TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2020.
Naša prošlotjedna Instagram anketa dala nam je listu sjajnih ljubavnih naslova kreiranu od strane naših čitatelja koji su nam otkrili koje su ih to ljubavne knjige potaknule da ovu emociju doživljavaju na potpuno novi način.
Predložili su nam lepezu najljepših priča, kako domaćih tako i stranih pisaca, koji radnju u knjizi smještaju u različita vremenska razdoblja, kao i kulture diljem svijeta, što čitanje ovih naslova čini još zabavnijim i zanimljivijim.
Na ovoj listi naći ćete priče smještene u moderno doba, kao i romane čije se fabule odvijaju u dalekoj prošlosti, a kojima nećete moći odoljeti radi preciznih detalja i autentično opisanih avantura koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Zašto biste svoja poslijepodneva trebali rezevirati upravo za neku od ovih prekrasnih ljubavnih priča, otkrijte kroz maleni presjek preporuka naših čitatelja u nastavku.
Sjećanja jedne gejše – Arthur Golden
Sjećanja jedne gejše (eng. Memoirs of a Geisha) roman je američkog pisca Arthura Goldena koji u prvom licu opisuje fiktivni život gejše koja radi u Kyotu prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Doživio je veliki uspjeh i postao svjetskim bestsellerom, a priča prati život Nitte Sayuri koja od desete godine biva prodata prestižnoj kući gejši gdje počinje učiti o svim umjećima gejši: o glazbi, plesu, šminkanju, kimonu i frizuri.
40 pravila ljubavi – Elif Shafak
Glavna junakinja ove priče je Ella Rubinstein koja ima prekrasnu obitelj i ugodan dom. Nakon što pročita knjigu Slatko svetogrđe, rukopis Aziza A. Zahare o sufi pjesniku iz trinaestog stoljeća Rumiju i dervišu Šemsu iz Tabriza, Ella se oduševljava Šemsovim pravilima o životu i ljubavi. Tada shvati da joj u životu ipak nešto nedostaje i odluči otići na putovanje kako bi upoznala tajnovitog autora ovog djela.
Djevojka koju si ostavio za sobom – Jojo Moyes
Ova knjiga donosi priču o dvije žene čije su priče razdvojene jedno cijelo stoljeće, a koje poveziva jedna slika i događaj koji započinje u Francuskoj 1916.godine.
Upravo ta slika, odnosno portret Sophie Lefevre utjecati će na obe dame i učiniti da se svaka na svoj način bori za ono što najviše vole, bez obzira na cijenu.
Ljubav u doba kolere - Gabriel García Márquez
Ovo je jedna od besmrtnih priča o ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi koji su svoju priču započeli u ranoj mladosti. Svi čitatelji ove knjige oduševljeni su piščevim smislom za humorom i umijećem pripovijedanja o svim najtužnijim i najpotresnijim scenama koje se događaju, kao i iznenađenjima koje doživljavate svakim novim okretanjem stranice.
Ljubavnik – Margerite Duras
Ovaj roman francuske spisateljice djelomično je autobiografski i svoju radnju smješta u Vijetnam gdje se priča vrti oko zabranjene ljubavne veze između siromašne petnaestogodišnje Francuskinje i elegantnog mladog muškarca iz bogate kineske obitelji. Roman je nagrađen francuskom književnom nagradom Goncourt i po njemu je snimljen film u režiji Jean-Jacquesa Annauda.
Svi me vole, samo tata ne – Đuro Zrakić
Ovo je priča o malenom dječaku Ivanu, siročetu kojeg je otac napustio. Njegova majka je umrla, a on se iznova trudi dobiti simpatije svog oca. Ova priča će vas osvojiti zahvaljujući naglasku na ljudskoj potrebi za pripadnosti, ljubavi i obitelji.
Lejla i Medžnun - Nusret Ozcan
Jedna od najpopularnijih ljubavnih priča donosi povijest Lejle i Medžnuna, para iz plemena Benu Amir. Njihova ljubav započela je dok su bili još mladi i odvodili devčad na ispašu. No kako odrastaju, pojavljuju se brojni novi likovi i Lejlini prosci...
Žena vremenskog putnika - Audrey Niffenegger
Već prva knjiga ove američke spisateljice, umjetnice i profesorice odnosi veliku pažnju njenjih čitatelja pričom o neobičnom paru. Harry ima 28 godina i zaneseni je knjižničar, a Clare ima 20 godina, te studira akademiju likovne umjetnosti. Iako im se čini da se vide po prvi put, istina je da Clare Harrya sreće od svoje šeste godine i to je samo početak otkrivanja njihove nadrealne povezanosti i posebne ljubavne priče.
Ponos i predrasude – Jane Austen
Sigurno najpoznatije djelo Jane Austen donosi priču o Lizzy Bennet, simpatičnoj glavnoj junakinji i ponosnom gospodinu Darcyu, kao i njihovoj ljubavi te kako se ona snašla u svijetu punom varalica i heroja, ponosa i predrasuda.
Tvrđava – Meša Selimović
Ovo djelo puno nade i vedrine, nastoji opisati put glavnog junaka Ahmeta Šabe prema otkrivanju ljubavi i povezanosti s ljudima. Često se upravo ovo djelo Meše Selimovića povezuje sa djelom Derviš i smrt, kao da su kreirani u paru ili kao da su dio nekog ciklusa, gdje je Tvrđava vedriji roman, a Derviš i smrt priča o besmislu.
Sedam muževa Evelyn Hugo - Taylor Jenkins Reid
Priča o Evelyn Hugo, slavnoj zvijezdi Hollywooda i njenih sedam muževa, zapravo ima nešto drugačiju poruku koju krećete otkrivati tek kada Evelyn odluči prodati svojih dvanaest jako slavnih haljina i dati ih na aukciju. Tada će pozvati mladu relativno nepoznatu novinarku Monique Grant kako bi napisala njenu priču kroz koju će se pomalo rasplesti razlozi zbog kojih je slavna Evelyn donijela sve odluke koje su je učinile zvijezdom.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada pomislimo na fotografiju planine, gotovo automatski zamišljamo prizor koji pokušava zabilježiti njenu veličinu: vrh, horizont, stijene, možda svjetlo koje je tog dana bilo dovoljno dobro da se sve posloži u gotovo savršen kadar.
Na izložbi Mountain Tripping Jelene Janković, otvorenoj 22. septembra u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, taj poznati način gledanja brzo nestaje. Planina je tu, ali često tek kao trag, silueta ili komad reljefa koji pokušavamo pronaći ispod intenzivne crvene, ružičaste, plave ili gotovo potpuno prozirne površine. Izložba ostaje otvorena do 2. oktobra, a ulaz je slobodan.
I možda je baš u tome najzanimljiviji dio cijele priče. Mountain Tripping manje govori o tome kako određeno mjesto izgleda, a mnogo više o tome kako ga pamtimo, osjećamo i gledamo dok se kroz njega krećemo.
Foto: Vladimir Končar
Foto: Sanja Merćep
Jelenu Janković mnogi će prvo povezati sa Sarajevo Photography Festivalom, čija je programska direktorica od 2023. godine i koji smo ove godine na Bonjouru detaljno pratili kroz izložbe, autore i festivalski program.
Ipak, iza te uloge stoji fotografkinja i vizualna umjetnica s vrlo prepoznatljivim autorskim rukopisom. Njen rad godinama se gradi oko tijela, pokreta, prostora i psihologije ljudskih odnosa, a posebno je poznata po plesnoj i teatarskoj fotografiji. Tokom četrnaest godina snimila je više od 300 produkcija širom Evrope, radeći s rediteljima, koreografima, plesnim kompanijama i umjetnicima.
Posljednjih godina sve više istražuje granice samog fotografskog medija kroz analogne procese, eksperiment i fizičke intervencije u fotografiju. Fotografija za nju, drugim riječima, ne završava nužno pritiskom na okidač.
Tu su i projekti koji dobro pokazuju širinu tog interesa: fotomonografija Kolo: 70 Years Later te knjiga 8. kat, nastala iz dugoročnog fotografskog praćenja Richterovih nebodera u Zagrebu i odnosa između arhitekture, vremena i ličnog iskustva.
Sa Mountain Trippingom taj interes za prostor prelazi iz grada u prirodu, ali bez klasične ideje pejzažne fotografije. Planina ovdje nije motiv koji treba “uhvatiti”, nego prostor kroz koji se pogled, tijelo i osjećaj stalno mijenjaju.
Foto: Vladimir Končar
Serija je nastajala tokom nekoliko godina, paralelno s Jeleninim planinarenjem. Kamera prati hodanje, zaustavljanje i pogled koji se tokom tog procesa stalno mijenja. Zbog toga planinski pejzaž više nema zadatak da nam kaže: ovo je mjesto na kojem sam bila.
Umjesto toga, fotografije pokušavaju uhvatiti ono mnogo teže za bilježenje, šta se dešava između tijela, pogleda i prostora dok kroz njega prolazimo.
U tekstu koji prati izložbu Lea Vene, nezavisna kustosica, kulturna antropologinja i predavačica koja je s Janković radila na koncepciji izložbe, taj trenutak opisuje rečenicom: „Mjesto gdje zastaje pogled postaje točka vizualne fikcije.“ Vene danas djeluje između kustoskog, istraživačkog i predavačkog rada, među ostalim kroz programe festivala Organ Vida i Galerije Močvara te nastavu u Zagrebu i Beču.
To je zapravo dobar ključ za čitanje cijele serije. Ne pokušavamo prepoznati određeni vrh niti rekonstruirati rutu. Gledamo fotografiju nečijeg iskustva tog prostora.
Ono što radove vizuelno odmah odvaja od klasične pejzažne fotografije jesu intenzivni slojevi boje.
I tu priča ponovo vodi prema teatru.
Janković je kroz profesionalni rad sakupljala rasvjetne filtere u boji, a zatim ih iz njihovog originalnog konteksta prenijela na planinu. Tokom fotografiranja filtere ručno pomjera ispred objektiva, dok sam proces ostaje analogan — bez naknadne digitalne manipulacije slike.Crvena zato može progutati gotovo čitavu planinu. Plava je svesti na jedva vidljivu siluetu. Ružičasta i ljubičasta mogu preko poznatog pejzaža napraviti potpuno novi prostor.
I fotografija u jednom trenutku počinje izgledati bliže slici nego klasičnom fotografskom dokumentu.
Lea Vene u tekstu uz izložbu upravo boju postavlja kao aktivnog učesnika u tom gledanju: ona može stimulirati, razbuditi ili uznemiriti, dok serija postaje svojevrsni arhiv gledanja prostora koji se stalno transformira.
Zanimljivo je i što sama tehnika nije sakrivena iza finalne fotografije. Možemo gotovo zamisliti ruku, filter i objektiv te kratku odluku donesenu negdje tokom uspona: ova boja sada pripada ovom osjećaju.
Fotografije s otvorenja u Galeriji Kranjčar možda najbolje pokazuju koliko radovi drugačije funkcionišu kada se nađu zajedno.
Na bijelim zidovima galerije izmjenjuju se veliki gotovo monohromatski pejzaži i manji radovi čije boje djeluju poput fragmenata istog putovanja. Negdje se planina jasno pojavi, negdje gotovo potpuno nestane. Posjetitelji prolaze između njih, fotografiraju ih, zastaju ispred pojedinačnih radova, a intenzitet boje na trenutke mijenja i način na koji čitamo sam galerijski prostor.
Na jednom zidu riječi Mountain Tripping i ime autorice presijecaju postav sastavljen od niza manjih fotografija. Na drugom su tri velika rada ostavljena gotovo sama, s dovoljno praznine oko njih da se oko ponovo uspori.
I to lijepo odgovara samom polazištu serije.Jer planinarenje je u tekstu uz izložbu opisano kao iskustvo u kojem je hodanje nerazdvojivo od gledanja fizička prisutnost u pejzažu i pogled zapravo se ne mogu potpuno odvojiti.Slično funkcionira i galerija. Krećete se od fotografije do fotografije, a pejzaž nikada ne dobijete cijeli. Samo njegove različite verzije.
Možda nam ga zato Mountain Tripping na kraju ni ne pokušava pokazati. Više nas pita šta se s pejzažom dogodi nakon što prođe kroz nas.
Foto: Sanja Merćep
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
