U svijetu koji se sve brže mijenja, žene u komunikacijskoj industriji preuzimaju vodeće uloge, redefinišući pravila igre i donose novi val kreativnosti i hrabrosti.

Jedna od inicijativa koja slavi te iskorake je Woman.Comm Club, platforma posvećena jačanju žena i afirmaciji njihovih uspjeha. Kroz ovakve inicijative, žene ne samo da prepoznaju vlastitu snagu, već podstiču i osnažuju jedne druge da se istaknu, gradeći zajednice koje rastu kroz međusobnu podršku i inspiraciju.

Razgovarali smo s Irenom Miličević Vukoja, direktoricom Woman.Comm Cluba, gdje se rad kluba sada već širi kroz cijelu regiju. Irena ne samo da predstavlja srce i dušu Woman.Comm Cluba, već svojim radom i vizijom utjelovljuje vrijednosti koje ovaj projekat promoviše – inkluzivnost, inovaciju i liderstvo.

Irena Miličević Vukoja, direktorica Woman.Comm Cluba

Kroz naš razgovor, otkrili smo kako ovaj jedinstveni klub funkcioniše, zašto je Sarajevo idealan domaćin za dodjelu nagrade Woman.Comm of the Year i kako ova platforma otvara vrata ne samo profesionalnim uspjesima, već i stvaranju zajedništva među ženama iz komunikacijskog sektora.


Šta WOMAN.COMM predstavlja za regiju i komunikacijsku industriju?

Woman.Comm Club je platforma koja redefiniše standarde u komunikacijskoj industriji u regiji. Ona istovremeno slavi postignuća žena i otvara prostor za kritički dijalog o inkluziji, inovacijama i liderstvu. Woman.Comm Club gradi kulturu podrške, prepoznaje kreativnost i postavlja standarde koji inspirišu cijelu industriju da teži većoj ravnopravnosti i raznovrsnosti.

Doprinos ove platforme očituje se u njenom uticaju na edukaciju novih generacija i stvaranje prostora gdje se žene mogu slobodno izražavati i napredovati.


Šta Sarajevo čini najboljim izborom za održavanje ovogodišnje svečanosti?

Sarajevo je sjedište Woman.Comm Cluba, ali i simbol susreta kultura, kreativnosti i otpornosti, što ga čini prirodnim domaćinom za dodjelu prve regionalne nagrade Woman.Comm of the Year. Grad ima jedinstvenu energiju koja oslikava duh zajedništva i inovacije – ključne vrijednosti ove platforme.

 

Osim toga, želimo graditi imidž Sarajeva kao regionalno središte značajnih kulturnih i profesionalnih događaja, što će doprinijeti njegovom statusu inspirativnog mjesta za povezivanje profesionalaca iz komunikacijskog sektora. Ove vrijednosti, kombinovane s dinamičnom atmosferom grada, osiguravaju autentično iskustvo za učesnike.


Kako WOMAN.COMM doprinosi afirmaciji žena u industriji?

Woman.Comm Club je most koji povezuje žene s mogućnostima, resursima i zajednicama koje ih podržavaju u profesionalnom razvoju. Nagrada Woman.Comm of the Year prepoznaje njihovu izvrsnost, daje im vidljivost i potvrdu njihovog rada, dok edukativni programi i paneli omogućavaju direktno prenošenje znanja i iskustava. Woman.Comm pruža platformu gdje žene mogu otvoreno dijeliti izazove i uspjehe, inspirisati jedna drugu i graditi sigurnu mrežu podrške koja je ključna za njihovo osnaživanje.


Koje su ključne karakteristike koje čine nominovane za WOMAN.COMM posebnim i kako odabrati pravu dobitnicu?

Nominovane za Woman.Comm of the Year nagradu dijele zajedničku strast prema izvrsnosti, hrabrost da pomiču granice i želju za doprinosom razvoju industrije. Samu nominaciju podnose njihove kolegice iz struke, a onda ih ocjenjuje žiri koji je sastavljen od prošlogodišnjih dobitnica nagrade koje najbolje znaju procijeniti najbolju među najboljim ženama. Prava dobitnica je ona koja ne samo da ostvaruje izvanredne rezultate već i inspiriše druge da slijede njen primjer i kreiraju promjene.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Woman.Comm (@womancomm.club)

Koji je cilj WOMAN.COMM nagrada u širem kontekstu – samo priznanje ili ima i širu poruku?

Cilj Woman.Comm of the Year nagrade je dvostruk. Osim što služe kao priznanje za individualna dostignuća, one šalju snažnu poruku o potrebi za većom vidljivošću i podrškom ženama u industriji, za još veću solidarnost i međusobno uvažavanje. Ove nagrade simbolizuju vrijednosti jednakosti, kreativnosti i liderstva te pokreću diskusije o načinima na koje možemo unaprijediti radne okoline i omogućiti ženama veći uticaj na donošenje strateških odluka.


Ko sve može biti nominovan za ovu nagradu? Postoje li specifični kriteriji?

Svaka nagrada ima svoje uslove za nominaciju. Naprimjer, za Agency Star, nominirane moraju imati minimalno 10 godina iskustva te biti vlasnice/direktorice agencija, kreativne direktorice, key account menadžerice, PR menadžerice i rukovoditeljice za medije i komunikacije ili slične pozicije, dok je Rising Star priznanje mladoj i talentiranoj dami koja radi u oblasti marketinga, komunikacija i medija te ima manje od 35 godina.

Svi ti kriteriji mogu se pronaći na našoj web stranici, a ono što je zaista posebno jeste da kolegice nominiraju kolegice te tako na još jedan način gradimo solidarnost i podršku među ženama u struci.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Woman.Comm (@womancomm.club)

Na koji način žene mogu iskoristiti ovaj događaj za svoj profesionalni razvoj?

Dodjela nagrada Woman.Comm of the Year stvara sjajnu priliku za umrežavanje s regionalnim liderima i lidericama industrije, priliku za inspiraciju iz sjajnih priča dobitnica, za razmjenu ideja te potencijalne saradnje i mentorstva i zaista za odličnu zabavu i osobni razvoj.


Kako WOMAN.COMM doprinosi izgradnji mreže podrške među ženama u komunikacijskom sektoru?

Kroz svoje aktivnosti, Woman.Comm Club stvara prostor gdje žene mogu dijeliti iskustva, resurse i izazove. Događaji su osmišljeni tako da podstaknu saradnju i razmjenu ideja, dok paneli i diskusije promovišu međusobno osnaživanje i jačanje solidarnosti. Na ovaj način Woman.Comm doprinosi izgradnji mreže koja ne samo da podržava žene u njihovim trenutnim karijerama već im pruža alate i inspiraciju za dugoročan uspjeh.

* * *
Naslovna fotografija: PR

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com