TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 20.11.2024.
IKEA je već dugo vremena sinonim za funkcionalnost, pristupačnost i jednostavan dizajn.
Iako njezini proizvodi nude osnovu koja je već dobro osmišljena, sve veći broj ljubitelja interijera počinje koristiti proizvode ovog švedskog brenda kao polazište za kreativne modifikacije, poznate i kao „IKEA hack” (IKEA trik).
Što je IKEA hack?
Ovaj trend omogućuje svim interijer zaljubljenicima da transformiraju osnovne komade namještaja u unikatne i funkcionalne dijelove u svom prostoru, često uz minimalna ulaganja. Modifikacije mogu uključivati promjene boje, dodavanje novih dijelova ili potpune preinake koje odgovaraju specifičnim potrebama korisnika. S obzirom na njihovu dostupnost i svestranost, IKEA proizvodi, poput popularnih Billy polica, često su predmet ovih kreativnih prilagodbi.
Foto: @interiorxlifestyle
Kako transformirati jednostavan komad namještaja u najluksuzniji dio interijera? Donosimo inspiraciju.
IKEA Billy polica na više načina
Jedan od najpopularnijih primjera IKEA preinaka svakako je serija Billy polica. Originalno dizajnirane kao jednostavne knjižne police, Billy je zbog svoje fleksibilnosti i prilagodljivosti postao omiljeni komad među ljubiteljima interijera. Ove police, iako namijenjene za pohranu knjiga, često se koriste u raznim prostorijama, gdje dobivaju potpuno novu funkciju.
Foto: @nynnesdagbog_
U kuhinji, Billy može postati svestran regal za pohranu začina, posuđa ili čak malih kuhinjskih aparata. Dodavanje vrata i ladica može pružiti dodatnu organizaciju i održati prostor urednim i funkcionalnim. U dnevnoj sobi, Billy se transformira u elegantni TV ormarić, gdje uz minimalne modifikacije, poput otvora za kablove ili ugradnje ladica, postaje praktično rješenje za pohranu elektronike i opreme.
U blagovaonici, Billy može služiti kao vitrina za izlaganje posuđa ili dekorativnih predmeta. Modifikacijama poput staklenih vrata ili bojenja u tamnije tonove, polica postaje sofisticirani element prostora, koji ujedno nudi i funkcionalnu pohranu. U dječjim sobama, Billy police nude savršen način za pohranu igračaka, knjiga i drugih sitnica, dok se dodavanjem kutija za organizaciju prostor može održati urednim i prilagođenim potrebama najmlađih.
Foto: @ange.likes
Foto: @homebymaddy
Kreativnim pristupom, Billy postaje više od obične police. Bilo da se koristi kao kuhinjski regal, TV postolje, vitrina ili organizator za dječju sobu, ovaj jednostavan komad namještaja može se prilagoditi za bilo koji prostor, stvarajući funkcionalne, ali i estetski privlačne elemente koji odražavaju osobni stil. Ikea hackovi poput Billy hacka omogućuju da vaš dom postane jedinstveno mjesto, u kojem svaki komad namještaja ima svoju posebnu funkciju, a sve uz minimalna ulaganja i maksimalnu kreativnost.
Foto: @idaskvm
Foto: @interiorxlifestyle
Osim Billy polica, jednako jednostavne i prilagodljive su i Eket i Besta, a klasične police možete potražiti i u dućanima u BiH poput JYSK dućana i dati mašti na volju.
Kada napravite vašu policu iz snova, dodajte joj i fotelju s linka ispod koja će unijeti dodatni osjećaj luksuza u dom.
* * *
Naslovna fotografija: @_louisechristensen
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
