TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 17.9.2021.
Ako vaš posao podrazumijeva da ste online većinu vremena, dani su vam se postepeno pretopili u noći i u jednom trenutku ste se probudili u 4 ujutro kako bi odgovorili na email, a zatim nakon posla većinu vremena provedete na društvenim mrežama ili pregledavanju vijesti... nešto radite pogrešno.
Tačnije, pritisak koji sebi stvarate sa potrebom da budete dostupni online većinu vremena iscrpljuje i opterećuje.
Upravo zbog toga u nastavku donosimo ideje kako napraviti digitalnu detoksikaciju i koji su najbolji načini da to učinite bez posljedica na vaš posao.

Foto: pixabay.com
Postavite granice i recite 'ne' kada je to potrebno
To bi moglo značiti postavljanje strožijeg radnog i početnog radnog vremena ili praćenje vašeg vremena na društvenim mrežama kako ne biste pretjerali.
Granica može značiti i stvaranje vlastitog radnog prostora - ne nužno i kućnog ureda - kako biste bili odgovorni prema vlastitoj rutini; ili prihvatate da ne možete odgovoriti na svaki poslovni mail ili nazvati 'odmah'.
Često pravite mini pauze tokom dana
Zdrastvena korist od pauze je prepoznati da mozak može održati samo određeni nivo fokusa i produktivnosti.
Ovo je posebno korisno ako gledate u mobitel ili laptop iz dana u dan. Tokom svog osmosatnog posla pravite dvije do tri pauze i to vrijeme provodite opuštajući se ili, ako imate priliku, ležeći.
Također, prioritet možete dati i kretanju tokom dana - bilo da to znači pauzu da napravite dok odete po vodu ili mini istezanje.
Ove pauze za vaše opuštanje moraju se događati svakodnevno kako bi se postigao nivo ravnoteže koji pomaže da se bolje nosite s izazovima na poslu.
Za neke dame odlično funkcionira i planiranje pauze u kalendaru gdje posebno odvajaju vrijeme za obroke i užine.
Pravite pauze bez gledanja u mobitel, televizor ili laptop. Odredite sebi „offline" hobi
Kada radite osam sati sjedeći, važno je imati na umu da ovaj način života može pridonijeti nekim negativnim zdrastvenim posljedicama.
Mnogi stručnjaci savjetuju pravilo 20-20-20. Tačnije, prema savjetu Američkog optometrijskog udruženja, to znači da napravite pauzu od 20 sekundi i svakih 20 minuta da pogledate nešto 20 metara dalje.
Ovo djeluje tako da spriječi digitalno naprezanje očiju i zaštiti oči.
Također tehnike poput dubokog disanja su odličan trik.
Isključite zvuk, otkažite pretplatu i uklonite sadržaj koji vas ometa
Ako pratite ili ste pretplaćeni na više računa na društvenim medijima u mjeri u kojoj oni ometaju vašu produktivnost ili negativno utječu na vas, dobra je ideja smanjiti to što je više moguće.
Pratite vrijeme koliko koristite društvene mreže i internet
Danas zahvaljujući velikom broju softvera i aplikacija, lako je pratiti vrijeme koliko provedete na internetu, te prema potrebi preraspodijeliti vaše vrijeme.
Također vam to omogućuje da procijenite kako i gdje provodite višak vremena - je li to samo za posao? - i na kraju smanjite prekomjernu upotrebu digitalnih uređaja.

Foto: unsplash.com
Jedite obroke bez telefona/TV-a/laptopa
Jedenje dok radite nešto drugo postalo je u posljednje vrijeme toliko društveno prihvatljivo da se smatra čudnim ne raditi nešto dok jedete.
Ostavite mobitel i uživajte u hrani - zaista se odmorite na pauzi.

Foto: unsplash.com
Vaš posao će se vjerovatno nastaviti čak i ako odvojite 20 minuta slobodnog vremena za jelo na miru.
Savjet plus: provedite ručak negdje vani bez gledanja u telefon, na primjer u parku.
Prošetajte
Ponekad su najjednostavnije ideje najbolje. Jedan od najboljih načina da se odvojite od gledanja u ekran je da odete na mjesto gdje računari ne postoje.
Izađite iz kuće i prošetajte svojim susjedstvom. Namjerno se izgubite kako biste otkrili mjesta i kutke za koje niste ni znali da postoje.
Veliko NE za mobitel u krevetu
Plavo svjetlo koje emitira ekran dovoljno je da poremeti čak i najidealniji raspored spavanja jer sprječava vaše tijelo da proizvodi melatonin, hormon spavanja.
Čitajte, napravite kupku, pripremite neki novi recept i jednostavno se opustite nakon radnog vremena.
Planirajte „offline“ dan
Ako zbog posla ste često online, vjerojatno osjećate stalni pritisak da budete prisutni cijeli dan, svaki dan, ali ako zaista želite smanjiti stres i napor na poslu, morate naučiti povremeno isključiti utikač iz utičnice.
Počnite sa malim koracima - prvo isključite utikač iz utičnice na nekoliko sati. Zatim isključite utikač cijelo jutro/večer/popodne, a onda provedite cijeli dan offline.
Iznenadit ćete se kako će vam se svidjeti. Ovo možete, u dogovoru sa šefom, uzeti nekoliko puta godišnje kako bi se motivisali i odmorili.
***
Naslovna fotografija: @viktoria.dahlberg
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Adelisa Mašić
Neke priče ne počinju velikim planom, već osjećajem da nešto ne štima.
Iz tog osjećaja krenula je priča Goce i Danke, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Banja Luke koje su odlučile da mentalno zdravlje prestane biti tema rezervisana za 'četiri zida' i stručne termine.
Njihov rad ne pokušava biti 'lak za konzumiranje'. Nije tu da vam bude ugodno u svakom trenutku, nego da vas zadrži dovoljno dugo da se desi nešto stvarno i to se osjeti već u načinu na koji govore o svojim počecima.
‘Narativ je nastao iz čistog bunta prema površnosti’, kažu, prisjećajući se trenutka kada su shvatile da mnogi ljudi nakon edukacija odlaze sa još većim osjećajem nedovoljnosti nego prije. Umjesto stvarne promjene, ostajala bi samo kratkotrajna inspiracija koja se izgubi čim se vratimo u realnost.
‘Inspiracija je jeftina droga’, dodaju, bez potrebe da ublaže poruku, jer njihov fokus nikada nije bio na tome kako da se osjećamo bolje na kratko, nego kako da izdržimo ono što stvarno jesmo, bez uljepšavanja.

Kad psihoterapija prestane biti privatna stvar
Ono što Gordanu i Danku izdvaja nije samo znanje, nego način na koji ga dijele. Umjesto da ostane u okviru individualnog rada, psihoterapiju su odlučile iznijeti među ljude, u prostor gdje se lične teme ne skrivaju nego prepoznaju.
I tu dolazi do zanimljivog pomaka. Kada sjedite u sali i slušate tuđe priče, shvatite da ono što ste smatrali isključivo svojim nije ni rijetko ni neobično.
‘Vidjeti tuđu ranjivost uživo, bez filtera, je najbrži način da prestaneš mrziti sopstvenu’, objašnjavaju. U toj rečenici je možda najpreciznije objašnjeno zašto njihov pristup funkcioniše.
Ponekad nije dovoljno razumjeti sebe. Nekad je potrebno vidjeti sebe u drugima da bi stvari konačno sjele na svoje mjesto.
Odnosi nisu problem nego ogledalo
Ako postoji tema kojoj se uvijek vraćaju, to su odnosi. Ne kao nešto što treba ‘popraviti’, nego kao prostor u kojem se najjasnije vidi ko smo zapravo.
Partnerstvo, roditeljstvo, porodica… sve su to situacije u kojima izlazi na površinu ono što inače uspijevamo sakriti i tu nastaje ona poznata iscrpljenost.
Ne zato što su odnosi sami po sebi teški, nego zato što u njih unosimo sve ono što ne želimo nositi sami.
Kako kažu, ‘ne učimo kako da više voliš, nego kako da prestaneš koristiti druge da bi pobjegla od sopstvene praznine’. Nije najugodnija rečenica koju ćete čuti, ali je vjerovatno jedna od onih koje ostanu.
‘U trenutku kada prestanemo očekivati da nas drugi ‘spase’ od nas samih, odnosi počinju izgledati drugačije’, dodale su Gordana i Danka.
Onaj osjećaj da si ‘previše’
Ako postoji nešto što gotovo svi prepoznajemo, to je osjećaj da tražimo previše. Previše pažnje, previše razumijevanja, previše sigurnosti.
Goca i Danka taj osjećaj ne vide kao problem, nego kao posljedicu načina na koji smo naučeni da funkcionišemo. U svijetu u kojem se cijeni prilagodljivost, biti ‘lagan’ postaje ideal, a sve što odstupa od toga počinje izgledati kao višak.
Zato njihov pristup ide u potpuno drugom smjeru. ‘Ne učimo kako da tražiš manje da bi te lakše voljeli, nego kako da podneseš to što si nekome previše', kažu.
Ta promjena perspektive možda nije najlakša, ali nosi jedno tiho olakšanje, jer u trenutku kada prestanete smanjivati sebe, prestaje i potreba da stalno tražite potvrdu izvana.
Narativ kao logičan nastavak njihove priče
Iz svega što rade kroz svoj Terapeutov kutak, prostor u kojem godinama otvaraju teške, ali važne teme, prirodno je nastao i Narativ. Ne kao izdvojen projekat, nego kao produžetak njihovog rada, samo u formatu koji se doživljava uživo, među ljudima.
Narativ danas funkcioniše kao jednodnevno iskustvo koje okuplja učesnike oko tema koje svi živimo, ali ih rijetko izgovaramo naglas. Kako i same najavljuju, riječ je o ‘događaju koji mijenja odnose’ i ove godine održava se 16. maja u Banja Luci, a karte možete kupiti na njihovoj stranici.
Kroz predavanja, panel diskusije i pažljivo oblikovan prostor za razmjenu, Narativ ne nudi gotove odgovore, nego otvara pitanja koja ostaju i nakon što se dan završi.
Ne doživljava se kao klasičan event, nego kao prostor u kojem se razgovori o odnosima nastavljaju, ovaj put u prostoriji punoj ljudi spremnih da ga čuju i da se u njemu prepoznaju.
Foto: @terapeutov.kutak
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!