TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 16.1.2024.
Kompanija Alma Ras predstavila je poziv dizajnerima za učešće na 1. Alma Ras Industry Day događaju, koji će biti održan 5. marta 2024. godine u Poslovnoj zgradi kompanije u Visokom.
Prijave su otvorene za dizajn studija, dizajn profesionalce i studente završnih godina dizajna iz regiona Zapadni Balkan + Slovenija, a koji imaju dizajn za kojeg traže potencijalnog partnera ili dizajniran proizvod u formi ideje za koju trebaju dodatni poticaj za realizaciju.
Na press konferenciji, koja je održana u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu govorile su Sedina Memagić, Art direktorica Alma Ras, Maja Nurkić, članica stručnog žirija, te Amina Avdić ispred kreativnog tima.
"Ova ideja je nastala na osnovu iskustva i saradnje sa kolegicama koje su danas na konferenciji. Imamo izuzetnu arhitekticu Maju koja nam je radila prostor u Almi Ras u kojem danas kreiramo puno novih ideja. Imamo Aminu koja zajedno sa kolegom Almirom inicirala ovaj projekat zbog dosadašnje saradnje i zbog dosadašnjeg osjećaja otvorenosti da Alma Ras jeste spremna da podrži neke buduće ideje", kazala je Sedina Memagić, ističući zadovoljstvo što će dizajneri upravo u prostorima Alma Ras predstaviti neke od svojih ideja ili gotovih proizvoda.
Prijave za 1. Alma Ras Industry Day je potrebno poslati na email adresu [email protected], a više informacija o samom događaju moguće je naći na društvenim mrežama kompanije Alma Ras.
U prijavi je potrebno navesti sljedeće elemente: Ime i prezime autora ili naziv dizajn studija, adresa autora ili sjedište dizajn studija, kratku biografiju sa dokazom o profesiji (status studenta ili svršenika Akademije likovnih umjetnosti, Arhitekture i srodnih kreativnih ustanova), naziv dizajnerskog proizvoda ili ideje, kratki opis proizvoda ili ideje (do 300 riječi), ilustrativni prikaz proizvoda ili ideje, kontakt autora ili kompanije.
Poziv je otvoren do 16.2.2024. godine.
Stručnim žirijem koji će odlučiti o najboljim radovima predsjedava profesorica Ognjenka Finci. Tokom press konferencije medijima se obratila članica žirija, arhitektica Maja Nurkić.
"Ovaj događaj je veoma važan, jer ja kao student nisam imala ovakvu priliku, da svoje ideje prezentujem ispred nekoga ko je već uspješan u poslu kojim se bavimo. Finansijska podrška koju će najbolji radovi dobiti je značajna, ali je još važnije da vas neko vidi, prepozna i da ojača vaše ideje", kazala je Maja Nurkić.
Amina Avdić je istakla bitnost da dizajneri iz različitih oblasti, od modnog dizajna, preko unikatnog ili produkt dizajna, pošalju svoje radove.
"Alma Ras je inicijator ovakvog događaja i treba istaći veliko poštovanje prema toj kompaniji, jer ovakvih događaja nemamo u Bosni i Hercegovini. Kriterije za izbor najboljih nismo posebno definisali, jer smo ovaj prvi događaj postavili kao svojevrsni generator ideja, a vjerujem da će stručni žiri izabrati najbolje radove", kazala je Avdić.
Finalna selekcija Alma Ras Industry Day biće predstavljena krajem februara 2024. godine, te će nakon toga biti poznato ko su izabrani dizajn studiji i profesionalni dizajneri koji će prezentovati svoje proizvode i ideje na ovom događaju, pred stručnim žirijem i predstavnicima dizajn industrije.
Dva najbolja rada biće novčano nagrađena od strane kompanije Alma Ras u iznosima od 3.000 KM i 2.000 KM, a dizajnerima za čije se ideje procjeni da imaju budući potencijal za proizvodnju biće ponuđeno partnerstvo sa ciljem uspješne realizacije projekta.
Poruka ovogodišnjeg 1. Alma Ras Industry Day je Design Thinking.
* * *
Foto: Alma Ras PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
