TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 14.10.2021.
Normalno je osjećati se pomalo uplašeno i nespremno ako nikada prije niste bili kod ginekologa ili čak ako imate svaki put nervozu kada zakažete pregled.
Možda to ne znate, ali vašem ginekologu je zaista stalo do vaše udobnosti i želi da se osjećate opušteno kad dođete na sljedeći pregled.
Foto: pexels.com
Pregled i detaljnije informacije o vašem zdravlju sa doktorom o osjetljivim zdravstvenim temama može izgledati čudno, ali pokušajte zapamtiti da vaš doktor često obavlja ove preglede i da je ovo zapravo vaš prvi korak u započinjanju zdravih navika za cijeli život.
Ovo su neke od stvari koje bi vaš ginekolog želio da znate kako biste se osjećali lakše za svoj sljedeći pregled, kao i neke od osnovnih priprema za sam pregled.
Kada posjetiti ginekologa prvi put?
Idealno bi bilo sa posjetama ginekologu startati nakon prve mjesečnice, otprilike u dobi od 13 do 15 godina.
Tinejdžerima možda neće trebati pregled, ali dobro je vrijeme da ih upoznate sa idejom redovnih pregleda kako bi uklonili eventualni strah i pomoći im da to postane redovan dio njihove zdravstvene prakse.
Foto: unsplash.com
Šta će se dogoditi tokom mog ginekološkog pregleda?
Kako će izgledati vaš prvi pregled ovisit će o vašim godinama, vašoj anamnezi i svim zdravstvenim problemima koje eventualno imate.
Za tinejdžere, prvi posjet može biti samo razgovor sa doktorom, dakle, bez pregleda.
U drugim slučajevima, doktor može obaviti (ultrazvučni) pregled.
Foto: unsplash.com
Priprema za posjetu
Nema potrebe za bilo kakvim posebnim pripremama za vaš termin kod ginekologa.
Tačnije, samo se pobrinite za svoje tijelo onako kako to obično činite i nosite udobnu odjeću u kojoj se osjećate dobro.
Ukoliko vam je lakše možete nositi maxi suknju.
Kod nekih dama nakon pregleda i testova mogu se pojaviti određene mrljice, pa biste mogli razmisliti o tome da sa sobom uložak i dodatno donje rublje, za dodatnu udobnost nakon pregleda.
Ako znate da ćete raditi Papa test, budite sigurni da termin nije zakazan za vrijeme trajanja menstruacije, a najbolje je izbjegavati spolni odnos 24 sata prije testa.
Također biste trebali izbjegavati ispiranje ili kreme oko vaginalnog područja 48 sati prije testa.
Normalno je da se tokom ovih pregleda osjećate pomalo neugodno, ali imajte na umu da ih vaš doktor izvodi kroz svaki radni dan.
Ako se osjećate nervozno, to svakako možete i reći doktoru.
Oni će razumjeti i dati sve od sebe da vam olakšaju pregled i umanje osjećaj nervoze.
Foto: pexels.com
Ne morate se depilirati niti brijati prije termina. Izbor je na vama.
Depiliranje intimnih dijelova tijela je vaš lični izbor.
Glavni stav mnogih ginekologa je da se pripremite za pregled tako što ćete jednostavno biti čisti, pa se preporučuje tuširanje ili korištenje vaginalne higijenske maramice prije vaše posjete.
Foto: pexels.com
Održavajte higijenu tijelu
Nemojte pretjerivati sa uspotrebom sapuna i drugih proizvoda u higijenske svrhe.
To znači da se trebate suzdržati od česte upotrebe proizvoda za čišćenje koje vam nije preporučio doktor.
Osim nježnih sapuna, voda je najbolji način da ostanete čisti bez rizika od iritacije, osipa, pa čak i infekcija.
Foto: pexels.com
Prije samog pregleda
Prije početka pregleda doktor će vam postaviti nekoliko pitanja o vašoj anamnezi, tj. porodičnoj anamnezi, vašim menstrualnim ciklusima i ako ste seksualno aktivni.
Ako mislite da imate neki problem, vaginalnu infekciju važno je da to kažete ginekologu kako bi mogao razgovarati sa vama i odlučiti je li potrebno obaviti posebne pretrage.
Pitanja koja će ginekolog postavljati
Vaš doktor će vam postaviti mnogo ličnih pitanja o vašoj menstruaciji i seksualnom životu.
Prije nego što krenete na prvi pregled kod ginekologa, provjerite da li znate prvi dan zadnje menstruacije.
Vaš ginekolog vas može također pitati o: grčevima, jakom krvarenju, promjenama raspoloženja, da li je menstruacija redovna i o vašoj seksualnoj aktivnosti.
Budite iskreni dok odgovarate na njihova pitanja; u suprotnom neće imati prave podatke koji bi oslikavali vaše zdrastveno stanje.
Vaš ginekolog vas neće osuđivati na osnovu odgovora koje date.
Foto: pexels.com
Upoznajte svoju historiju
Razumijevanje historije bolesti vaše porodice također vam može pomoći da se pripremite prije prvog pregleda kod ginekologa.
Opremite se podacima o zdravstvenoj historiji svoje majke.
Također ćete željeti da znate da li vaša porodica ima historiju krvnih ugrušaka.
Vaš ginekolog će vas pitati i o vašoj ličnoj historiji bolesti, uključujući prethodne operacije i sve lijekove koje uzimate.
Ako ste nervozni zbog prvog pregleda kod ginekologa, zapišite sve ovo unaprijed.
Foto: pexels.com
Zapišite sva pitanja ili nedoumice o kojima biste htjeli razgovarati sa ginekologom
Ne želite nešto zaboraviti reći ili pitati, a što bi se moglo dogoditi ako se osjećate nervozno.
Slobodno pitajte ili razgovarajte o bilo čemu što biste htjeli znati o seksu, reproduktivnom zdravlju, menstrualnom ciklusu itd.
Foto: pexels.com
Kada odgoditi dolazak ginekologu?
Ako imate menstruaciju, dobra je ideja da je odgodite.
Ako uradite Papa test tokom menstruacije, krv može pokazati netačne rezultate.
Hormonske promjene dok traje menstruacija mogu učiniti pregled npr. dojki zaista neugodnim, a vaginalno krvarenje čini neurednim pregled zdjelice.
Nakon pregleda zakažite odmah i svoj sljedeći pregled
Ovo je mnogo bitan korak.
Vaš doktor će vas kontaktirati sa svim rezultatima testa koji ste taj dan uradili ili reći kad da odete po nalaze, a vi zakažite odmah i svoj sljedeći pregled.
Također, sa doktorom provjerite kad ponovno trebate zakazati novi pregled i test.
Bez obzira na rezultate vaših testova, uvijek možete zakazati raniji pregled kod ginekologa ako se pojave bilo kakve zdravstvene tegobe ili ako želite o nečemu što vas brine razgovarati sa svojim doktorom.
***
Naslovna fotografija: pexels.com
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
