Ako vaš posao podrazumijeva da ste online većinu vremena, dani su vam se postepeno pretopili u noći i u jednom trenutku ste se probudili u 4 ujutro kako bi odgovorili na email, a zatim nakon posla većinu vremena provedete na društvenim mrežama ili pregledavanju vijesti... nešto radite pogrešno.

Tačnije, pritisak koji sebi stvarate sa potrebom da budete dostupni online većinu vremena iscrpljuje i opterećuje.

Upravo zbog toga u nastavku donosimo ideje kako napraviti digitalnu detoksikaciju i koji su najbolji načini da to učinite bez posljedica na vaš posao.

Foto: pixabay.com

Postavite granice i recite 'ne' kada je to potrebno

To bi moglo značiti postavljanje strožijeg radnog i početnog radnog vremena ili praćenje vašeg vremena na društvenim mrežama kako ne biste pretjerali.

Granica može značiti i stvaranje vlastitog radnog prostora - ne nužno i kućnog ureda - kako biste bili odgovorni prema vlastitoj rutini; ili prihvatate da ne možete odgovoriti na svaki poslovni mail ili nazvati 'odmah'.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by WFH Well-Being Mentor (@wfhwithjess)

Često pravite mini pauze tokom dana

Zdrastvena korist od pauze je prepoznati da mozak može održati samo određeni nivo fokusa i produktivnosti.

Ovo je posebno korisno ako gledate u mobitel ili laptop iz dana u dan. Tokom svog osmosatnog posla pravite dvije do tri pauze i to vrijeme provodite opuštajući se ili, ako imate priliku, ležeći.

Također, prioritet možete dati i kretanju tokom dana - bilo da to znači pauzu da napravite dok odete po vodu ili mini istezanje.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Viktoria Dahlberg (@viktoria.dahlberg)

Ove pauze za vaše opuštanje moraju se događati svakodnevno kako bi se postigao nivo ravnoteže koji pomaže da se bolje nosite s izazovima na poslu.

Za neke dame odlično funkcionira i planiranje pauze u kalendaru gdje posebno odvajaju vrijeme za obroke i užine.

Pravite pauze bez gledanja u mobitel, televizor ili laptop. Odredite sebi „offline" hobi

Kada radite osam sati sjedeći, važno je imati na umu da ovaj način života može pridonijeti nekim negativnim zdrastvenim posljedicama.

Mnogi stručnjaci savjetuju pravilo 20-20-20. Tačnije, prema savjetu Američkog optometrijskog udruženja, to znači da napravite pauzu od 20 sekundi i svakih 20 minuta da pogledate nešto 20 metara dalje.

Ovo djeluje tako da spriječi digitalno naprezanje očiju i zaštiti oči.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Viktoria Dahlberg (@viktoria.dahlberg)

Također tehnike poput dubokog disanja su odličan trik.

Isključite zvuk, otkažite pretplatu i uklonite sadržaj koji vas ometa

Ako pratite ili ste pretplaćeni na više računa na društvenim medijima u mjeri u kojoj oni ometaju vašu produktivnost ili negativno utječu na vas, dobra je ideja smanjiti to što je više moguće.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Viktoria Dahlberg (@viktoria.dahlberg)

Pratite vrijeme koliko koristite društvene mreže i internet

Danas zahvaljujući velikom broju softvera i aplikacija, lako je pratiti vrijeme koliko provedete na  internetu, te prema potrebi preraspodijeliti vaše vrijeme.

Također vam to omogućuje da procijenite kako i gdje provodite višak vremena - je li to samo za posao? - i na kraju smanjite prekomjernu upotrebu digitalnih uređaja.

Foto: unsplash.com

Jedite obroke bez telefona/TV-a/laptopa

Jedenje dok radite nešto drugo postalo je u posljednje vrijeme toliko društveno prihvatljivo da se smatra čudnim ne raditi nešto dok jedete.

Ostavite mobitel i uživajte u hrani - zaista se odmorite na pauzi.

Foto: unsplash.com

Vaš posao će se vjerovatno nastaviti čak i ako odvojite 20 minuta slobodnog vremena za jelo na miru.

Savjet plus: provedite ručak negdje vani bez gledanja u telefon, na primjer u parku.

Prošetajte

Ponekad su najjednostavnije ideje najbolje. Jedan od najboljih načina da se odvojite od gledanja u ekran je da odete na mjesto gdje računari ne postoje.

Izađite iz kuće i prošetajte svojim susjedstvom. Namjerno se izgubite kako biste otkrili mjesta i kutke za koje niste ni znali da postoje.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by M O L L Y ? (@molly.marsland)

Veliko NE za mobitel u krevetu

Plavo svjetlo koje emitira ekran dovoljno je da poremeti čak i najidealniji raspored spavanja jer sprječava vaše tijelo da proizvodi melatonin, hormon spavanja.

Čitajte, napravite kupku, pripremite neki novi recept i jednostavno se opustite nakon radnog vremena.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by FASHION | INSPO | CREATIVE (@anajohnson)

Planirajte „offline“ dan

Ako zbog posla ste često online, vjerojatno osjećate stalni pritisak da budete prisutni cijeli dan, svaki dan, ali ako zaista želite smanjiti stres i napor na poslu, morate naučiti povremeno isključiti utikač iz utičnice.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by romanenkovika (@romanenkovika)

Počnite sa malim koracima - prvo isključite utikač iz utičnice na nekoliko sati. Zatim isključite utikač cijelo jutro/večer/popodne, a onda provedite cijeli dan offline. 

Iznenadit ćete se kako će vam se svidjeti. Ovo možete, u dogovoru sa šefom, uzeti nekoliko puta godišnje kako bi se motivisali i odmorili.

***

Naslovna fotografija: @viktoria.dahlberg
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Pokrenuti biznis u BiH samo po sebi nosi niz neizvjesnosti. Kada si žena, taj put često dolazi s još više pitanja, sumnji i nevidljivih prepreka. Od toga da li je pravi trenutak, preko toga da li znaš dovoljno pa do onog osjećaja da svi drugi djeluju sigurnije i spremnije od tebe.
 

Ako postoji jedna zajednička tačka među ženama koje danas vode ozbiljne projekte i timove u BiH, onda je to ova: nisu čekale da se sve posloži. Nisu čekale savršen plan, savršene okolnosti ni savršenu sigurnost. Krenule su dok je još bilo nejasno i usput naučile ono što se ne može pročitati u vodičima.

Na akademiji dm x Bonjour.ba, upravo su takve lekcije bile najglasnije jer dolaze iz konkretnih iskustava žena koje svakodnevno donose odluke, vode ljude i grade sisteme koji funkcionišu.
 

Zato smo iskoristili priliku da im postavimo pitanja koja svako od nas sebi postavi kada razmišlja o poslu, odlukama i sljedećem koraku.

REELS

Spremnost je često izgovor da se ne krene

Kod pokretanja biznisa ili donošenja većih odluka, mnoge žene ostanu zaglavljene u toj ideji da još treba “malo vremena”. Upravo to pitanje, osjećaj da još nisi spremna, jedno je od najčešćih koje žene sebi postavljaju na početku.
 

Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH

Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH, kaže vrlo direktno:

“Nikada nećeš biti spremna. Bitno je da učiniš prvi korak. Kada učiniš prvi korak, počet će ti se dešavati stvari. Kako se stvari budu dešavale, ti ćeš učiti, razvijati se i napredovati i tako ćeš doći do svog cilja.”

Mnoge žene ne vide punu vrijednost onoga što već znaju

U praksi, problem rijetko leži u manjku znanja ili iskustva. Mnogo češće je u tome kako žene gledaju na ono što već znaju i rade. Prije nego što se uopće dođe do pitanja cijene, ključno je kako žene percipiraju vrijednost vlastitog rada.
 

Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH

Kako to izgleda iz ugla svakodnevnog poslovanja, objašnjava Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH:

“Žene često pretpostavljaju da vještine koje su gradile godinama nisu ništa posebno. To dovodi do potčinjavanja njihove stručnosti. Vrijednost nije samo u uloženom radu i trudu, nego i onome što dodatno pružamo.”

Na pitanje o novcu, njen odgovor ostaje jasan: “Novac je važan, ali ne i presudan. To što određuje tvoju vrijednost nije cijena.”

Lijepa kampanja ne znači mnogo

Marketing se često posmatra kao lijepa ideja i dobra kampanja. U stvarnosti, iza njega stoji niz odluka koje se donose svaki dan, bez velike buke. 
 

 Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH  
 

Upravo takvi uvidi često se najjasnije vide tokom rada na akademiji, kada teorija vrlo brzo postane praksa. Na to podsjeća Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH. 

“Često se misli da je marketing samo jedna lijepa reklama i da je potrebno biti jako kreativan da bi se radilo u marketingu. Naravno da je potrebno, međutim ono što se iza pojma marketing krije jesu dinamika, volja za radom, želja za radom, upornost. Dakle, to je mnogo više od samo kreative i lijepe reklame.”
 

Većina prilika ne propadne. Samo istekne.  
 

Ponekad nije problem u tome što ne znamo šta dalje, nego u tome što predugo čekamo da odluka postane lakša. 
 

Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba

Na pitanje koji je jedan mali korak koji svaka žena može napraviti već danas, a koji dugoročno mijenja profesionalni put, objašnjava Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba: “Ono što bih savjetovala jeste da jednostavno započnu. Ujutru kad se probude, prva stavka na to-do listi da bude jednostavno početi.”

Zajedničko svim ovim iskustvima nije savršen put, niti univerzalna formula. Ono što se jasno vidi jeste spremnost da se krene i da se odluke donose i onda kada nisu lagane. Bez čekanja idealnih okolnosti, bez umanjivanja vlastite vrijednosti i bez oslanjanja na spoljašnju potvrdu.

A ako se u nekom od ovih trenutaka prepoznaješ, pitanje je jednostavno: šta je ono što ti već dugo odgađaš?
 

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

 

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Dijana Ćavar
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografija: Enida Kajević i Monika Andrić
Video: Marko Jovančić