Svakog 17.5. se obilježava Internacionalni dan Pinot Grigio-a, a tim Fina Vina vam donosi nešto više o ovoj sorti.

Iz kojeg regije nam dolazi Pinot Grigio?

Ova bijela vinska sorta potiče iz sjeverne Italije, ali danas se uzgaja i širom svijeta. U ovom predjelu se često naziva Pinot Gris, dok u Francuskoj Tokay Pinot Gris. 

Postoje mnoge regije u svijetu koje uzgajaju ovu sortu, pored Italije i Francuske, a to su SAD, Australija, Novi Zeland i Njemačka. Svaka od ovih regija ima svoj jedinstveni okus i stil, što ovisi o klimi, tlu i različitim tehnikama.

Jedan interesantan podatak jeste da ova sorta u svakoj zemlji ima drugačiji naziv, a nama je poznata pod nazivom Sivi Pinot.


Da li uticaj ima klima?

Naravno, na svaku sortu utiču klimatske promjene, tako i kod Pinot Grigio-a. Uzgaja se u umjerenoj klimi, na plodnom tlu koja omogućava da grožđe dostigne optimalnu zrelost i kvalitetu. Berba se obično odvija krajem devetog ili početkom desetog mjeseca, kada grozdovi dostignu željenu zrelost.


Kako da prepoznamo sortu Pinot Grigio?

Grožđe je obično malo do srednje veličine i ima svijetlo zelenu boju koja može varirati od blijedo zelene do žućkaste. Vino koje se proizvodi od ovog grožđa obično ima svijetlu boju i osvježavajući okus s notam citrusa, zelene jabuke i breskve.




Uz koju hranu se preporučuje?

Često se pije kao aperitiv, ali se odlično slaže uz lagana jela poput ribe, plodova mora, salata i laganog mesa. Također se može uživati samostalno ili uz sir i voće.

Koja vina preporučujete iz Vašeg asortimana?

Imamo velik asortiman vina koji upravo sadrže ovu sortu, a to su vinarije Edi Simčič, Erdevik, Movia, Marjan Simčič i Ščurek. Idealan Pinot Grigio možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.

 

Sretan Internacionalni dan Pinot Grigio-a. Cheers!

* * * 
Fotografije: Fina Vina PR
 

Ako ste ikada pokušali napraviti pavlovu kod kuće, znate da taj desert zna imati svoj karakter.

Na slici izgleda savršeno.

U receptu piše da je jednostavno.

A u kuhinji… ponekad se desi mala drama.

Premekana, previše zapečena, raspadne se čim je pokušate skinuti s papira.

Been there, done that.

Zato smo ovu mini pavlovu sa jagodama radile nekoliko puta dok nismo dobile verziju koja zaista uspijeva.
 

Hrskava korica, lagana unutrašnjost i slojevi koji se lijepo slažu jedan na drugi? Sve ima.

Dolcela šlag krema od vanilije, svježe jagode i lagana Dolcela šlag pjena naprave desert koji izgleda kao da ste ga kupili u slastičarni, a zapravo je mnogo jednostavniji nego što pavlova inače zna biti.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Baš zato je ovakva mini pavlova lijepa ideja i za proljetne stolove, posebno za Vaskrs, kada volimo lagane, voćne deserte koji izgledaju svečano.
 

I iskreno, mini verzija ima još jednu prednost.

Svako dobije svoju pavlovu, pa nema pregovora oko toga ko je uzeo veći komad.
 

Recept: Mini pavlova sa jagodama

Sastojci:

• 4 bjelanjka (sobne temperature) 

• 200 g šećera 

• prstohvat soli 

• 2 kašičice Dolcela Gussnela 

• 1 kašičica limunovog soka ili sirćeta 

• 1 kašičica vanilije 

• Dolcela Crveni preljev za torte

• 350 g jagoda (po želji i borovnica) 

• Dolcela šlag krema od vanilije

• 2 kašike mascarpone sira 

• Dolcela šlag pjena 

• 125 ml mlijeka za šlag pjenu

Priprema:

Pećnicu zagrijte na 110-120°C.

U zdjeli počnite mutiti bjelanjke s prstohvatom soli dok ne postanu lagano pjenasti. Zatim postepeno dodajte šećer i nastavite mutiti dok ne dobijete čvrstu, sjajnu smjesu.
 

Dodajte Dolcela Gussnel, limunov sok i vaniliju, pa sve lagano sjedinite špatulom.
 

Na papir za pečenje formirajte čašice od bjelanjaka i u sredini napravite blago udubljenje.
 

Pecite 75-90 minuta, dok pavlove ne postanu suhe na dodir. 

Nakon pečenja ostavite ih da se ohlade u ugašenoj pećnici, kako bi zadržale lijepu strukturu.

Sloj od jagoda

Crveni Dolcela preljev za torte pripremite prema uputstvu sa kesice, a zatim u njega dodajte sitno sjeckane jagode.
 

U drugoj zdjeli umutite Dolcela šlag kremu od vanilije sa 125 ml mlijeka, dodajte dvije kašike mascarpone sira i malo arome vanilije, pa sve kratko izmiksajte dok ne dobijete laganu, glatku kremu. 

Posebno umutite Dolcela šlag pjenu sa 125 ml mlijeka. I kremu i pjenu prebaciti u dresir vrećice za lakše slaganje.
 

Slaganje

U svaku pavlova čašicu prvo dodajte kremu, zatim sloj jagoda, a na vrh stavite Dolcela šlag pjenu.
 

Na kraju dekorirajte svježim jagodama ili drugim voćem po želji.
 

Naši mali trikovi za pavlovu koja uspije   
 

Ako smo nešto naučile nakon nekoliko pokušaja pravljenja pavlove, to je da male stvari prave najveću razliku.

Prvi trik je Dolcela Gussnel u smjesi, koji pomaže da pavlova zadrži lijepu strukturu i hrskavu koricu.

Drugi je niža temperatura pečenja. Pavlova se ne žuri, lagano sušenje na 110-120°C daje onu kombinaciju hrskavog i mekanog koju svi volimo.

I treći, možda najvažniji trik: strpljenje nakon pečenja. Pavlove ostavite da se ohlade u ugašenoj pećnici. 

Tako zadrže oblik i ne pucaju.

Kada to spojite s Dolcela kremom, svježim jagodama i malo Dolcela šlag pjene, dobijete desert koji izgleda posebno, a zapravo je mnogo jednostavniji nego što pavlova inače djeluje.
 

Zato slobodno sačuvajte ovaj recept. 

Velike su šanse da ćete ga praviti više puta.

Pavlova možda traži strpljenje, ali rezultat je onaj tip deserta koji svi primijete čim ga iznesete na sto.

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Podravkom BiH

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Inka Šehić    
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Grafički dizajn: Marija Perić
Foto/Video: Belma Halilović Hodo za Bonjour.ba