Horor filmovi su uvijek bili poseban žanr koji se ističe zanimljivim psihološkim temama i uzbudljivim obratima koji vas uvijek drže na samom kraju kauča tijekom gledanja.

Bilo da su to horor filmovi po istinitom događaju ili horor filmovi sa demonima, gledajući strašne priče budi se specifična senzacija. Mnogi od njih su rađeni tako da glazba sa posebnim vizualnim efektima ubrzava srce, gradi uzbuđenje i pojačava pažnju. Taj osjećaj sve zaljubljenike uporno vraća ovom žanru.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Cinema Magic (@cinema.magic)

Uz te razloge izdvajamo u nastavku dodatne zanimljivosti koje otkrivaju zašto su horor filmovi tako uzbudljivi za gledanje, ali i ultimativnu listu horor filmova za gledanje koje ćete htjeti dodati na svoju listu.  

 

Horor filmovi – Zašto su tako uzbudljivi za gledanje?
 

Sigurno ste se barem jednom upitali zašto su horor filmovi tako privlačni, bez obzira jeste li solo ili s društvom. Iako neki od njih mogu učiniti da dugo ostanemo budni ili nam ostaviti brojne upitnike nad glavom, ovaj filmski žanr nas privlači zbog sljedećih razloga.

 

Strašni scenariji u sigurnom okruženju

U današnjem svijetu rijetko kad se možemo naći u situacijama opasnim po život, susresti paranormalne aktivnosti ili druge situacije tipične za horor filmove. Upravo to iskustvo strašnih situacija koje imamo priliku doživjeti tijekom gledanja, ali da pritom nismo u stvarnoj opasnosti omogućava gledatelju da doživi senzaciju emocija iako osobno ne doživljaja opasne situacije.

 

Foto: Unsplash
 

Čak i nakon gledanja filma određeni gledatelji se mogu osjećati kao pobjednici jer su uspjeli doživjeti nešto strašno, a da im se pritom nije ništa dogodilo. Ovo ohrabrenje može im pomoći da se osjećaju samopouzdanije u stvarnim situacijama kad se pojavi opasnost ili anksioznost. Taj nalet uzbuđenja ono je što mnoge zadržava na ovom žanru.

 

Mogu značajno zaokupiti misli
 

S obzirom da horor filmovi traže dosta pažnje i kradu pozornost do te granice da ste samo usredotočeni na film, mnogi biraju ovaj žanr jer čini da ne razmišljaju ni o čemu drugom. Kad žele večer u kojoj će nešto zaokupiti misli, strašni film koji obuzima sva osjetila može biti njihov odabir.

 

Istraživanje psihologije čovjeka
 

Horori često dolaze sa radnjom koja se temelji na teškim životnim i moralnim pitanjima i ponašanjima. Kroz gledanje ovih filmova gledatelj može ući u dublju analizu ljudske psihologije i upoznati tamnije strane ljudskog karaktera.

Kroz analizu likova može naći odgovor na neke vlastite dileme, kao i strahove.

 

Razbijanje monotonije
 

Nekad je najlakši način da unesemo nešto drugačije u našu svakodnevnu rutinu gledanje horor filmova. S obzirom da imaju mogućnost tako brzo djelovati na naše emocije, uzburkati naša osjetila i učiniti da se preispitujemo dugo nakon završetka filma, iskustvo gledanja ovakvih filmova brzo će razbiti monotoniju.

 

Horor filmovi – ultimativna lista
 

Možda je teško reći koji su najbolji horor filmovi ili koje horor film preporuke zaslužuju biti dio ultimativne liste, no mi smo svejedno postavili sebi ovaj teški zadatak. Kroz analizu Rotten Tomatoes i iMDB recenzija izdvojili smo one koji će vas držati u neizvjesnosti, prestrašiti i iznenaditi, baš kako i kaže naš naslov.

Neki su dostupni i na streaming servisima, sve što je trebate je kliknuti horor filmovi Netflix ili HBO Max, a ostale možete preuzeti sa online rent ili buy servisa. Pripremite se na straaaašno iskustvo i uživajte!
 

The Texas Chain Saw Massacre (1974.)
 

Radnja počinje kada skupina prijatelja odluči posjetiti djedov grob, no zaplet se događa kad postanu meta psihotične obitelji koju predvodi Leatherface sa svojom maskom od ljudske kože i bizarnim oružjem – pilom.

 

https://www.youtube.com/watch?v=-e3sv1NzrCA

 

The Conjuring (2013.)
 

Film temeljen na stvarnim događajima donosi priču o paranormalnim aktivnostima u kući u Rhode Islandu u kojoj su se dogodili zločini i rituali.

 

https://www.youtube.com/watch?v=k10ETZ41q5o

 

Let me In (2010.)
 

12-godišnji Owen i njegova susjeda Abby ulaze u posebnu vezu i prijateljstvo kada on saznaje da Abby vampir i da joj je potrebna krv da bi preživjela.

 

https://www.youtube.com/watch?v=x3guLR8aBpU

 

Theatre of Blood (1973.)
 

Nakon što su ga kritičari odbacili kao glumca u Shakespeareovim dramama, Vincent Price u ovom filmu izvodi ubojstva inspirirana scenama iz djela Williama Shakespearea kao osvetu protiv kritičara.

 

Eraserhead (1977.)
 

Bizaran film redatelja Davida Lyncha koristi uznemirujuće efekte, sporu radnju i mračne vizuale kako bi ilustrirao osjećaje i događaje kroz koje prolazi glavni lik Henry kad mu bivša djevojka Mary rodi dijete sa deformacijama.

 

https://www.youtube.com/watch?v=7WAzFWu2tVw

 

Housebound (2014.)
 

Kylie pokuša opljačkati banku radi čega je završila u kućnom pritvoru. No već nakon nekog vremena i misterioznih i bizarnih događaja otkriva da je kuća ukleta.

 

https://www.youtube.com/watch?v=Ysde4KaFirk

 

We Are Still Here (2015.)
 

Nakon što njihov sin tragično premine, bračni par Ean i Paul sele se u seosku kuću u kojoj žele dozvati duh svog sina. No, uskoro otkrivaju da nije prisutan samo njegov duh, nego i druge nadnaravne sile s kojima se trebaju boriti.

 

https://www.youtube.com/watch?v=FDJbCMvv9IU

 

Dawn of the Dead (1978.)
 

Ovaj horor klasik donosi radnju nakon apokalipse kada se grupa ljudi koji su preživjeli želi obraniti od sveprisutnih zombija dok osmišljavaju plan u tržnom centru.

 

Don't Breathe (2016.)
 

Napeti film donosi priču o troje mladih kriminalaca koji su htjeli obaviti sitnu pljačku u domu veterana, no otkrivaju da veteran ima nadnaravno dobar sluh i jedini način da prežive jeste da budu izuzetno oprezni. I tihi.

 

https://www.youtube.com/watch?v=76yBTNDB6vU

 

Zombieland (2009.)
 

Uz komičnu perspektivu na zombi apokalipsu, četvero protagonista koriste sve svoje resurse da se obrane od živih mrtvaca.

 

https://www.youtube.com/watch?v=8m9EVP8X7N8&t=9s 

 

The Shining (1980.)
 

Jedan od najpoznatijih horor filmova donosi priču o mladoj obitelji koja odsjeda u hotelu. No, cijela priča se zahuktava kada otac razvije agresivnu narav, a sin otkrije svoje natprirodne sposobnosti.

 

https://www.youtube.com/watch?v=FZQvIJxG9Xs

 

Dracula (1931.)
 

Klasična priča i klasična adaptacija priče o Drakuli. Kroz film pratimo njegovu transformaciju iz grofa u vampirsku narav u potrazi za svježom krvi.

 

https://www.youtube.com/watch?v=VoaMw91MC9k

 

Deep Red (1975.)
 

Kada pijanist Marcus svjedoči brutalnom ubojstvu žene u njenom stanu, ulazi u istraživanje ubojstva sa novinarkom Giannom ne znajući da će to otvoriti vrata prema mračnoj priči koja uključuje natprirodne elemente.

 

https://www.youtube.com/watch?v=wSgK9W9baN4

 

The Fly (1986.)
 

Nakon što u eksperimentu teleportacije u uređaj uvede muhu, naučnik Seth nesvjesno podstakne metamorfozu samog sebe u nešto sasvim neljudsko što postaje nestabilno i nevjerojatno opasno.

 

https://www.youtube.com/watch?v=fj1SHpBsY7w

 

The Loved Ones (2009.)
 

Nakon što Brent izgubi oca, sa njegovim gubitkom nosi se uz izolaciju i narkotike. Kada se približi školski ples, odluči ga posjetiti zajedno sa prijateljicom Holly, no priča dobiva zaplet kada ga Holly zajedno sa svojim tatom zadrži kao taoca i radi bizarne stvari kako bi ga zadržala.

 

https://www.youtube.com/watch?v=Xci4h83W3jY

 

Creep 2 (2017.)
 

Sara radi na projektu snimanja sa nepoznatim ljudima na internetu. Između ostalih, pronalazi Aarona čiji će život uskoro završiti jer se bori sa opakom bolesti. Dok snima njegove posljednje dane otkriva tamne strane njegove ličnosti.

 

https://www.youtube.com/watch?v=838PE2pbzM4

 

Green Room (2015.)
 

Punk bend The Ain't Rights odluči odraditi svirku u jednom gradiću, no uskoro saznaju da su svjedoci brutalnog ubojstva u backstageu. To vodi ka tome da ih neonacistička grupa koja vodi klub zatvori u zelenu sobu.

 

https://www.youtube.com/watch?v=Q8XSARX3DQg

 

Midsommar (2019.)
 

Dani i njeno društvo borave u jednom švedskom selu u čije se rituale sve više upuštaju. No kada se Dani još dublje uvuče u svijet ovog sela otkriva zastrašujuće i jezive tradicije kao što su ritualno žrtvovanje, nasilje…

 

https://www.youtube.com/watch?v=1Vnghdsjmd0

 

IT (2017.)
 

Ovaj film donosi priču o djeci koja se nazivaju "Losers Club" ili prevedeno klub gubitnika. Dok se bore sa opasnim silama koje dolaze u njihov grad i preuzimaju oblik njihovih najgorih strahova, upoznaju se i sa klaunom Pennywise. On dolazi izvan ovozemaljskog svijeta i hrani se dječjim strahom.

 

https://www.youtube.com/watch?v=FnCdOQsX5kc

 

Host (2020.)
 

Radnja filma prati grupu prijatelja održavaju online seansu sa spiritualnim medijumom putem video poziva. Ali, stvari brzo počinju izmicati kontroli kada se suoče s neobjašnjivim i zastrašujućim pojavama.

 

https://www.youtube.com/watch?v=SNlKbqHqGcY

 

The Silence of the Lambs (1991.)
 

Kroz film FBI pripravnica Clarice ispituje zatvorenog serijskog ubojicu Hannibala Lectera kako bi upoznala njegov način razmišljanja i pokušala uhvatiti ubojicu poznatog kao "Buffalo Bill". Uskoro će otkriti da je Hannibal Lecter genijalan i manipulativan ubojica, ali također i psihijatar i kanibal.

 

https://www.youtube.com/watch?v=W6Mm8Sbe__o

 

Psycho (1960.)
 

Nakon što sekretarica Marion ukrade novac i pobjegne u Bates Motel, biva ubijena pod tušem. Njeno ubojstvo uvest će nas u zamršenu priču o Bates Motelu, i njegovom tajanstvenom vlasniku Normanu Batesu.

 

https://www.youtube.com/watch?v=DTJQfFQ40lI
 

***
Foto: @welovecinemait

Povodom dolaska filma „Vidra“ u bh. kina razgovarali smo sa Srđanom Vuletićem o generaciji koja odrasta uz TikTok, mladim glumcima, filmovima koji nas oblikuju i tome zašto je odlazak u kino danas možda važniji nego ikada.

 

Može li nas film ponovo naučiti da usporimo?  

Kada ste posljednji put pogledali film bez provjeravanja telefona, pauziranja zbog poruke ili potrebe da usput radite još nešto?

Navikli smo da nam je gotovo svaki sadržaj dostupan u svakom trenutku, da ga možemo zaustaviti, premotati ili pogledati u dvostrukoj brzini. Odlazak u kino, s druge strane, još uvijek traži da na neko vrijeme zaboravimo sve ostalo. Da sjedimo u mraku s potpuno nepoznatim ljudima i dopustimo jednoj priči da nas zaokupi od početka do kraja.

Između ostalog, o tome smo razgovarali smo Srđanom Vuletićem, bosanskohercegovačkim rediteljem čiji novi film „Vidra“ od 12. novembra stiže u kina širom Bosne i Hercegovine.  




 
Sigurno ste gledali „Ljeto u zlatnoj dolini“ ili „Teško je biti fin“, filmove koji su odavno pronašli svoje mjesto u domaćoj kinematografiji. Ovoga puta Vuletić nam donosi priču o šesnaestogodišnjoj Hani, djevojci koja očekuje da će pred njom biti jedan od najljepših dana u životu. Umjesto toga, suočava se s očevom smrću, porodičnim očekivanjima i razočaranjem u mladića u kojeg je zaljubljena.

U glavnoj ulozi gledamo Mašu Drašler, čija je interpretacija već nagrađena na Temerin Film Festu, dok scenarij potpisuje Stefan Bošković. Film je premijerno prikazan u Takmičarskom programu Sarajevo Film Festivala 2025. godine, nakon čega je nastavio svoj festivalski put.

Ipak, „Vidra“ nije samo priča o jednoj tinejdžerici i njenom odrastanju. U njenom središtu nalazi se nešto mnogo univerzalnije: trenutak kada prvi put moramo pogledati vlastite probleme, priznati da postoje i odlučiti šta ćemo s njima.

Zanimalo nas je kako se takva priča režira danas, kada se generacije razlikuju ne samo po iskustvima nego i po načinu na koji gledaju svijet, komuniciraju i konzumiraju filmove.  


 
 

Srđan Vuletić o filmu „Vidra“, odrastanju i kulturi gledanja filmova  

Kada se osvrnete na cijeli proces, od prvog susreta sa scenarijem „Vidra“ do danas, kako se vaš odnos prema ovoj priči razvijao i šta vam je posebno važno da publika ponese sa sobom nakon gledanja filma?

Od samog početka rada na na ovom filmu ključna stvar mi je bila da napravimo film koji ohrabruje publiku. Da im pokažemo da probleme i nedaće možemo vidjeti i kao trenutak u kojem možemo rasti i razvijati se, ili u najmanju ruku da nas problemi mogu natjerati da objektivno sagledamo ko smo i šta smo.   

Ono što se mijenjalo je bio moj stav o tome kako ispričati ovu priču na način koji će biti filmski uzbudljiv i svjež. I zaista sam dugo tražio način kako da rediteljski priđem ovom filmu, da ga napravim tako da ono što ljudi vide je važno koliko i sama poanta priče. A to je da je preduslov za rejašavanje svih naših problema da prvo prihvatimo da problem postoji. Tek onda ćemo doći u situaciju da ćemo ga možda i rješiti.  
 



 
Film govori o generaciji koja odrasta u prilično drugačijem svijetu od onog u kojem ste vi odrastali. Odakle ste krenuli u pokušaju da razumijete svakodnevicu i unutrašnji svijet današnjih tinejdžera? Koliko su vam u tome pomogla vlastita sjećanja na odrastanje, a koliko susreti i razgovori s mladima danas? 

Iskreno, više sam se oslonio na mlade ljude i njihovo shvatanje današnjice i odnosa među ljudima, nego na svoja iskustva iz tog perioda. Vrlo često bismo tokom priprema se oslonili na mlade glumce da čujemo kako bi oni reagovali na određene situacije, kako bi rekli neke stvari i generalno kako oni vide odnose među likovima.   

Sopstvena iskustva su mi samo koristila da im pomognem da tačno definišu svoje relacije sa drugim likovima, faze razvoja tih odnosa, i eventualno koji bi bio pravi ugao sagledavanja tih odnosa.  
 

Glavnu ulogu tumači Maša Drašler. Kako je izgledao vaš zajednički rad na oblikovanju Haninog lika i koliko je Maša kroz vlastito razumijevanje junakinje doprinijela tome kako je ona na kraju predstavljena na filmu?  

Što se tiče Maše, ona je nakon filma dobila pozivno pismo na više prestižnih škola u US i na kraju se odlučila da pohađa American Musical and Dramatic Academy u New Yorku. Mislim da to dovoljno govori samo za sebe i čini se da je to jedna blistava karijera u najavi. Ona je imala vrlo fokusiran i zreo pristup cijelom procesu i znala je da jasno elaborira koga i šta igra.   

Sjećam se da sam je u jednom trenutku pred samo snimanje pitao da mi kaže ko je lik kojeg ona igra. Rekla je da igra djevojku kojoj na početku svi govore šta treba da radi a završi tako što je u stanju da utiče i na sebe i na druge. Tada sam vidio da radim s nekim ko sebe može da sagleda sebe i svoj zadatak na pravi način. Sa druge strane, kao neko ko igra svoju prvu ulogu, bila je kao glina, potpuno se prepustia procesu u kojem je dobijala dovoljno indikacija kako da gradi svoj lik, scenu po scenu i u cjelini.  
 


 
 

Odrastanje na filmu često se prikazuje kroz velike, dramatične trenutke, iako se ono u stvarnosti događa kroz mnogo manjih iskustava. Postoji li nešto što ste tek s godinama razumjeli o vlastitom odrastanju, a što bi vam bilo zanimljivo prenijeti današnjoj generaciji?

Nisam neko ko voli da dijeli savjete ali pokušat ću. Kad sam bio u tim godinama pa sve do 30-te godine, možda i duže, stalno sam mislio da nemam dovoljno vremena. Uvijek mi je falilo tri sata dnevno. Međutim, vremenom sam shvatio da je sve pitanje prioriteta i vremena. Unutar toga, ako već odvojite vremena za nekoga i nešto, budite prisutni. Gledajte, slušajte, osjećajte. Nemojte biti tu a ustvari ste tamo, znate taj osjećaj. Dalje, ljudi koji stalno kasne su ljudi koji imaju neki dublji problem. Na njih se nemojte oslanjati, jer se neće pojaviti kad vam najviše bude trebalo. Što bi sada rekli ‘’mark my words''.

Drugi dio pitanje je meni zapravo bio ključan u režijskom postupku. Kako da otključam baš taj unutrašnji svijet likova, jer to je jedan od glavnih aspekata filma. Jer Vidra je poziv na introspekciju. U tom smislu jako sam sretan što smo se odlučili za duge zumove koji ,uz psihodelični elektro zvuk, otključavaju taj unutrašnji svijet naših likova.  
 


 

Odlazak u kino nekada je bio gotovo neizostavan dio filmskog iskustva, dok danas sve češće gledamo filmove kod kuće, na streaming platformama, pa čak i na telefonima. Kako vi gledate na tu promjenu kulture gledanja filmova? Utiče li ona na način na koji danas razmišljate o režiji i pripovijedanju ili vjerujete da je na nama da ponovo pronađemo razlog za odlazak u kino?

Promjene konzumerskih navika publike i uticaj tih novih okolnosti na rediteljske postupke je dosta kompleksna tema o kojoj ljudi iz filmskog biznisa imaju vrlo različite stavove. Dok su jedni za maksimalno praćenje konzumerskih trendova kroz uvođenje “tik tok dramaturgije“ u naraciju, drugi misle da je upravo sve ovo šansa za čisto filmsko pripovjedanje jer filmovi se trebaju odvojiti od sadržaja vezanih za društvene mreže. Postoje čvrsti argumenti za oba pravca razmišljanja.   

Ja moram reći da u slučaju filma naginjem ovoj drugoj struji i vjerujem da su baš ova iskušenja trebala filmu da ponovo pronađe svoj jezik, zbog kojeg i volimo ići u kino i u mraku sa nekim drugim, nepoznatim ljudima zajednički proživljavati neku filmski uzbudljivu priču. Mislim da će ovo biti jasno svakome ko pogleda naš film Vidra. U slučaju serija, tu držim da serije imaju svoj filmski jezik kojem je utkano i to da prati trendove, stoga lakše apsorbuje svaku vrstu promjene.  
 


 

Današnji mladi odrastaju uz TikTok, kratke videoformate i gotovo neograničen pristup sadržaju, zbog čega se često govori i o sve kraćem rasponu pažnje. Kako se u takvom okruženju pristupa stvaranju filma namijenjenog mlađoj publici? Treba li filmski jezik pratiti njihove nove navike gledanja ili je upravo film prilika da ih pozovemo da uspore i posvete pažnju jednoj priči?

Kao što sam već rekao u prethodnom odgovoru, odgovor je - i da i ne. Sve dosta zavisi od toga šta je priča, koji je žanr i dosta drugih faktora. Ali, ponavljam, mislim da publika, i mlada i stara, jer i stari su više na tiktoku, traže u filmu otklon od onoga što gledaju na mobitelu. Traže neku dublju povezanost sa likovima i pričom.   

To instant obrada likova i tema ne može ponuditi. Igrani film vam ipak omogućava da neki problem ili temu sagledate iz mnoštva uglova na jedan kreativan način. Sadržaji društvenih mreža to ne mogu. Tako da, vrijeme će pokazati, ipak publika nekad traži i očekuje tip iskustva koje samo duže forme mogu ponuditi.  



 

Bosanskohercegovačka i regionalna kinematografija posljednjih godina donose nove autorske glasove, drugačije perspektive i generaciju filmskih stvaralaca koja tek gradi svoj izraz. Koji vas je film nekog mladog autora iz BiH ili regije u posljednje vrijeme posebno zainteresovao i zbog čega?

Da, dolaze nove generacije i nadam se da će donijeti i svoje priče, svoj način obrade tema i svoj način filmskog pripovjedanja. Ako bih morao biti ekstremno selektivan onda bih rekao da je film “Jeste li videli ovu ženu?“ kojeg su režirali Dušan Zorić i Matija Gluščević otprilike ono što očekujem od novih glasova. Taj film, makar meni, ima sve ovo prethodno pobrojano. Što se tiče BiH, recimo kao neobično svjež i drugačiji me se dojmio film “Kuda idu izgubljene mačke“ mladog autora Amara Komića.  



 

KULTURA.leksikon sa Srđanom Vuletićem    
 

• Kada bih mogao ponovo pogledati jedan film prvi put, izabrao bih… About Schmidt od Alexander Paynea.  
   
• Film koji bih preporučio svakom šesnaestogodišnjaku je… Taking off od Miloša Formana.  
   
• Film koji sam pogledao kao tinejdžer i koji je potpuno promijenio moj pogled na film bio je… Alisa u gradovima od Wim Wendersa  
• Da moj život ima soundtrack, na njemu bi se našla pjesma… Color Theory od Kari Faux  
   
• Najbolji filmski negativac svih vremena je… Terminator, iz T1.  
   
• Da mogu razgovarati s jednim filmskim likom, to bi bio… i pitao bih ga… Al Pacino iz Kuma 2 i pitao bih ga koji dio njega je odlučio da ubije svog brata.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Srđan Vuletic privatna arhiva

Pogledajte slične teme

Bonjour.portraits | S Danisom Tanovićem o filmovima koje još nije uspio snimiti.

Pročitaj više

Bonjour.portraits | Okupili smo Nikolu, Hristinu i Predraga pred samu premijeru filma koji se iščekuje

Pročitaj više

Bonjour.portraits | „Sram“ razumije Gen Z bolje nego većina serija. S Brunom Mustićem smo razgovarali o njenom uspjehu.

Pročitaj više