Riješili smo sve izazove pronalaska najbolje lokacije za fotkanje, druženje s prijateljima i dejt i to za naredna tri mjeseca!

Sarajevo je po prvi put obogaćeno za ovaj magični događaj. Festival svjetla Sarajevo će se više od tri mjeseca održavati u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Svjetlosne dekoracije osvijetlit će fasadu Zemaljskog muzeja BiH, a Botanički vrt Muzeja već je ispunjen raznovrsnim svjetlosnim skulpturama, video instalacijama i hiljadama lampica.

Autorica koncepta Festivala je Nataša Musa, a o organizaciji Festivala, inspiraciji, reakcijama i očekivanjima smo razgovarali s glasnogovornikom Adnanom Čomorom koji nam je rado otkrio kako ova priča izgleda "iza scene".




Kako je došlo do ideje da se prvi put organizuje Festival svjetla u Sarajevu? Šta je potaknulo ovu inicijativu?

Sve počinje od svjetla. Svjetla ideje. 

Želja nam je bilo kreirati novu atrakciju, a pri tome je vezati za instituciju koja je jedna od najvećih postojećih atrakcija Bosne i Hercegovine i to već gotovo 136 godina – Zemaljski muzej BiH. Želja nam je bilo kreirati događaj koji je zabavan, namijenjen svima, a da opet ima integritet, jer veoma poštujemo instituciju u kojoj radimo i smatramo da ona zaslužuje da se na nju baci najveće svjetlo i da se svi oko nje okupimo kao oko izvora svjetlosti. 




Kako se nadate da će Festival utjecati na lokalnu kulturu i umjetničku scenu Sarajeva?

Nadamo se da ćemo potaknuti kreativnu scenu i motivirati je da više koristi svjetlost kao medij izražavanja. Naš partner, globalna kompanija MK Illumination, upravo se i stavlja na raspolaganje domaćim kreativcima, kako bi skupa realizirali različite kreativne koncepte utemeljene na svjetlu.   
Također, Festival svjetla Sarajevo nudimo kao platformu za kreativnu industriju, medije, studente, influensere… - da osmisle vlastiti sadržaj unutar Festivala svjetla Sarajevo. 

Imat ćemo tri mjeseca osvijetljen Zemaljski muzej BiH, koji je najveća kulturno - naučna institucija u BiH i koji će zbog Festivala svjetla Sarajevo raditi i „drugu smjenu“. Kompletan koncept je složen za realizirati, ali jednostavan za raditi na njemu i namijenjen je svima - od djece do odraslih, od domaćih do stranaca. Zaista osjećamo, mislimo, znamo, da svi mogu uživati u novom svjetlosnom ruhu i Sarajeva i Muzeja. 

Također, smatramo da je fluidni koncept programa prilika svima da ovaj festival i Botanička bašta Zemaljskog muzeja BiH budu pozornica i mjesto za sve, mjesto gdje će se osjećati lijepo i sretno. 




Koje su posebne karakteristike ovog Festivala koje ga razlikuju od sličnih manifestacija u drugim gradovima?

Festival svjetla Sarajevo inspirisan je lightscaping događajima koji svjetlom oblikuju prostore širom svijeta, ali je poseban, specifičan, jer ga određuje grad u kojem se dešava, kao i mjesto na kojem se održava. Namjera nam je bila da sve bude na neki način povezano sa Zemaljskim muzejom BiH, da komunicira ono što se već nalazi u Muzeju i po čemu je ta institucija poznata. 




Poseban je i po svom trajanju, od 25. novembra do 1. marta, između dva najveća državna praznika. Želja nam je bilo da na taj način slavimo našu domovinu na jedan drugačiji, univerzalan i nepretenciozan način. Želja nam je bila kreirati događaj inspirisan našim naslijeđem, za sadašnjost i budućnost. 


Kakav je dosadašnji odaziv umjetnika i publike na prvi Festival svjetla u Sarajevu?

Vrlo smo zadovoljni dosadašnjim interesovanjem, budući da u momentu kada odgovaram na ova pitanja nismo ni otvorili Festival. Mediji su vrlo zainteresovani za ovo što radimo, umjetnici također, pogotovo jer je u pitanju nešto novo. 

Ne sumnjamo da ćemo biti atraktivna lokacija i mjesto za posjetiti u večernjim satima, mjesto gdje će se ljudima javljati ideje, gdje će uživati i provoditi lijepe trenutke. Računamo na to da je možda nekome od kreativaca do sada možda trebao samo jedan ovakav prostor i momenat da krene realizovati ono što mu se kuha u glavi. 

Ako barem jednu osobu potaknemo na stvaralaštvo - vjerujem da smo ostvarili vrlo važan cilj. Jer svjetlo i treba da inspiriše i prosvjetljava. 




Kako se osjeća organizacijski tim povodom prvog Festivala? Koje su najveće nade i očekivanja za tri mjeseca koji su pred nama?

Ne bih se usudio govoriti u svačije ime, jer smo svi dosta različiti. Kao glasnogovornik i osoba kojoj su kultura i umjetnost primarni identitet ne bih radio nešto ovako, a da ne vjerujem u to. Mislim da svaki pojedinac koji je uključen u projekat razmišlja slično ili isto. Znamo svi, bez da to iko kaže, da radimo dobru i veliku stvar i naše je da to dokazujemo svake sedmice za vrijeme trajanja festivala.

Želimo svakako da unesemo novi život Muzeju, novi život centru Sarajeva, a čim se prva svjetla upale 25. novembra - znat ćemo na čemu smo i to će biti vidljivo javnosti i svima onima koji prođu pored Zemaljskog muzeja, prije nego uđu u njega i vide sve ono na čemu se vrijedno i ćutljivo radilo mjesecima.

Festival svjetla Sarajevo vrata otvara u subotu 25. novembra 2023. godine u 18:30 sati, a trajat će sve do 1. marta 2024. Simbolično je da će Festival biti otvoren od Dana državnosti do Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

* * *
Foto: Festival svjetla Sarajevo

Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.
 

Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama. 

Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
 

Bez filtera i bez šutnje: sram, tijelo i odgovornost društva  
 

Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva. 

Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding. 
 

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.

 „Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić. 

Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari. 

Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.

Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“. 
 

O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.

Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad. 
 

Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.
 

„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“

Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA. 
 

O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B. 

U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima. 
 

„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“

Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.

 Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.
 

„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.

Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
 

Tri dana razgovora, ideja i inspirativnih trenutaka  
 

Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.

Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.
 

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.
 

„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.

Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti. 

O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu. 
 

„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl. 

Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji. 

Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.
 

Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.

Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.

Foto: PR