TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 10.3.2025.
Uživali smo u Hotel Baškući tokom svih sezona, od otvorenja prošle godine, u njihovom nevjerovatnom interijeru i smještaju.
Ali ovo proljeće su nas iznenadili nečim novim. Ono što nas je posebno oduševilo i privuklo, pored ambijenta, jeste hrana koja je sada dodatno unaprijeđena otvaranjem specijalnog restorana Kiren u sklopu hotela.
Ovaj restoran nije samo novost na sarajevskoj gourmet sceni, već pravo osvježenje koje slavi tradiciju, dok istovremeno nudi modernu ekskurziju okusa.
Smješten u srcu Baščaršije, Kiren je savršeno mjesto za uživanje u prvim proljetnim danima i noćima, gdje možete osjetiti harmoniju tradicije i inovacije na tanjiru.
S velikim uzbuđenjem u ekskluzivnom razgovoru, zavirujemo i donosimo vam detalje ovog nevjerovatnog gourmet iskustva Hotela Baškuća.
Kako je nastala ideja za otvaranje restorana Kiren i širenje koncepta Baškuće?
Ideja za otvaranje restorana Kiren nastala je iz iste vizije koja je stajala iza osnivanja Hotela Baškuća – želje da Sarajevo i njegovi posjetioci dobiju prostor koji kombinuje vrhunski kvalitet, jedinstvenost i inovativnost. Cilj je bio stvoriti restoran koji nadmašuje očekivanja i nudi autentično gastronomsko iskustvo kroz spoj tradicije i modernih kulinarskih trendova.
Poseban fokus stavljen je na tradicionalni doručak, večere i specijalitete koji nisu dostupni u svakom restoranu. Kiren nije samo mjesto za objedovanje, već destinacija koja nudi jedinstven doživljaj - spoj kulture, ukusa i estetike.
Kako biste opisali dizajn interijera restorana? Koji su ključni elementi?
Dizajn interijera restorana Kiren osmišljen je kao harmoničan spoj tri kulturna pravca – bosanskog, turskog i evropskog. Svaki detalj u prostoru ima svoje mjesto, stvarajući atmosferu koja goste vodi kroz različite epohe i stilove.
Uređenje objedinjuje toplinu tradicionalnih elemenata i sofisticiranost modernog dizajna, omogućujući gostima da se osjećaju kao kod kuće. Pažljivo osmišljena sinergija tradicije i savremenosti, u blizini srca Sarajeva, čini Kiren posebnim mjestom na gastronomskoj sceni.
Ko je bio zadužen za uređenje prostora i koja je bila inspiracija?
Uređenje prostora bilo je u rukama vlasnika koji su s velikom pažnjom osmislili svaki detalj kako bi prostor reflektovao njihovu viziju i priču restorana Kiren. Inspiracija je proizašla iz želje da se kroz dizajn stvori ambijent koji odiše toplinom, elegancijom i gostoprimstvom, stvarajući prostor u kojem se gosti mogu opustiti i uživati u svakom trenutku.
Posebna pažnja posvećena je stvaranju atmosfere koja odražava ljubav, posvećenost i strast prema ugostiteljstvu. Svaki element enterijera pažljivo je biran kako bi prenio poruku da je Kiren mjesto gdje su briga o detaljima, udobnost i estetika podjednako važni kao i gastronomsko iskustvo.
Šta gosti mogu očekivati od menija – koje su glavne vrste jela u ponudi?
Kiren nudi gastronomsko iskustvo koje spaja tursku i anatolijsku kuhinju, s posebnim naglaskom na kvalitet, autentičnost i raznovrsnost jela. Posebna pažnja posvećena je tradicionalnom doručku, koji se izdvaja ne samo svojim ukusom i kvalitetom, već i načinom serviranja koji donosi autentičnu atmosferu prošlih vremena.
Što se večere tiče, meni je osmišljen kako bi zadovoljio različite gastronomske preferencije. Gosti mogu uživati u anatolijskim i turskim specijalitetima koji nisu lako dostupni u Sarajevu, kao i inovativnim kombinacijama slatkih i slanih ukusa u jelima s mesom. Tu je i raznolika selekcija hladnih i toplih predjela, pažljivo pripremljenih s posebnim naglaskom na kvalitetu i autentičnost. Svako jelo pažljivo je osmišljeno kako bi pružilo nezaboravan doživljaj okusa i zadovoljilo i najistančanija nepca.
Neki od glavnih specijaliteta uključuju zirvu – carski osmanski gulaš, balli mahmudiye – jelo čiji recept datira iz prošlih stoljeća, te mantije, pripremljene baš onako kako se služe u tradicionalnim turskim domaćinstvima. Tu je i naš autentični kuća steak, te janjeći tandir poslužen s "iç pilav" – bogatom i začinjenom rižom, kao i mnoga druga jela koja će očarati sva osjetila.
Kakvo iskustvo želite da gosti ponesu iz restorana Kiren?
Naša želja je da svaki gost iz restorana Kiren izađe ispunjen osjećajem zadovoljstva – oduševljen uslugom, atmosferom i gastronomskim iskustvom. Želimo da se gosti osjećaju kao kod kuće, ali i kao da su zakoračili u sasvim drugačiji svijet—topao, elegantan i inspirativan.
Kiren nije samo restoran; to je mjesto gdje se svaki detalj pomno kreira kako bi gosti doživjeli poseban trenutak, bilo da uživaju u pažljivo pripremljenim jelima, atmosferi ispunjenoj harmonijom ili trenucima provedenim s prijateljima i porodicom.
Naša vizija je da svaki dolazak u Kiren bude novo otkriće, novo iskustvo koje nadmašuje očekivanja.
Kako vidite budućnost Kirena? Imate li planove za dodatne sadržaje?
Naša ambicija je ostaviti trajni pečat na gastronomskoj sceni Sarajeva i stvoriti ime koje će biti sinonim za vrhunsko iskustvo, kvalitet i jedinstvenost. Planiramo proširiti usluge kako bismo pružili još širi spektar gastronomskih doživljaja, uključujući fine dining i različite oblike bruncha, a neke od naših ideja držimo kao iznenađenje.
Naša vizija je donijeti autentično i svjetski relevantno gastronomsko iskustvo, i s ponosom možemo reći da smo na dobrom putu da to i ostvarimo.
***
Foto: Kiren
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.
Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.
Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 
Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 
Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Foto: Monika Andrić
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
