TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 17.9.2021.
Ako vaš posao podrazumijeva da ste online većinu vremena, dani su vam se postepeno pretopili u noći i u jednom trenutku ste se probudili u 4 ujutro kako bi odgovorili na email, a zatim nakon posla većinu vremena provedete na društvenim mrežama ili pregledavanju vijesti... nešto radite pogrešno.
Tačnije, pritisak koji sebi stvarate sa potrebom da budete dostupni online većinu vremena iscrpljuje i opterećuje.
Upravo zbog toga u nastavku donosimo ideje kako napraviti digitalnu detoksikaciju i koji su najbolji načini da to učinite bez posljedica na vaš posao.

Foto: pixabay.com
Postavite granice i recite 'ne' kada je to potrebno
To bi moglo značiti postavljanje strožijeg radnog i početnog radnog vremena ili praćenje vašeg vremena na društvenim mrežama kako ne biste pretjerali.
Granica može značiti i stvaranje vlastitog radnog prostora - ne nužno i kućnog ureda - kako biste bili odgovorni prema vlastitoj rutini; ili prihvatate da ne možete odgovoriti na svaki poslovni mail ili nazvati 'odmah'.
Često pravite mini pauze tokom dana
Zdrastvena korist od pauze je prepoznati da mozak može održati samo određeni nivo fokusa i produktivnosti.
Ovo je posebno korisno ako gledate u mobitel ili laptop iz dana u dan. Tokom svog osmosatnog posla pravite dvije do tri pauze i to vrijeme provodite opuštajući se ili, ako imate priliku, ležeći.
Također, prioritet možete dati i kretanju tokom dana - bilo da to znači pauzu da napravite dok odete po vodu ili mini istezanje.
Ove pauze za vaše opuštanje moraju se događati svakodnevno kako bi se postigao nivo ravnoteže koji pomaže da se bolje nosite s izazovima na poslu.
Za neke dame odlično funkcionira i planiranje pauze u kalendaru gdje posebno odvajaju vrijeme za obroke i užine.
Pravite pauze bez gledanja u mobitel, televizor ili laptop. Odredite sebi „offline" hobi
Kada radite osam sati sjedeći, važno je imati na umu da ovaj način života može pridonijeti nekim negativnim zdrastvenim posljedicama.
Mnogi stručnjaci savjetuju pravilo 20-20-20. Tačnije, prema savjetu Američkog optometrijskog udruženja, to znači da napravite pauzu od 20 sekundi i svakih 20 minuta da pogledate nešto 20 metara dalje.
Ovo djeluje tako da spriječi digitalno naprezanje očiju i zaštiti oči.
Također tehnike poput dubokog disanja su odličan trik.
Isključite zvuk, otkažite pretplatu i uklonite sadržaj koji vas ometa
Ako pratite ili ste pretplaćeni na više računa na društvenim medijima u mjeri u kojoj oni ometaju vašu produktivnost ili negativno utječu na vas, dobra je ideja smanjiti to što je više moguće.
Pratite vrijeme koliko koristite društvene mreže i internet
Danas zahvaljujući velikom broju softvera i aplikacija, lako je pratiti vrijeme koliko provedete na internetu, te prema potrebi preraspodijeliti vaše vrijeme.
Također vam to omogućuje da procijenite kako i gdje provodite višak vremena - je li to samo za posao? - i na kraju smanjite prekomjernu upotrebu digitalnih uređaja.

Foto: unsplash.com
Jedite obroke bez telefona/TV-a/laptopa
Jedenje dok radite nešto drugo postalo je u posljednje vrijeme toliko društveno prihvatljivo da se smatra čudnim ne raditi nešto dok jedete.
Ostavite mobitel i uživajte u hrani - zaista se odmorite na pauzi.

Foto: unsplash.com
Vaš posao će se vjerovatno nastaviti čak i ako odvojite 20 minuta slobodnog vremena za jelo na miru.
Savjet plus: provedite ručak negdje vani bez gledanja u telefon, na primjer u parku.
Prošetajte
Ponekad su najjednostavnije ideje najbolje. Jedan od najboljih načina da se odvojite od gledanja u ekran je da odete na mjesto gdje računari ne postoje.
Izađite iz kuće i prošetajte svojim susjedstvom. Namjerno se izgubite kako biste otkrili mjesta i kutke za koje niste ni znali da postoje.
Veliko NE za mobitel u krevetu
Plavo svjetlo koje emitira ekran dovoljno je da poremeti čak i najidealniji raspored spavanja jer sprječava vaše tijelo da proizvodi melatonin, hormon spavanja.
Čitajte, napravite kupku, pripremite neki novi recept i jednostavno se opustite nakon radnog vremena.
Planirajte „offline“ dan
Ako zbog posla ste često online, vjerojatno osjećate stalni pritisak da budete prisutni cijeli dan, svaki dan, ali ako zaista želite smanjiti stres i napor na poslu, morate naučiti povremeno isključiti utikač iz utičnice.
Počnite sa malim koracima - prvo isključite utikač iz utičnice na nekoliko sati. Zatim isključite utikač cijelo jutro/večer/popodne, a onda provedite cijeli dan offline.
Iznenadit ćete se kako će vam se svidjeti. Ovo možete, u dogovoru sa šefom, uzeti nekoliko puta godišnje kako bi se motivisali i odmorili.
***
Naslovna fotografija: @viktoria.dahlberg
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Bonjour.ba
U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.
U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.
Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.
Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.
Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata
Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.
Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.
Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.
„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije
Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.
Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.

Podrška različitim kreativnim sektorima
Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.
Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:
„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“
Širi kontekst programa British Councila
Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.
Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!