unosimo mnogo truda, ljubavi i vremena. Bez obzira o kakvim se dekoracijama radilo uvijek stilski i tematski pratimo svrhu događaja. Kroz razgovor s klijentima prepuštamo se mašti, ideje nam same nadolaze, zajedno sudjelujemo u stvaranju inovativnih dekoracija, vodeći naravno, brigu o cijenama dekoracija. Uvijek pružamo kvalitetnu uslugu tako da nam je potrebno mnogo truda da ispunimo sva očekivanja klijenta. Imamo i stalne edukacije, pratimo razne svjetske umjetnike čiji su blogovi izvor inspiracije za naš posao.“
Zanimalo me i postoji li netko kome bi voljeli dekorirati blagdanski izlog ili vjenčanje?
„Drago nam je što nas upravo traže da radimo vjenčane dekoracije u Beču. Zagreb nam je dosad bio najdalja poslovna destinacija. Ljudi imaju različite ukuse i želje i dolaze iz različitih krajeva s različitim običajima a mi im samo nastojimo u svemu udovoljiti. Uvijek volimo kad nam mladenci dopuste da pustimo mašti na volju, tad smo najkreativniji.
Ove godine smo dekorirali dosta izloga poznatih brandova, a želja nam je da konstantno radimo tematske izloge dućana, u svako godišnje doba. Voljeli bi raditi vjenčanje celebrity paru koji nije s ovih prostora jer oni puno više pažnje pridaju cvijeću, detaljima a i imaju veću platnu moć pa mogu i izmišljati. :)"
Izlog u kojem možemo uživati ovih dana spaja moderno interpretiranu šumu, prepoznatljive motive zimskih blagdana i moderne materijale: krzno i pliš. Izlog je zanimljiv i najmanjima, u čijem vidokrugu su elegantni jeleni s bordo mašnama, ali i svima onima koji ne vole snijeg i sniježne radosti, ali vole dekoracije s potpisom Inova Decora: moderne, inovativne i originalne dekoracije!
Uživajte u zimskoj čaroliji!
{gallery}2016/2016_12/inova2{/gallery}
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Foto: MartinaPenava_Privat, InovaDecor_Privat
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
