Sa svojim prvim pojavljivanjem na međunarodnom ženskom kupu u Mađarskoj, hokejaška ekipa iz BiH pod imenom „Lavice“, se predstavila svijetu, i napravila jedan značajan korak u bosanskohercegovačkom hokeju. Mi smo ih odlučili predstaviti vama.

Kroz razgovor sa Majdom, smo željeli saznati sve o ovom sportu o kojem se malo govori u BiH, o ženama koje prave historijske korake u BiH u jednom od olimpijskih sportova. Pitali smo ih odakle naziv Lavice, kako ih možemo podržati i koji su njihovi naredni koraci. 

Za početak nam recite, kada je klub osnovan i koliko igračica broji vaš tim?

Ženski hokejaški klub „Lavice“ je osnovan u Sarajevu 2016. godine. Nosi epitet prvog, za sad i jedinog, ženskog hokejaškog kluba u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

2011. godine nekolicina djevojčica počinje, iz radoznalosti, da igra hokej, trenirajući s dječacima, a već 2015. godine djevojčice su dobile poziv da igraju svoju prvu međunarodnu utakmicu kao ženski tim u Hrvatskoj. Naše hokejašice su tada pobijedile, iako u brojčano veoma malom broju, i time privuku pažnju medija, i postale senzacija u svijetu „muškog sporta“ u BiH.

U tom trenutku se vidjela perspektiva formiranja ženskog tima i bilo je odlučeno da se pokrene program ženskog hokeja na ledu u BiH. Vjetar u leđa koji su djevojke dobile, rezultirao je realizacijom da postoji perspektiva za ženski hokej u BiH, te se time pokreće program ženskog hokeja osnivanjem kluba ŽHK „Lavice“.

Ovom prilikom se zahvaljujemo treneru Adnanu Mrkvi što je prepoznao potencijal i perspektivu djevojčica i žena u ovom sportu tada te nas je motivisao da nikad ne odustanemo od hokeja, a i u konačnici prepoznao važnost formiranja ženskog kluba.

Bitno je napomenuti da je ovaj sport u proteklih 15 godina u velikoj ekspanziji i novi klubovi se razvijaju u regionu.

Kako u regionu tako i kod nas, interesovanje raste, te se danas možemo pohvaliti značajnim brojem članica. Djevojke marljivo i strpljivo treniraju i prilagođavaju se uslovima za ovaj sport. Trenutno klub broji preko 40 članica uzrasta od 6 do 40+, što nam ujedno govori koliko je hokej kao sport inkluzivan.





Da li naziv tima 'Lavice' ima posebno značenje za vas?

Da, nekako i sam naziv tima došao je spontano. Dugo vremena smo igrale s dječacima i uvijek smo se morale izboriti za svoje mjesto u timu i za svojih „5 minuta“ na ledu. Prepoznale smo u nama samima dosta tih karakteristika jedne „lavice“ dok smo zajedno na ledu. Lavice same po sebi kriju tu ženstvenu, nježniju, ali opreznu i borbenu stranu. Predstavljaju kombinaciju ljepote i snage, majčinsku figuru, porodicu, a opet lavice uvijek svoj cilj ostvaruju timski. Naš tim odraz je borbenosti i jedinstva, ali i ujedno nježnosti i emocije. Sada imamo male Lavice koje su dodatno obogatile naš klub, a one su pravi sinonim šta znači biti jedna Lavica.

 

Do sada ste učestvovale na takmičenjima, kakva su bila vaša iskustva i da li ste zadovoljne rezultatima?

Svaka nova utakmica i novi protivnik za nas je izazov i jedno veliko iskustvo. Radujemo se svakoj prilici da igramo bilo u BiH ili u zemljama regiona. Volimo da upoznajemo hokejašice, otvaramo mogućnosti za saradnju u budućnosti, igramo hokej i naučimo nešto novo.

Od ove sezone 2021/22 započele smo da igramo u Ženskoj razvojnoj hokejaškoj ligi (Women Development Hockey League) zajedno sa timovima iz Hrvatske i Srbije. To je prekretnica za ženski hokej u BiH i nova stepenica za kreiranje pretpostavki za daljnji razvoj ženskog hokeja.

Nedavno smo, također, učestvovale prvi put na ženskom kupu u Mađarskoj i igrale sa odličnim ženskim timovima. Obzirom da je ovo naše prvo oficijelno međunarodno iskustvo, zadovoljne smo dosadašnjim napretkom i trudimo se da u svakoj novoj prilici i utakmici ostvarimo što bolji rezultat. Sve to nam je bila jedna od stepenica da budemo dio međunarodne ženske hokejaške priče.

 

Vođene vašim iskustvom, šta je po vama potrebno kako bismo vidjele više žena u ovom sportu?

Vrlo se rijetko spominje prisutnost ovog sporta u našoj bh. zajednici. Nažalost, hokej na ledu u Bosni i Hercegovini nije toliko popularan sport i ljudi nemaju  često priliku da gledaju velike utakmice, a vidjeti žene u ovom olimpijskom sportu još je veći raritet, iako dolazimo iz olimpijskog grada. Općenito hokej nije toliko posjećen i gledan sport u BiH, a za ženski hokej rijetko ko zna da postoji. Zato uvijek vrlo rado pozivamo ljude da gledaju, navijaju i nauče nešto novo o hokeju, a uvijek smo otvorene za nove članice.

Hokej na ledu je poprilično zahtjevan sport, kako fizički tako i psihički. Igra se odvija brzo, dinamično i energično. Zahtjeva se od nas da budemo brze i efikasne, da brzo donosimo odluke i procjenjujemo situacije u milisekundama.

Stvaranje mogućnosti i pretpostavki da se veći broj međunarodnih utakmica, turnira, liga i kupova odvija u BiH zasigurno bi popularizovalo i privuklo veći broj djevojčica i djevojaka da se okušaju i zaigraju hokej sa nama.

Kao sportašice u ovoj perspektivi obavljamo funkciju državnog i kantonalnog sporta. S obzirom na to da su „Lavice“ trenutno jedini ženski hokejaški klub jasno je i da se ujedno u okviru našeg kluba vrši selekcija djevojka koje će od ove godine imati priliku da predstavljaju BiH na međunarodnim svjetskim takmičenjima. Ovim putem pozivamo sve nadležne da podrže razvoj i skupa sa nama počnu da njeguju kulturu ovog olimpijskog sporta u Bosni i Hercegovini, i stvore bolje uslove za razvoj i uspjeh ženskog hokeja na ledu.

Također, prisutnost i medijska podrška je veoma bitna kako bi se javnost upoznala, prvenstveno  s činjenicom da ovaj sport postoji u našoj državi, te podržala u razbijanju stigme kako je hokej na ledu grubi sport namijenjen samo muškarcima. Ženski hokej doprinosi povećanju popularnosti ovog sporta, a indirektno vraća našem gradu titulu olimpijskog Sarajeva u pravom smislu te riječi. Želja nam je da  ženski hokej na ledu bude prepoznat u Sarajevu, ali i u cijeloj BiH, te da otvorimo put za nove generacije djevojaka koje će, vjerujemo, prepoznati ljepotu ovog dinamičnog sporta. Želimo da steknemo i izgradimo vlastiti identitet u svijetu sporta.

 

U želji da za vaš klub saznaju mnogi, na koji način vas mogu podržati naši čitatelji?

Vaši čitatelji mogu da nas prate na društvenim mrežama, kao što su Facebook stranica i Instagram profil, na kojima objavljujemo naše aktivnosti. Putem društvenih mreža objavljujemo i naša takmičenja, kao i gostovanja naših prijateljskih klubova u Sarajevu na koja ovim putem pozivamo sve ljubitelje zimskih sportova da dođu i da podrže naše Lavice. 

Također, mogu da nas podrže i u fundraising aktivnostima koje smo započeli u proteklom periodu u svrhu nabavke kvalitetnije opreme za igračice, obzirom da manjak opreme predstavlja jedan od problema s kojima se naš klub i igračice susreću. Trenutno, nam je to veoma bitno pitanje koje limitira širenje tima, što je naš krajnji cilj, jer samo tako možemo doprinijeti razvoju hokeja u BiH.  Pored fundraisinga u potrazi smo i za društveno odgovorim kompanijama koje će prepoznati značaj i podržati u širenju kapaciteta kluba za nabavku hokejaške opreme, uniformi, općih uslova treniranja i promociju žena u ovom sportu.

 

 

Kakva vas sezona očekuje i da li se posebno radujete nekom takmičenju u budućnosti?

Naša hokejaška sezona uveliko je počela još u septembru 2021. godine, a pred nama je još jedno kolo Ženske razvojne hokejaške lige koje bismo trebale odigrati u Hrvatskoj. U planu su i pripremne utakmice s lokalnim muškim timovima iz HK Vukovi i HK Medvjedi.

Naš veliki cilj i motiv za ovu sezonu je učestvovati prvi put kao Ženska reprezentacija BiH u hokeju na ledu na Svjetskom prvenstvu u IIIB diviziji, koje će se održati u mart 2022. godine u Beogradu, Srbiji. Igrat ćemo zajedno u ovoj diviziji sa reprezentacijama Srbije, Izraela i Estonije. Članice Lavica ujedno i čine žensku hokejašku reprezentaciju, obzirom da klub okuplja sve hokejašice na jednom mjestu. Tako da bez Lavica ujedno nema ni reprezentacije. Poprilično smo uzbuđene i radujemo se našem prvom velikom nastupu.

 

Na koji način mlade djevojke, koje imaju interesovanje i želju za bavljenjem ovim sportom, mogu doći u kontakt s vama. Da li u ovom trenutku imate prostor za nove članice?

U ovom trenutku su klub i naše članice okrenute intenzivnim pripremama za Svjetsko prvenstvo, ali svaka djevojčica ili djevojka koja je zainteresovana da proba hokej, može nas kontaktirati putem društvenih mreža (Facebook i Instagram) ili eventualno putem emaila [email protected], a mi im vrlo rado stojimo na raspolaganju za sva pitanja i informacije. 

Možete li nam reći nešto više o ženama u vašem klubu, ko su sportašice jedinog hokejaškog kluba u BiH?

Naš tim poprilično je raznolik, sastoji se od inženjerki, arhitektica, ekonomistkinja, pravnica, pa sve do psihologinja, muzičarki, umjetnica i lingvistkinja – a sve igračice koje se bave hokejom su uspješne u oblastima kojima se bave.

Ono što klub čini interesantnim i drugačijim od drugih jesu različite starosne dobi, hokejašice koje variraju od djevojčica od 6 godina pa sve do žena od 40+ godina koje jednako pokazuju žar i ljubav za ovim dinamičnim sportom na ledu. Hokejom smo uspjele pomiriti mladost i mudrost i izbrisati neku prepreku kada su godine u pitanju. Za ljude neobično je vidjeti ženstvenu djevojku da oblači toliku opremu i zaštitu, ali ona zato i postoji – da nas čuva i štiti naše tijelo od povreda. Na neki način smo tim spojem - žena i hokeja – za neke ljude povezale dvije nespojive stvari. Ne tražimo i ne očekujemo ništa posebno. Skromne smo, ali borbene i motivisane.

Kao žene, u klubu smo stvorile porodičnu atmosferu, gdje su se zapravo i mame hokejašica osjećale slobodne i hrabre da iz štikli pređu u hokejaške klizaljke i ravnopravno treniraju sa mlađim djevojkama. U trenažnom procesu zanimljivo je vidjeti obrnuti pristup, u kojem su kćerke te koje uče svoje mame kako da kližu, šutaju na gol i jednostavno igraju hokej. To je posebna veza koja nas povezuje kao žene, suigračice i partnerke u igri, ali hokej je i poznat po tome da je porodičan sport.

Nerijetko ćete vidjeti dvije sestre ili braću i sestre da zajedno igraju hokej, a u našem slučaju su tu uključene i mame.

 

Za kraj, otkrijte nam koja je poruka vašeg kluba? 

Budi lavica, u svim aspektima života!

* * * 
Fotografije: Press "Lavice"

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

 

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

 

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

 

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

 

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

 

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

 

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

 

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

 

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

 

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

 

Foto: PR