Riješili smo sve izazove pronalaska najbolje lokacije za fotkanje, druženje s prijateljima i dejt i to za naredna tri mjeseca!

Sarajevo je po prvi put obogaćeno za ovaj magični događaj. Festival svjetla Sarajevo će se više od tri mjeseca održavati u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Svjetlosne dekoracije osvijetlit će fasadu Zemaljskog muzeja BiH, a Botanički vrt Muzeja već je ispunjen raznovrsnim svjetlosnim skulpturama, video instalacijama i hiljadama lampica.

Autorica koncepta Festivala je Nataša Musa, a o organizaciji Festivala, inspiraciji, reakcijama i očekivanjima smo razgovarali s glasnogovornikom Adnanom Čomorom koji nam je rado otkrio kako ova priča izgleda "iza scene".




Kako je došlo do ideje da se prvi put organizuje Festival svjetla u Sarajevu? Šta je potaknulo ovu inicijativu?

Sve počinje od svjetla. Svjetla ideje. 

Želja nam je bilo kreirati novu atrakciju, a pri tome je vezati za instituciju koja je jedna od najvećih postojećih atrakcija Bosne i Hercegovine i to već gotovo 136 godina – Zemaljski muzej BiH. Želja nam je bilo kreirati događaj koji je zabavan, namijenjen svima, a da opet ima integritet, jer veoma poštujemo instituciju u kojoj radimo i smatramo da ona zaslužuje da se na nju baci najveće svjetlo i da se svi oko nje okupimo kao oko izvora svjetlosti. 




Kako se nadate da će Festival utjecati na lokalnu kulturu i umjetničku scenu Sarajeva?

Nadamo se da ćemo potaknuti kreativnu scenu i motivirati je da više koristi svjetlost kao medij izražavanja. Naš partner, globalna kompanija MK Illumination, upravo se i stavlja na raspolaganje domaćim kreativcima, kako bi skupa realizirali različite kreativne koncepte utemeljene na svjetlu.   
Također, Festival svjetla Sarajevo nudimo kao platformu za kreativnu industriju, medije, studente, influensere… - da osmisle vlastiti sadržaj unutar Festivala svjetla Sarajevo. 

Imat ćemo tri mjeseca osvijetljen Zemaljski muzej BiH, koji je najveća kulturno - naučna institucija u BiH i koji će zbog Festivala svjetla Sarajevo raditi i „drugu smjenu“. Kompletan koncept je složen za realizirati, ali jednostavan za raditi na njemu i namijenjen je svima - od djece do odraslih, od domaćih do stranaca. Zaista osjećamo, mislimo, znamo, da svi mogu uživati u novom svjetlosnom ruhu i Sarajeva i Muzeja. 

Također, smatramo da je fluidni koncept programa prilika svima da ovaj festival i Botanička bašta Zemaljskog muzeja BiH budu pozornica i mjesto za sve, mjesto gdje će se osjećati lijepo i sretno. 




Koje su posebne karakteristike ovog Festivala koje ga razlikuju od sličnih manifestacija u drugim gradovima?

Festival svjetla Sarajevo inspirisan je lightscaping događajima koji svjetlom oblikuju prostore širom svijeta, ali je poseban, specifičan, jer ga određuje grad u kojem se dešava, kao i mjesto na kojem se održava. Namjera nam je bila da sve bude na neki način povezano sa Zemaljskim muzejom BiH, da komunicira ono što se već nalazi u Muzeju i po čemu je ta institucija poznata. 




Poseban je i po svom trajanju, od 25. novembra do 1. marta, između dva najveća državna praznika. Želja nam je bilo da na taj način slavimo našu domovinu na jedan drugačiji, univerzalan i nepretenciozan način. Želja nam je bila kreirati događaj inspirisan našim naslijeđem, za sadašnjost i budućnost. 


Kakav je dosadašnji odaziv umjetnika i publike na prvi Festival svjetla u Sarajevu?

Vrlo smo zadovoljni dosadašnjim interesovanjem, budući da u momentu kada odgovaram na ova pitanja nismo ni otvorili Festival. Mediji su vrlo zainteresovani za ovo što radimo, umjetnici također, pogotovo jer je u pitanju nešto novo. 

Ne sumnjamo da ćemo biti atraktivna lokacija i mjesto za posjetiti u večernjim satima, mjesto gdje će se ljudima javljati ideje, gdje će uživati i provoditi lijepe trenutke. Računamo na to da je možda nekome od kreativaca do sada možda trebao samo jedan ovakav prostor i momenat da krene realizovati ono što mu se kuha u glavi. 

Ako barem jednu osobu potaknemo na stvaralaštvo - vjerujem da smo ostvarili vrlo važan cilj. Jer svjetlo i treba da inspiriše i prosvjetljava. 




Kako se osjeća organizacijski tim povodom prvog Festivala? Koje su najveće nade i očekivanja za tri mjeseca koji su pred nama?

Ne bih se usudio govoriti u svačije ime, jer smo svi dosta različiti. Kao glasnogovornik i osoba kojoj su kultura i umjetnost primarni identitet ne bih radio nešto ovako, a da ne vjerujem u to. Mislim da svaki pojedinac koji je uključen u projekat razmišlja slično ili isto. Znamo svi, bez da to iko kaže, da radimo dobru i veliku stvar i naše je da to dokazujemo svake sedmice za vrijeme trajanja festivala.

Želimo svakako da unesemo novi život Muzeju, novi život centru Sarajeva, a čim se prva svjetla upale 25. novembra - znat ćemo na čemu smo i to će biti vidljivo javnosti i svima onima koji prođu pored Zemaljskog muzeja, prije nego uđu u njega i vide sve ono na čemu se vrijedno i ćutljivo radilo mjesecima.

Festival svjetla Sarajevo vrata otvara u subotu 25. novembra 2023. godine u 18:30 sati, a trajat će sve do 1. marta 2024. Simbolično je da će Festival biti otvoren od Dana državnosti do Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

* * *
Foto: Festival svjetla Sarajevo

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR