TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 10.3.2025.
Uživali smo u Hotel Baškući tokom svih sezona, od otvorenja prošle godine, u njihovom nevjerovatnom interijeru i smještaju.
Ali ovo proljeće su nas iznenadili nečim novim. Ono što nas je posebno oduševilo i privuklo, pored ambijenta, jeste hrana koja je sada dodatno unaprijeđena otvaranjem specijalnog restorana Kiren u sklopu hotela.
Ovaj restoran nije samo novost na sarajevskoj gourmet sceni, već pravo osvježenje koje slavi tradiciju, dok istovremeno nudi modernu ekskurziju okusa.
Smješten u srcu Baščaršije, Kiren je savršeno mjesto za uživanje u prvim proljetnim danima i noćima, gdje možete osjetiti harmoniju tradicije i inovacije na tanjiru.
S velikim uzbuđenjem u ekskluzivnom razgovoru, zavirujemo i donosimo vam detalje ovog nevjerovatnog gourmet iskustva Hotela Baškuća.
Kako je nastala ideja za otvaranje restorana Kiren i širenje koncepta Baškuće?
Ideja za otvaranje restorana Kiren nastala je iz iste vizije koja je stajala iza osnivanja Hotela Baškuća – želje da Sarajevo i njegovi posjetioci dobiju prostor koji kombinuje vrhunski kvalitet, jedinstvenost i inovativnost. Cilj je bio stvoriti restoran koji nadmašuje očekivanja i nudi autentično gastronomsko iskustvo kroz spoj tradicije i modernih kulinarskih trendova.
Poseban fokus stavljen je na tradicionalni doručak, večere i specijalitete koji nisu dostupni u svakom restoranu. Kiren nije samo mjesto za objedovanje, već destinacija koja nudi jedinstven doživljaj - spoj kulture, ukusa i estetike.
Kako biste opisali dizajn interijera restorana? Koji su ključni elementi?
Dizajn interijera restorana Kiren osmišljen je kao harmoničan spoj tri kulturna pravca – bosanskog, turskog i evropskog. Svaki detalj u prostoru ima svoje mjesto, stvarajući atmosferu koja goste vodi kroz različite epohe i stilove.
Uređenje objedinjuje toplinu tradicionalnih elemenata i sofisticiranost modernog dizajna, omogućujući gostima da se osjećaju kao kod kuće. Pažljivo osmišljena sinergija tradicije i savremenosti, u blizini srca Sarajeva, čini Kiren posebnim mjestom na gastronomskoj sceni.
Ko je bio zadužen za uređenje prostora i koja je bila inspiracija?
Uređenje prostora bilo je u rukama vlasnika koji su s velikom pažnjom osmislili svaki detalj kako bi prostor reflektovao njihovu viziju i priču restorana Kiren. Inspiracija je proizašla iz želje da se kroz dizajn stvori ambijent koji odiše toplinom, elegancijom i gostoprimstvom, stvarajući prostor u kojem se gosti mogu opustiti i uživati u svakom trenutku.
Posebna pažnja posvećena je stvaranju atmosfere koja odražava ljubav, posvećenost i strast prema ugostiteljstvu. Svaki element enterijera pažljivo je biran kako bi prenio poruku da je Kiren mjesto gdje su briga o detaljima, udobnost i estetika podjednako važni kao i gastronomsko iskustvo.
Šta gosti mogu očekivati od menija – koje su glavne vrste jela u ponudi?
Kiren nudi gastronomsko iskustvo koje spaja tursku i anatolijsku kuhinju, s posebnim naglaskom na kvalitet, autentičnost i raznovrsnost jela. Posebna pažnja posvećena je tradicionalnom doručku, koji se izdvaja ne samo svojim ukusom i kvalitetom, već i načinom serviranja koji donosi autentičnu atmosferu prošlih vremena.
Što se večere tiče, meni je osmišljen kako bi zadovoljio različite gastronomske preferencije. Gosti mogu uživati u anatolijskim i turskim specijalitetima koji nisu lako dostupni u Sarajevu, kao i inovativnim kombinacijama slatkih i slanih ukusa u jelima s mesom. Tu je i raznolika selekcija hladnih i toplih predjela, pažljivo pripremljenih s posebnim naglaskom na kvalitetu i autentičnost. Svako jelo pažljivo je osmišljeno kako bi pružilo nezaboravan doživljaj okusa i zadovoljilo i najistančanija nepca.
Neki od glavnih specijaliteta uključuju zirvu – carski osmanski gulaš, balli mahmudiye – jelo čiji recept datira iz prošlih stoljeća, te mantije, pripremljene baš onako kako se služe u tradicionalnim turskim domaćinstvima. Tu je i naš autentični kuća steak, te janjeći tandir poslužen s "iç pilav" – bogatom i začinjenom rižom, kao i mnoga druga jela koja će očarati sva osjetila.
Kakvo iskustvo želite da gosti ponesu iz restorana Kiren?
Naša želja je da svaki gost iz restorana Kiren izađe ispunjen osjećajem zadovoljstva – oduševljen uslugom, atmosferom i gastronomskim iskustvom. Želimo da se gosti osjećaju kao kod kuće, ali i kao da su zakoračili u sasvim drugačiji svijet—topao, elegantan i inspirativan.
Kiren nije samo restoran; to je mjesto gdje se svaki detalj pomno kreira kako bi gosti doživjeli poseban trenutak, bilo da uživaju u pažljivo pripremljenim jelima, atmosferi ispunjenoj harmonijom ili trenucima provedenim s prijateljima i porodicom.
Naša vizija je da svaki dolazak u Kiren bude novo otkriće, novo iskustvo koje nadmašuje očekivanja.
Kako vidite budućnost Kirena? Imate li planove za dodatne sadržaje?
Naša ambicija je ostaviti trajni pečat na gastronomskoj sceni Sarajeva i stvoriti ime koje će biti sinonim za vrhunsko iskustvo, kvalitet i jedinstvenost. Planiramo proširiti usluge kako bismo pružili još širi spektar gastronomskih doživljaja, uključujući fine dining i različite oblike bruncha, a neke od naših ideja držimo kao iznenađenje.
Naša vizija je donijeti autentično i svjetski relevantno gastronomsko iskustvo, i s ponosom možemo reći da smo na dobrom putu da to i ostvarimo.
***
Foto: Kiren
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
