TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 20.11.2024.
IKEA je već dugo vremena sinonim za funkcionalnost, pristupačnost i jednostavan dizajn.
Iako njezini proizvodi nude osnovu koja je već dobro osmišljena, sve veći broj ljubitelja interijera počinje koristiti proizvode ovog švedskog brenda kao polazište za kreativne modifikacije, poznate i kao „IKEA hack” (IKEA trik).
Što je IKEA hack?
Ovaj trend omogućuje svim interijer zaljubljenicima da transformiraju osnovne komade namještaja u unikatne i funkcionalne dijelove u svom prostoru, često uz minimalna ulaganja. Modifikacije mogu uključivati promjene boje, dodavanje novih dijelova ili potpune preinake koje odgovaraju specifičnim potrebama korisnika. S obzirom na njihovu dostupnost i svestranost, IKEA proizvodi, poput popularnih Billy polica, često su predmet ovih kreativnih prilagodbi.
Foto: @interiorxlifestyle
Kako transformirati jednostavan komad namještaja u najluksuzniji dio interijera? Donosimo inspiraciju.
IKEA Billy polica na više načina
Jedan od najpopularnijih primjera IKEA preinaka svakako je serija Billy polica. Originalno dizajnirane kao jednostavne knjižne police, Billy je zbog svoje fleksibilnosti i prilagodljivosti postao omiljeni komad među ljubiteljima interijera. Ove police, iako namijenjene za pohranu knjiga, često se koriste u raznim prostorijama, gdje dobivaju potpuno novu funkciju.
Foto: @nynnesdagbog_
U kuhinji, Billy može postati svestran regal za pohranu začina, posuđa ili čak malih kuhinjskih aparata. Dodavanje vrata i ladica može pružiti dodatnu organizaciju i održati prostor urednim i funkcionalnim. U dnevnoj sobi, Billy se transformira u elegantni TV ormarić, gdje uz minimalne modifikacije, poput otvora za kablove ili ugradnje ladica, postaje praktično rješenje za pohranu elektronike i opreme.
U blagovaonici, Billy može služiti kao vitrina za izlaganje posuđa ili dekorativnih predmeta. Modifikacijama poput staklenih vrata ili bojenja u tamnije tonove, polica postaje sofisticirani element prostora, koji ujedno nudi i funkcionalnu pohranu. U dječjim sobama, Billy police nude savršen način za pohranu igračaka, knjiga i drugih sitnica, dok se dodavanjem kutija za organizaciju prostor može održati urednim i prilagođenim potrebama najmlađih.
Foto: @ange.likes
Foto: @homebymaddy
Kreativnim pristupom, Billy postaje više od obične police. Bilo da se koristi kao kuhinjski regal, TV postolje, vitrina ili organizator za dječju sobu, ovaj jednostavan komad namještaja može se prilagoditi za bilo koji prostor, stvarajući funkcionalne, ali i estetski privlačne elemente koji odražavaju osobni stil. Ikea hackovi poput Billy hacka omogućuju da vaš dom postane jedinstveno mjesto, u kojem svaki komad namještaja ima svoju posebnu funkciju, a sve uz minimalna ulaganja i maksimalnu kreativnost.
Foto: @idaskvm
Foto: @interiorxlifestyle
Osim Billy polica, jednako jednostavne i prilagodljive su i Eket i Besta, a klasične police možete potražiti i u dućanima u BiH poput JYSK dućana i dati mašti na volju.
Kada napravite vašu policu iz snova, dodajte joj i fotelju s linka ispod koja će unijeti dodatni osjećaj luksuza u dom.
* * *
Naslovna fotografija: @_louisechristensen
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
