TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 17.5.2023.
Svakog 17.5. se obilježava Internacionalni dan Pinot Grigio-a, a tim Fina Vina vam donosi nešto više o ovoj sorti.
Iz kojeg regije nam dolazi Pinot Grigio?
Ova bijela vinska sorta potiče iz sjeverne Italije, ali danas se uzgaja i širom svijeta. U ovom predjelu se često naziva Pinot Gris, dok u Francuskoj Tokay Pinot Gris.
Postoje mnoge regije u svijetu koje uzgajaju ovu sortu, pored Italije i Francuske, a to su SAD, Australija, Novi Zeland i Njemačka. Svaka od ovih regija ima svoj jedinstveni okus i stil, što ovisi o klimi, tlu i različitim tehnikama.
Jedan interesantan podatak jeste da ova sorta u svakoj zemlji ima drugačiji naziv, a nama je poznata pod nazivom Sivi Pinot.
Da li uticaj ima klima?
Naravno, na svaku sortu utiču klimatske promjene, tako i kod Pinot Grigio-a. Uzgaja se u umjerenoj klimi, na plodnom tlu koja omogućava da grožđe dostigne optimalnu zrelost i kvalitetu. Berba se obično odvija krajem devetog ili početkom desetog mjeseca, kada grozdovi dostignu željenu zrelost.
Kako da prepoznamo sortu Pinot Grigio?
Grožđe je obično malo do srednje veličine i ima svijetlo zelenu boju koja može varirati od blijedo zelene do žućkaste. Vino koje se proizvodi od ovog grožđa obično ima svijetlu boju i osvježavajući okus s notam citrusa, zelene jabuke i breskve.
Uz koju hranu se preporučuje?
Često se pije kao aperitiv, ali se odlično slaže uz lagana jela poput ribe, plodova mora, salata i laganog mesa. Također se može uživati samostalno ili uz sir i voće.
Koja vina preporučujete iz Vašeg asortimana?
Imamo velik asortiman vina koji upravo sadrže ovu sortu, a to su vinarije Edi Simčič, Erdevik, Movia, Marjan Simčič i Ščurek. Idealan Pinot Grigio možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.
Sretan Internacionalni dan Pinot Grigio-a. Cheers!
* * *
Fotografije: Fina Vina PR
TEKST: Ada Ćeremida
Postoje mjesta na koja ne odlazite samo po kolač, nego po iskustvo.
Novo otvoreni (i pažljivo redizajnirani) Atelje 51 u Banja Luci upravo je takva adresa, prostor u kojem će vas prvo zaustaviti vizual, a tek onda okus.
Na prvi pogled, dio deserta izgleda gotovo previše stvarno da bi bio jestiv. Jabuka koja to nije, čaša kafe koja krije slojeve moussea, teksture koje više podsjećaju na dizajn nego na klasično slastičarstvo.
I tu počinje priča.
Ponovno otvaranje donijelo je ne samo novi prostor, nego i jasnije definisan koncept: devet pažljivo osmišljenih deserata koji balansiraju između prepoznatljivog i potpuno neočekivanog.
Interijer Ateljea 51 nastavlja istu logiku kao i deserti, sve je promišljeno, čisto i fokusirano na detalj.
Kombinacija bijelih ploha, toplog drveta i terrazzo zida daje prostoru gotovo laboratorijsku preciznost, ali bez hladnoće. Plavi akcenti uvode identitet i ritam, dok centralni otok i visoki stolovi pozivaju na kratko zadržavanje, posmatranje i, naravno, degustaciju.
Prostor ne pokušava biti “instagramičan” na prvu, već funkcionalan i jasan, ostavljajući desertima da preuzmu glavnu ulogu.
Iza koncepta stoji Stefan Ilić , mladi chef i osnivač koji je svoje znanje gradio između Banja Luke, Beograda, ali i međunarodnih kuhinja u Grčkoj i Zagrebu. Taj miks iskustava danas se jasno vidi u njegovom radu, preciznost tehnike, ali i sloboda u interpretaciji.
Atelje 51 nije zamišljen kao klasična slastičarna, nego kao platforma za moderno slastičarstvo u kojoj desert postaje medij.
Njegovi kolači već su prepoznati i van ovog prostora, možete ih probati i u restoranima poput Stepa bara i Milunke, ali upravo ovdje dolaze u svom najčišćem obliku.
Na meniju se nalazi devet deserata, ali svaki od njih nosi svoju mikro-priču. “Makijato” reinterpretira svakodnevni ritual kafe kroz slojeve bijele čokolade, karamele i kafe.
“Pina Kolada” donosi svježinu citrusa i kokosa u formi koja izgleda gotovo kao skulptura. “Rošer” i “823” igraju na sigurno. ali samo u okusima, dok vizual ostaje potpuno savremen.
Posebno se izdvajaju forme koje imitiraju voće: “Zlatni Delišes” i “Amarena” izgledaju kao višnje, ali kriju kompleksne unutrašnje strukture. Tu je i “Fistiki”, desert koji balansira pistaciju i voćne note, te “Anja” kao laganija, svježija opcija.
Ono što ih povezuje jeste balans, nijedan okus nije preglasan, nijedna tekstura suvišna.
U Ateljeu 51 jasno je da se ne radi samo o desertima koje “uzmete usput”. Ovo je mjesto na koje dolazite s namjerom. Da pogledate, razmislite, možda i preispitate šta očekujete od kolača.
Koncept modernog slastičarstva ovdje nije trend, nego promišljen pravac. Svaki element, od izgleda do sastojaka, ima svoju ulogu.
Atelje 51 nalazi se na adresi Vojvode Stepe Stepanovića 171F u Banja Luci i već sada djeluje kao mjesto koje će brzo postati referentna tačka za sve koji traže nešto drugačije na regionalnoj gastro sceni.
Ako ste mislili da vas desert više ne može iznenaditi, ovo je adresa koja će vas uvjeriti u suprotno.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
