TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 17.5.2023.
Svakog 17.5. se obilježava Internacionalni dan Pinot Grigio-a, a tim Fina Vina vam donosi nešto više o ovoj sorti.
Iz kojeg regije nam dolazi Pinot Grigio?
Ova bijela vinska sorta potiče iz sjeverne Italije, ali danas se uzgaja i širom svijeta. U ovom predjelu se često naziva Pinot Gris, dok u Francuskoj Tokay Pinot Gris.
Postoje mnoge regije u svijetu koje uzgajaju ovu sortu, pored Italije i Francuske, a to su SAD, Australija, Novi Zeland i Njemačka. Svaka od ovih regija ima svoj jedinstveni okus i stil, što ovisi o klimi, tlu i različitim tehnikama.
Jedan interesantan podatak jeste da ova sorta u svakoj zemlji ima drugačiji naziv, a nama je poznata pod nazivom Sivi Pinot.
Da li uticaj ima klima?
Naravno, na svaku sortu utiču klimatske promjene, tako i kod Pinot Grigio-a. Uzgaja se u umjerenoj klimi, na plodnom tlu koja omogućava da grožđe dostigne optimalnu zrelost i kvalitetu. Berba se obično odvija krajem devetog ili početkom desetog mjeseca, kada grozdovi dostignu željenu zrelost.
Kako da prepoznamo sortu Pinot Grigio?
Grožđe je obično malo do srednje veličine i ima svijetlo zelenu boju koja može varirati od blijedo zelene do žućkaste. Vino koje se proizvodi od ovog grožđa obično ima svijetlu boju i osvježavajući okus s notam citrusa, zelene jabuke i breskve.
Uz koju hranu se preporučuje?
Često se pije kao aperitiv, ali se odlično slaže uz lagana jela poput ribe, plodova mora, salata i laganog mesa. Također se može uživati samostalno ili uz sir i voće.
Koja vina preporučujete iz Vašeg asortimana?
Imamo velik asortiman vina koji upravo sadrže ovu sortu, a to su vinarije Edi Simčič, Erdevik, Movia, Marjan Simčič i Ščurek. Idealan Pinot Grigio možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.
Sretan Internacionalni dan Pinot Grigio-a. Cheers!
* * *
Fotografije: Fina Vina PR
TEKST: Adelisa Mašić
Nekada su druženja gotovo podrazumijevala izlazak. Glasna mjesta, planovi koji počinju kasno navečer i potreba da vikend izgleda 'ispunjeno' često su bili glavni način povezivanja s ljudima.
Danas se, međutim, sve češće dešava nešto mnogo tiše i intimnije. Ljudi pozivaju prijatelje na večeru kod kuće, pažljivije slažu sto, pale svijeće, biraju muziku koja ostaje u pozadini i satima sjede za istim stolom bez osjećaja da negdje žure.
I možda upravo u tome leži razlog zašto su večere postale novi način druženja. Ne djeluju kao događaj koji treba impresionirati druge, već kao prostor u kojem konačno možemo usporiti i zaista biti prisutni.
Večera je postala odgovor na ubrzan tempo života
Nakon dana ispunjenih ekranima, obavezama i stalnim osjećajem da smo ‘na raspolaganju’, potreba za mirnijim oblicima druženja djeluje potpuno prirodno.
Večera kod kuće ne traži savršenu organizaciju niti veliki budžet. Dovoljno je nekoliko ljudi s kojima se osjećamo opušteno, nešto jednostavno na stolu i atmosfera u kojoj razgovor može trajati bez gledanja na sat.
Možda upravo zato ovakva druženja ostavljaju drugačiji trag. Nema buke koja prekida razgovor, nema osjećaja da stalno morate biti zanimljivi ili ‘u pokretu’. Sve djeluje sporije, toplije i mnogo iskrenije.
Hrana više nije samo hrana, već dio cijelog iskustva
Zanimljivo je koliko se promijenio i način na koji gledamo na obrok. Više nije poenta u tome da sve izgleda savršeno ili komplikovano, nego da stvara osjećaj ugode.
Tjestenina servirana u velikoj zdjeli na sredini stola, hljeb koji se dijeli rukama, desert koji svi probaju iz istog tanjira, upravo ti mali detalji stvaraju atmosferu zbog koje večera ostaje u sjećanju.
Zato se danas toliko pažnje posvećuje stvarima koje su nekada djelovale nevažno. Svijeće, tanjiri, platnene salvete, dobra rasvjeta ili muzika koja samo lagano prati razgovor postali su dio iskustva, a ne samo dekoracija. Večera je, na neki način, postala mali ritual.
Sve manje tražimo ‘izlazak’, a sve više osjećaj povezanosti
Možda najveća promjena nije ni u hrani ni u estetici, već u tome šta danas tražimo od druženja. Umjesto glasnih mjesta i površnih razgovora, sve više cijenimo trenutke u kojima možemo sjediti dugo, pričati bez žurbe i osjećati se potpuno opušteno.
Večere kod kuće upravo to omogućavaju. One brišu granicu između svakodnevice i posebnog trenutka, jer čak i običan utorak može izgledati drugačije kada se sto malo pažljivije postavi, vino rashladi i ljudi ostanu duže nego što su planirali.
I možda upravo zato večere nisu samo prolazni trend. One su postale način da vratimo osjećaj bliskosti, sporijeg ritma i prisutnosti koji nam sve više nedostaje.
Foto: @lauralabe
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
