TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 13.8.2010.
Zablistati na naslovnici američkog Voguea nije nimalo lagan zadatak( čak ni Posh to nije pošlo za rukom), a ako se tome doda i „vrag modne industrije“, kako je mnogi nazivaju, Anna Wintour, te epitet rujansko izdanje , misija je gotovo nemoguća.Rujansko izdanje nastaje kao produkt velikog rada dizajnera i urednica, koje obiluje reklamnim kampanjama kao i mnoštvom editorijala.Posljednji
Naime, još 2007. portale i novinske stupce su punile Anna i Sienna Miller, koja je bila na naslovnici Voguea te godine, i Annine kritike na njeni račun gdje govori da je poznata glumica zubata i neuredna, a njena kosa neuredna i suha, te zatražila da odreže svoju dugu kosu.
Sienna se nije složila, a dvije žene su naposljetku pronašle zajednički jezik, dok se Sienna zadovoljno smješkala s naslovnice Voguea u pundži svezanoj na vrhu glave.
Osim nje, rujansko izdanje su krasili i razni supermodeli, a ove godine čast je pripala mladoj glumici Halle Berry koja je prokomentirala sve burne priče vezane za njezin život i karijeru, o majčinstvu i ulozi majke, koja joj je ujedno i najdraža uloga, snimila editorijal i ugodno se zabavila s Vogueovim urednicima.
Zavirite u prošlost i pogledajte tko je krasio Vogue posljednjih deset godina.
Bridget Hall, Vogue 2000
Linda Evangelista , Vogue 2001
Kate Hudson, Vogue 2002
Nicole Kidman, Vogue 2003
Daria Werbowy, Natalia Vodianova, Gisele Bündchen, Vogue 2004
Sarah Jessica Parker, Vogue 2005
Kristen Dunst , Vogue 2006
Sienna Miller, Vogue 2007
Keira Knightley, Vogue 2008
Charlize Theron, Vogue 2009
Halle Berry , Vogue 2010
D.P.
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.
Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.
Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo.
Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.
Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?
Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.
Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.
Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.
Tri tijela tri načina čitanja mode
Tema se tumači kroz tri vrste tijela:
Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.
Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.
Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.
Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.
Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.
Šta možemo očekivati ovog maja?
Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela.
Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu.
Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
