TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2020.
Naša prošlotjedna Instagram anketa dala nam je listu sjajnih ljubavnih naslova kreiranu od strane naših čitatelja koji su nam otkrili koje su ih to ljubavne knjige potaknule da ovu emociju doživljavaju na potpuno novi način.
Predložili su nam lepezu najljepših priča, kako domaćih tako i stranih pisaca, koji radnju u knjizi smještaju u različita vremenska razdoblja, kao i kulture diljem svijeta, što čitanje ovih naslova čini još zabavnijim i zanimljivijim.
Na ovoj listi naći ćete priče smještene u moderno doba, kao i romane čije se fabule odvijaju u dalekoj prošlosti, a kojima nećete moći odoljeti radi preciznih detalja i autentično opisanih avantura koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Zašto biste svoja poslijepodneva trebali rezevirati upravo za neku od ovih prekrasnih ljubavnih priča, otkrijte kroz maleni presjek preporuka naših čitatelja u nastavku.
Sjećanja jedne gejše – Arthur Golden
Sjećanja jedne gejše (eng. Memoirs of a Geisha) roman je američkog pisca Arthura Goldena koji u prvom licu opisuje fiktivni život gejše koja radi u Kyotu prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Doživio je veliki uspjeh i postao svjetskim bestsellerom, a priča prati život Nitte Sayuri koja od desete godine biva prodata prestižnoj kući gejši gdje počinje učiti o svim umjećima gejši: o glazbi, plesu, šminkanju, kimonu i frizuri.
40 pravila ljubavi – Elif Shafak
Glavna junakinja ove priče je Ella Rubinstein koja ima prekrasnu obitelj i ugodan dom. Nakon što pročita knjigu Slatko svetogrđe, rukopis Aziza A. Zahare o sufi pjesniku iz trinaestog stoljeća Rumiju i dervišu Šemsu iz Tabriza, Ella se oduševljava Šemsovim pravilima o životu i ljubavi. Tada shvati da joj u životu ipak nešto nedostaje i odluči otići na putovanje kako bi upoznala tajnovitog autora ovog djela.
Djevojka koju si ostavio za sobom – Jojo Moyes
Ova knjiga donosi priču o dvije žene čije su priče razdvojene jedno cijelo stoljeće, a koje poveziva jedna slika i događaj koji započinje u Francuskoj 1916.godine.
Upravo ta slika, odnosno portret Sophie Lefevre utjecati će na obe dame i učiniti da se svaka na svoj način bori za ono što najviše vole, bez obzira na cijenu.
Ljubav u doba kolere - Gabriel García Márquez
Ovo je jedna od besmrtnih priča o ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi koji su svoju priču započeli u ranoj mladosti. Svi čitatelji ove knjige oduševljeni su piščevim smislom za humorom i umijećem pripovijedanja o svim najtužnijim i najpotresnijim scenama koje se događaju, kao i iznenađenjima koje doživljavate svakim novim okretanjem stranice.
Ljubavnik – Margerite Duras
Ovaj roman francuske spisateljice djelomično je autobiografski i svoju radnju smješta u Vijetnam gdje se priča vrti oko zabranjene ljubavne veze između siromašne petnaestogodišnje Francuskinje i elegantnog mladog muškarca iz bogate kineske obitelji. Roman je nagrađen francuskom književnom nagradom Goncourt i po njemu je snimljen film u režiji Jean-Jacquesa Annauda.
Svi me vole, samo tata ne – Đuro Zrakić
Ovo je priča o malenom dječaku Ivanu, siročetu kojeg je otac napustio. Njegova majka je umrla, a on se iznova trudi dobiti simpatije svog oca. Ova priča će vas osvojiti zahvaljujući naglasku na ljudskoj potrebi za pripadnosti, ljubavi i obitelji.
Lejla i Medžnun - Nusret Ozcan
Jedna od najpopularnijih ljubavnih priča donosi povijest Lejle i Medžnuna, para iz plemena Benu Amir. Njihova ljubav započela je dok su bili još mladi i odvodili devčad na ispašu. No kako odrastaju, pojavljuju se brojni novi likovi i Lejlini prosci...
Žena vremenskog putnika - Audrey Niffenegger
Već prva knjiga ove američke spisateljice, umjetnice i profesorice odnosi veliku pažnju njenjih čitatelja pričom o neobičnom paru. Harry ima 28 godina i zaneseni je knjižničar, a Clare ima 20 godina, te studira akademiju likovne umjetnosti. Iako im se čini da se vide po prvi put, istina je da Clare Harrya sreće od svoje šeste godine i to je samo početak otkrivanja njihove nadrealne povezanosti i posebne ljubavne priče.
Ponos i predrasude – Jane Austen
Sigurno najpoznatije djelo Jane Austen donosi priču o Lizzy Bennet, simpatičnoj glavnoj junakinji i ponosnom gospodinu Darcyu, kao i njihovoj ljubavi te kako se ona snašla u svijetu punom varalica i heroja, ponosa i predrasuda.
Tvrđava – Meša Selimović
Ovo djelo puno nade i vedrine, nastoji opisati put glavnog junaka Ahmeta Šabe prema otkrivanju ljubavi i povezanosti s ljudima. Često se upravo ovo djelo Meše Selimovića povezuje sa djelom Derviš i smrt, kao da su kreirani u paru ili kao da su dio nekog ciklusa, gdje je Tvrđava vedriji roman, a Derviš i smrt priča o besmislu.
Sedam muževa Evelyn Hugo - Taylor Jenkins Reid
Priča o Evelyn Hugo, slavnoj zvijezdi Hollywooda i njenih sedam muževa, zapravo ima nešto drugačiju poruku koju krećete otkrivati tek kada Evelyn odluči prodati svojih dvanaest jako slavnih haljina i dati ih na aukciju. Tada će pozvati mladu relativno nepoznatu novinarku Monique Grant kako bi napisala njenu priču kroz koju će se pomalo rasplesti razlozi zbog kojih je slavna Evelyn donijela sve odluke koje su je učinile zvijezdom.
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
