TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 15.3.2020.

Naša prošlotjedna Instagram anketa dala nam je listu sjajnih ljubavnih naslova kreiranu od strane naših čitatelja koji su nam otkrili koje su ih to ljubavne knjige potaknule da ovu emociju doživljavaju na potpuno novi način.

Predložili su nam lepezu najljepših priča, kako domaćih tako i stranih pisaca, koji radnju u knjizi smještaju u različita vremenska razdoblja, kao i kulture diljem svijeta, što čitanje ovih naslova čini još zabavnijim i zanimljivijim.

Na ovoj listi naći ćete priče smještene u moderno doba, kao i romane čije se fabule odvijaju u dalekoj prošlosti, a kojima nećete moći odoljeti radi preciznih detalja i autentično opisanih avantura koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Zašto biste svoja poslijepodneva trebali rezevirati upravo za neku od ovih prekrasnih ljubavnih priča, otkrijte kroz maleni presjek preporuka naših čitatelja u nastavku.

Sjećanja jedne gejše – Arthur Golden

Sjećanja jedne gejše (eng. Memoirs of a Geisha) roman je američkog pisca Arthura Goldena koji u prvom licu opisuje fiktivni život gejše koja radi u Kyotu prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Doživio je veliki uspjeh i postao svjetskim bestsellerom, a priča prati život Nitte Sayuri koja od desete godine biva prodata prestižnoj kući gejši gdje počinje učiti o svim umjećima gejši: o glazbi, plesu, šminkanju, kimonu i frizuri.

40 pravila ljubavi – Elif Shafak

Glavna junakinja ove priče je Ella Rubinstein koja ima prekrasnu obitelj i ugodan dom. Nakon što pročita knjigu Slatko svetogrđe, rukopis Aziza A. Zahare o sufi pjesniku iz trinaestog stoljeća Rumiju i dervišu Šemsu iz Tabriza, Ella se oduševljava Šemsovim pravilima o životu i ljubavi. Tada shvati da joj u životu ipak nešto nedostaje i odluči otići na putovanje kako bi upoznala tajnovitog autora ovog djela.

Djevojka koju si ostavio za sobom – Jojo Moyes

Ova knjiga donosi priču o dvije žene čije su priče razdvojene jedno cijelo stoljeće, a koje poveziva jedna slika i događaj koji započinje u Francuskoj 1916.godine.
Upravo ta slika, odnosno portret Sophie Lefevre utjecati će na obe dame i učiniti da se svaka na svoj način bori za ono što najviše vole, bez obzira na cijenu.

Ljubav u doba kolere - Gabriel García Márquez

Ovo je jedna od besmrtnih priča o ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi koji su svoju priču započeli u ranoj mladosti. Svi čitatelji ove knjige oduševljeni su piščevim smislom za humorom i umijećem pripovijedanja o svim najtužnijim i najpotresnijim scenama koje se događaju, kao i iznenađenjima koje doživljavate svakim novim okretanjem stranice.

Ljubavnik – Margerite Duras

Ovaj roman francuske spisateljice djelomično je autobiografski i svoju radnju smješta u Vijetnam gdje se priča vrti oko zabranjene ljubavne veze između siromašne petnaestogodišnje Francuskinje i elegantnog mladog muškarca iz bogate kineske obitelji. Roman je nagrađen francuskom književnom nagradom Goncourt i po njemu je snimljen film u režiji Jean-Jacquesa Annauda.

Svi me vole, samo tata ne – Đuro Zrakić

Ovo je priča o malenom dječaku Ivanu, siročetu kojeg je otac napustio. Njegova majka je umrla, a on se iznova trudi dobiti simpatije svog oca. Ova priča će vas osvojiti zahvaljujući naglasku na ljudskoj potrebi za pripadnosti, ljubavi i obitelji. 

Lejla i Medžnun - Nusret Ozcan

Jedna od najpopularnijih ljubavnih priča donosi povijest Lejle i Medžnuna, para iz plemena Benu Amir. Njihova ljubav započela je dok su bili još mladi i odvodili devčad na ispašu. No kako odrastaju, pojavljuju se brojni novi likovi i Lejlini prosci...

Žena vremenskog putnika - Audrey Niffenegger

Već prva knjiga ove američke spisateljice, umjetnice i profesorice odnosi veliku pažnju njenjih čitatelja pričom o neobičnom paru. Harry ima 28 godina i zaneseni je knjižničar, a Clare ima 20 godina, te studira akademiju likovne umjetnosti. Iako im se čini da se vide po prvi put, istina je da Clare Harrya sreće od svoje šeste godine i to je samo početak otkrivanja njihove nadrealne povezanosti i posebne ljubavne priče.



Ponos i predrasude – Jane Austen

Sigurno najpoznatije djelo Jane Austen donosi priču o Lizzy Bennet, simpatičnoj glavnoj junakinji i ponosnom gospodinu Darcyu, kao i njihovoj ljubavi te kako se ona snašla u svijetu punom varalica i heroja, ponosa i predrasuda.

Tvrđava – Meša Selimović

Ovo djelo puno nade i vedrine, nastoji opisati put glavnog junaka Ahmeta Šabe prema otkrivanju ljubavi i povezanosti s ljudima. Često se upravo ovo djelo Meše Selimovića povezuje sa djelom Derviš i smrt, kao da su kreirani u paru ili kao da su dio nekog ciklusa, gdje je Tvrđava vedriji roman, a Derviš i smrt priča o besmislu.

Sedam muževa Evelyn Hugo - Taylor Jenkins Reid

Priča o Evelyn Hugo, slavnoj zvijezdi Hollywooda i njenih sedam muževa, zapravo ima nešto drugačiju poruku koju krećete otkrivati tek kada Evelyn odluči prodati svojih dvanaest jako slavnih haljina i dati ih na aukciju. Tada će pozvati mladu relativno nepoznatu novinarku Monique Grant kako bi napisala njenu priču kroz koju će se pomalo rasplesti razlozi zbog kojih je slavna Evelyn donijela sve odluke koje su je učinile zvijezdom.


Bonjour

Murali kao manifest: Pričali smo s Benjaminom i Adnom o Sarajevu u bojama

TEKST: Ada Ćeremida

Murali kao manifest: Pričali smo s Benjaminom i Adnom o Sarajevu u bojama Murali kao manifest: Pričali smo s Benjaminom i Adnom o Sarajevu u bojama

Sarajevske ulice ovih dana nisu samo prometne arterije one su platna koja pričaju priče grada. FASADA festival, koji od 2021. godine spaja umjetnost, zajednicu i ekologiju, mijenja lice Sarajeva, pretvarajući fasade u galerije pod vedrim nebom. 

Više od 3.000 m² javnih površina, 29 murala i dvije otvorene galerije ulične umjetnosti sada svjedoče transformaciji grada i zajednice, dok svaka boja i lik postaje dio trajnog dijaloga sa publikom. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_010

Tokom užurbanih dana FASADA festivala, razgovarali smo s Benjaminom Čengićem i Adnom Muslijom u Galeriji Manifesto, prostoru koji je odavno prerastao samo zidove i postao zajednica. 

Benjamin dijeli kako street art transformiše grad, kako umjetnici komuniciraju sa zajednicom i kako svaki mural postaje odraz duha Sarajeva, koji istovremeno diše i raste kroz boje. Adna Muslija, umjetnica, kustosica i suosnivačica Manifesto galerije, vodi nas kroz ove ulice i murale, otkrivajući male trenutke iza kulisa festivala koji rijetko ko vidi, a koji uvijek inspirišu. 

Od odabira lokacija i umjetnika do rituala koji festival svake godine čine posebnim, njen ženski pogled oblikuje energiju projekta i umjetničke scene Sarajeva.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_G

Nakon susreta, odlučili smo prošetati i pogledati radove ovogodišnjih umjetnika na sarajevskim fasadama. Posjetili smo lokacije gdje su murali nastajali i one gdje se tek crtaju, i saznajemo detalje koji rijetko izlaze izvan ateljea i galerija.

Dok prolazimo Prusačkovom ulicom, Sarajevo izgleda kao da diše kroz boje. Svaki zid, svaka linija i svaki ton pričaju priču i Benjamin i Adna nas vode kroz priču iza festivala ovog šarenog grada.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_010


 Svaki festival ima svoje rituale i male tradicije.   

Adna, postoji li neki ritual, trenutak ili običaj koji se uvijek ponavlja i daje posebnu energiju FASADA festivalu?

Druženje tima i gostiju poslije napornog festivalskog dana uvijek je činilo FASADA festival posebnim, zato što na taj način kolege postaju prijatelji koji postaju šira porodica. Benjamin često o FASADA-i govori kao o “porodičnom festivalu”. Ja iskreno osjećam da je to tako. 

Umjetnici i umjetnice kao što su Endo, Zmaja, ThisOne, Nush, Tizer, Simian ili Bahek i Lina svake godine dolaze na festival, bez obzira na to da li učestvuju u nekim od aktivnosti ili ne. U okolnostima kada su i vrijeme i novac za takve “izlete” veliki luksuz, njihov dolazak ukazuje na vrijednost povezanosti koja se uspostavila.


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_06
 

Još jedan ritual, a koji prati takva druženja, jeste hrana! Svake godine barem jednu večer uživamo u kulinarskoj umjetnosti našeg druga Nede u restoranu Grappa. 

Drugi neizostavni kulinarski ritual je večera na vikendici naših prijatelja, a koju “kulinarski kurira” i priprema naš drug, profesionalni kuhar s iskustvom u Michelinovim restoranima, Amor. Znate kako kažu, ljubav ide kroz stomak.


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_04


Benjamine, kako bi opisao energiju FASADA festivala jednom emocijom koju bi svako prolaznik mogao osjetiti?  

Zadovoljstvo je zasigurno emocija koja koja preovladava ovogodišnjim festivalom. Umjetnici su zadovoljni, komšije su zadovoljne, prolaznici su zadovoljni, publika također. Tim je zadovoljan, a zasad sam, za promjenu, i ja zadovoljan.


 bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_011

Postavljanje izložbi nije uvijek savršeno.   

Koji ti je bio najneobičniji ili najizazovniji zahtjev umjetnika tokom postavki izložbi?

Adna: Kvalitetna savremena umjetnost ne suzdržava se od formalnih i tehničkih izazova. To znači da i ono što će se naći na spisku produkcijskih potreba varira u spektru “od igle do lokomotive”. 

Za potrebe izložbi u Galeriji Manifesto nabavljali smo i vreće pijeska i medicinske zavoje i dim mašine i zaleđene teleće mozgove. 

Imali smo čak i tu čast da produciramo rad Kemila Bektešija, a koji je podrazumijevao stomatološke zahvate i ugradnju zlatnog zuba. 

Srećom, uvijek postoje osobe poput dr. stomatologije Azre Pirović i ordinacije Pirović koje prihvate izazov sa istim uzbuđenjem kao i mi. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_09

Ipak, moram naglasiti da mnoge izazove prihvatam zato što znam koliko i šta sve može izvesti Manifesto tim, ali i moj suprug i naš drug Erol, koji nerijetko nastave tamo gdje smo mi zapeli. 

Puno je drugarica i drugova, članova naših porodica koji nam pomažu i čiji je rad u Manifestu publici nevidljiv.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_017

Da li postoji trenutak kada si shvatio da Manifesto galerija znači više od prostora za umjetnost, da je postala zajednica?   

Benjamin: Nikad nisam smatrao Manifesto samo prostorom. Manifesto je stvorila zajednica i bez nje on nikad nije postojao.

Energija, svjetlo i pokret pretvaraju ulice u galeriju kada padne mrak. 


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_012

Dok šetamo Prusačkovom, lako je zaboraviti da su ovi murali nekada bili obični zidovi.  

Benjamine, šta je kod ovogodišnje lokacije učinilo da osjetiš da je savršeno mjesto za FASADA festival?  

Originalna lokacija FASADA festivala za ovu godinu bila je ulica Tina Ujevića zbog neposredne blizine Velikog parka. Upravo zbog toga sam mislio da je idealna za ovo izdanje Festivala, koje se bavi ugroženim životinjskim i biljnim vrstama. 

 bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_G_1

Prušćakova ulica je alternativa kojoj smo se okrenuli uslijed nemogućnosti dobijanja dozvola za četiri murala. Iskreno, mislim da je savršena ulica jer je i ona u blizini Parka, a i sama ima dosta zelenila.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_020

Svaka galerija, svaki mural nosi neispričane priče.   

Kada gledaš kroz prozor galerije Manifesto ili šetaš gradom, koji trenutak ti najviše snagu ulične umjetnosti i njen uticaj na Sarajevo?

Adna: Nekada je izuzetno teško, gotovo nemoguće vidjeti, osjetiti, ili spoznati stvarni uticaj onoga što radite. Mislim da svi vrlo često, a pogotovo radnice i radnici u kulturi, pokazatelje uticaja tražimo na pogrešnim mjestima. 

Sarajevo svaki godine postaje “šarenije” – iako se inače ježim od takve patronizacije ulične umjetnosti, ali smatram da se stvarni uticaj umjetnosti u javnom prostoru ne ogleda u vizuri grada, već u ljudima koji u tom gradu žive. 

Zbog toga sam mišljenja da naš uticaj na Sarajevo nije vidljiv koliko se on da osjetiti, te da je upravo u tom osjećaju snaga umjetnosti.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_04

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_09

Gledajući FASADU kroz prethodne četiri godine, koje promjene u urbanom kulturološkom pejzažu Sarajeva ti se najviše ističu?  

Benjamin: Ne mogu baš odgovoriti na to pitanje onako kako mislim da biste voljeli. Najviše mi se ističu promjene na Višnjiku i Mejtašu i smatram da je odluka da svake godine oslikavamo murale u novom naselju bila ispravna i sjajna. 

Promjena koju stvaramo tim pristupom i uticaj koji ona ima na lokalno stanovništvo, te lakoća kojom posjetioci Sarajeva mogu da istražuju manje popularne dijelove grada je baš ono što je trebalo našem gradu.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_013

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_012

U timovima gdje žene oblikuju kreativni proces, često se rađaju posebni trenuci, a murali mogu nositi snažne poruke.   

Koji trenutak ili mural ti je pokazao koliko je važno da ženski pogled bude prisutan i prepoznatljiv u kolektivu?

Adna: FASADA festival uvijek je nastojao da u selekciji insistira na rodnoj ravnopravnosti. Bez obzira na uvjete grantovskih shema, a nekada i unatoč njima, uspijevali smo da osiguramo prostor za umjetnice. 

Njihovi pogledi i glasovi uvijek su nam bili važni. U kvalitet i relevantnost ženskih praksi ulične umjetnosti se uvjerimo svake godine.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_07
 

Mlade umjetnice stalno traže svoj glas i prostor za izražavanje, a festival FASADA ove godine u Manifesto galeriji prikazuje i film Girl Power, koji prati žene u uličnoj umjetnosti.   

Koju poruku bi poslala mladim ženama koje žele ući u kreativnu industriju i izražavati svoj pogled?

Adna: Da nauče odmarati. Borba s mizoginim okruženjem je neminovna, bez obzira na polje djelovanja. Nema uspješne borbe bez odmora. Ovo govorim i kao poruku samoj sebi, jer ja uporno padam na istom ispitu.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_026

Ulična umjetnost postoji na raskrsnici ličnog izraza i javnog dijaloga. Zašto smatraš da je street art danas važan za kulturni pejzaž Sarajeva?   

 Benjamin: Osim što bukvalno mijenja pejzaž, street art je vrsta umjetnosti koja ne bira publiku i koju publika ne bira. Samim tim stvara novu dimenziju u kulturnom pejzažu. 

Ljudi koji ne posjećuju galerije, imaju priliku da iskuse umjetnička djela u svakodnevnom životu i to besplatno. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_014

Ta promjena dešava se godinama. Ipak, postoji promjena koja puno brže dolazi. Sve više turista putuje kako bi vidjelo uličnu umjetnost u razlicitim gradovima, a oni su ti posjećuju i druge muzeje, galerije i kulturne sadržaje. 

Na taj način, stimuliše i rad državnih institucija kulture. Naravno, ljudi će jesti i lokalni hranu, piti lokalna pića, kupovati lokalne suvenire i proizvode malih biznisa i na taj način se dalje upoznavati s našom kulturom. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_016

Svake godine nam se javi otprilike pedesetak umjetnika/ca iz svih dijelova svijeta. Većina njih su zapravo jako dobri umjetnici/ce koji su od svojih kolega koje su učestvovale u FASADA Festivalu čuli da radimo jedan od najboljih festivala na svijetu i žele da dođu i stvaraju ovdje. 

Kad bismo imali više sredstava, ugošćavali bi više umjetnika/ca, onda bi street art u našem gradu još više mijenjao kulturni pejzaž raznovrsnošću kultura i stilova koje oni donose.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_015

Sarajevo je bogato umjetničkom scenom koja traži više vidljivosti.   

Kako vidiš trenutno stanje savremene umjetnosti u gradu, i na koji način FASADA doprinosi njenom rastu i prepoznatljivosti?

Adna: Mislim da FASADA Festival pruža divnu priliku da se prevaziđe izvjesna distanca između savremene i ulične umjetnosti. 

Kako ulična umjetnosti nikada nije u potpunosti institucionalizirana, te zahvaljujući svojoj prirodi, vrlo vjerovatno nikada i neće biti, mislim da ono što radimo kroz uspostavljanje veze između Festivala i Galerije Manifesto jeste omogućavanje prostora za rekontekstualizaciju kojom se pak mnoge zanemarene vrijednosti i jednoga i drugoga čine vidljivijima. 


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_017

Volim da vjerujem da je FASADA uticala na to da se u našem društvu i na našoj sceni ulična umjetnost prihvati kao legitiman domen savremene kulture, te da je Manifesto zajedno s njom učinio savremenu umjetničku scenu potentnijom i produktivnijom.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_01


 
Festivali imaju svoje nevidljive trenutke, haos iza smirenosti. Možeš li podijeliti trenutak iz organizacije FASADA festivala kada si pomislio „ovo je nemoguće“ i kako si to prevazišao?  

Benjamin: Ja vrlo često govorim da živimo u državi u kojoj logika nema smisla.

Na dnevnoj bazi nam se dogodi bar pet takvih situacija a prevaziđem ih razmišljanjem, konsultacijama s timom i saradnicima i mojom super moći prevazilaženja.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_016

Publika može potpuno promijeniti energiju murala kroz svoj doživljaj.   

Kako doživljavaš ulogu publike u festivalu i šta ti najviše znači u interakciji s prolaznicima i posjetiocima?

Adna: Festival nastaje zbog naše publike. Ako ih niko ne vidi i ne doživljava, murali kao i da ne postoje. Murali nastaju kroz inkluziju zajednice u proces umjetničkog oblikovanja. 

Za svaku dozvolu za oslikavanje potrebna je saglasnost stanara, ne samo za oslikavanje, već i za skicu samog murala. 

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_adna_muslija_05


Interakcija sa sugrađanima koji žive na lokacijama oslikvanja ima izuzetnu vrijednost, jer nam daje uvid u kulturne potrebe naše zajednice, ali i njeno razumijevanje i doživljaj umjetnosti. 

Komunikacija sa publikom koja posjećuje festivalske događaje otkriva prava mjerila našeg uspjeha ili neuspjeha. Zadovoljstvo publike ključna je validacija našeg rada.


bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_012


Ako bi mogao prenijeti jednu energiju ili ritual iz Medellína u Sarajevo, šta bi to bilo i zašto?  

Benjamin: Lakoća stvaranja i javnom prostoru. Ljudi nose merdevine pod rukom i crtaju grafite na sprat. Imao sam osjećaj kao da je u cijelom gradu ne samo dozvoljeno, već i poželjno crtati.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_023

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_murali_025

FASADA je projekat koji spaja urbanu scenu, galeriju i mlade umjetnike.   

Kako vidiš njegov uticaj na Sarajevo i njegovu sposobnost da poveže različite dijelove kreativne zajednice?

Adna: Jedan segment mota Festivala kaže “we collaborate”. Suradnja sa organizacijama koje djeluju na polju savremene, ulične ili bilo koje druge umjetnosti uvijek je bila dio naše strategije rasta. 

Mi nastojimo povezati ne samo različite dijelove kreativne zajednice, već i lokalnu zajednicu u kojoj radimo. Niko nije naučio hodati sam. Nijedna velika priča nema samo jednog lika.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_03


Javni zidovi pričaju priče koje privatne galerije ne mogu. Ako bi mogao stvoriti jedan mural koji govori o budućnosti Sarajeva, koju bi priču ispričao?   
Benjamin: Mit o Sizifu. Šalim se, naravno. Moj pristup muralima nije pričanje priče, već motivisanje publike na razmišljanje, ali bih vjerovatno pokušao nagovoriti ljude da se zapitaju “Šta mogu uraditi da doprinesem ovom društvu i na neki način ga popravim?”

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_023
 
Festivali ostavljaju tragove na grad i umjetnike koji ih stvaraju. Možeš li se sjetiti trenutka kada je neki mural ili projekat promijenio način na koji gledaš vlastiti rad?  

Pokušao sam, ali u glavi mi je hiljadu takvih trenutaka i mislim da je svaki od njih jednako bitan. Nažalost, nemam baš često mogućnost da stvaram u posljednje vrijeme, pa vlastiti rad rijetko gledam.

bonjour_ba_fasada_festival_sarajevo_benjamin_cengic_zian_020

Svaki grad ima svoj ritam, a umjetnici su njegovi tumači. Kako osjećaš da ulice Sarajeva komuniciraju drugačije nego u drugim gradovima u kojima si radio?  

Benjamin: Sarajevo je poseban grad. Za mene je to najljepši grad na svijetu, ali još uvijek se u njemu osjeti bol, patnja i tegoba.
 

 

Produkcija: Bonjour.ba

Lokacija: Galerija Manifesto


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!