Naša prošlotjedna Instagram anketa dala nam je listu sjajnih ljubavnih naslova kreiranu od strane naših čitatelja koji su nam otkrili koje su ih to ljubavne knjige potaknule da ovu emociju doživljavaju na potpuno novi način.

Predložili su nam lepezu najljepših priča, kako domaćih tako i stranih pisaca, koji radnju u knjizi smještaju u različita vremenska razdoblja, kao i kulture diljem svijeta, što čitanje ovih naslova čini još zabavnijim i zanimljivijim.

Na ovoj listi naći ćete priče smještene u moderno doba, kao i romane čije se fabule odvijaju u dalekoj prošlosti, a kojima nećete moći odoljeti radi preciznih detalja i autentično opisanih avantura koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Zašto biste svoja poslijepodneva trebali rezevirati upravo za neku od ovih prekrasnih ljubavnih priča, otkrijte kroz maleni presjek preporuka naših čitatelja u nastavku.

Sjećanja jedne gejše – Arthur Golden

Sjećanja jedne gejše (eng. Memoirs of a Geisha) roman je američkog pisca Arthura Goldena koji u prvom licu opisuje fiktivni život gejše koja radi u Kyotu prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Doživio je veliki uspjeh i postao svjetskim bestsellerom, a priča prati život Nitte Sayuri koja od desete godine biva prodata prestižnoj kući gejši gdje počinje učiti o svim umjećima gejši: o glazbi, plesu, šminkanju, kimonu i frizuri.

40 pravila ljubavi – Elif Shafak

Glavna junakinja ove priče je Ella Rubinstein koja ima prekrasnu obitelj i ugodan dom. Nakon što pročita knjigu Slatko svetogrđe, rukopis Aziza A. Zahare o sufi pjesniku iz trinaestog stoljeća Rumiju i dervišu Šemsu iz Tabriza, Ella se oduševljava Šemsovim pravilima o životu i ljubavi. Tada shvati da joj u životu ipak nešto nedostaje i odluči otići na putovanje kako bi upoznala tajnovitog autora ovog djela.

Djevojka koju si ostavio za sobom – Jojo Moyes

Ova knjiga donosi priču o dvije žene čije su priče razdvojene jedno cijelo stoljeće, a koje poveziva jedna slika i događaj koji započinje u Francuskoj 1916.godine.
Upravo ta slika, odnosno portret Sophie Lefevre utjecati će na obe dame i učiniti da se svaka na svoj način bori za ono što najviše vole, bez obzira na cijenu.

Ljubav u doba kolere - Gabriel García Márquez

Ovo je jedna od besmrtnih priča o ljubavi Florentina Arize prema Fermini Dazi koji su svoju priču započeli u ranoj mladosti. Svi čitatelji ove knjige oduševljeni su piščevim smislom za humorom i umijećem pripovijedanja o svim najtužnijim i najpotresnijim scenama koje se događaju, kao i iznenađenjima koje doživljavate svakim novim okretanjem stranice.

Ljubavnik – Margerite Duras

Ovaj roman francuske spisateljice djelomično je autobiografski i svoju radnju smješta u Vijetnam gdje se priča vrti oko zabranjene ljubavne veze između siromašne petnaestogodišnje Francuskinje i elegantnog mladog muškarca iz bogate kineske obitelji. Roman je nagrađen francuskom književnom nagradom Goncourt i po njemu je snimljen film u režiji Jean-Jacquesa Annauda.

Svi me vole, samo tata ne – Đuro Zrakić

Ovo je priča o malenom dječaku Ivanu, siročetu kojeg je otac napustio. Njegova majka je umrla, a on se iznova trudi dobiti simpatije svog oca. Ova priča će vas osvojiti zahvaljujući naglasku na ljudskoj potrebi za pripadnosti, ljubavi i obitelji. 

Lejla i Medžnun - Nusret Ozcan

Jedna od najpopularnijih ljubavnih priča donosi povijest Lejle i Medžnuna, para iz plemena Benu Amir. Njihova ljubav započela je dok su bili još mladi i odvodili devčad na ispašu. No kako odrastaju, pojavljuju se brojni novi likovi i Lejlini prosci...

Žena vremenskog putnika - Audrey Niffenegger

Već prva knjiga ove američke spisateljice, umjetnice i profesorice odnosi veliku pažnju njenjih čitatelja pričom o neobičnom paru. Harry ima 28 godina i zaneseni je knjižničar, a Clare ima 20 godina, te studira akademiju likovne umjetnosti. Iako im se čini da se vide po prvi put, istina je da Clare Harrya sreće od svoje šeste godine i to je samo početak otkrivanja njihove nadrealne povezanosti i posebne ljubavne priče.

Ponos i predrasude – Jane Austen

Sigurno najpoznatije djelo Jane Austen donosi priču o Lizzy Bennet, simpatičnoj glavnoj junakinji i ponosnom gospodinu Darcyu, kao i njihovoj ljubavi te kako se ona snašla u svijetu punom varalica i heroja, ponosa i predrasuda.

Tvrđava – Meša Selimović

Ovo djelo puno nade i vedrine, nastoji opisati put glavnog junaka Ahmeta Šabe prema otkrivanju ljubavi i povezanosti s ljudima. Često se upravo ovo djelo Meše Selimovića povezuje sa djelom Derviš i smrt, kao da su kreirani u paru ili kao da su dio nekog ciklusa, gdje je Tvrđava vedriji roman, a Derviš i smrt priča o besmislu.

Sedam muževa Evelyn Hugo - Taylor Jenkins Reid

Priča o Evelyn Hugo, slavnoj zvijezdi Hollywooda i njenih sedam muževa, zapravo ima nešto drugačiju poruku koju krećete otkrivati tek kada Evelyn odluči prodati svojih dvanaest jako slavnih haljina i dati ih na aukciju. Tada će pozvati mladu relativno nepoznatu novinarku Monique Grant kako bi napisala njenu priču kroz koju će se pomalo rasplesti razlozi zbog kojih je slavna Evelyn donijela sve odluke koje su je učinile zvijezdom.

Tufting je glasan, grub i fizički zahtjevan proces. Ono što iza njega ostaje djeluje potpuno suprotno. Meko, taktilno i umirujuće. Dok smo posmatrali radove izložene u Domu Zanata, upravo je taj kontrast bio jedan od prvih elemenata koji se mogao osjetiti u prostoru.

Samostalna izložba In Between the Threads okuplja tapiserije kroz koje Amila Mujanović-Hodžić istražuje pripadanje, sjećanje i ličnu transformaciju. U razgovoru za Bonjour.ba među izloženim radovima govorila nam je o njihovom nastanku, odnosu prema materijalu i iskustvima koja su oblikovala njen stvaralački proces.

Amila Mujanović-Hodžić, produkt dizajnerica i umjetnica

Foto: Edvin Kalić  
 

Amila vunu oblikuje kroz reljef, volumen i formu, a značenja radova otvaraju se postepeno, zajedno s detaljima njihove izrade i pričama koje stoje iza njih.

Izložbu je posvetila kćerkama Amal i Djuli, koje donedavno nisu ni znale čime se njihova mama bavi. 

Amila nam je otkrila da je upravo zbog njih ova postavka za nju mnogo više od predstavljanja novih radova. U njoj je sažela vrijednosti, znanje i odnos prema stvaranju koje želi prenijeti dalje.




 

Mjesta koja ostaju u nama  

Sarajevo i Berlin danas su dvije tačke Amilinog privatnog i stvaralačkog života. Kretanje između njih promijenilo je način na koji razmišlja o pripadanju, ali i o tragovima koje ostavljamo u prostorima kroz koje prolazimo.

Koliko je život između Berlina i Sarajeva promijenio način na koji posmatrate dom?

„Nekada sam dom doživljavala kao mjesto. Danas ga mnogo više doživljavam kao osjećaj. Život između dva grada naučio me da pripadanje nije nužno vezano za jednu adresu, već za ljude, uspomene i male rituale koje nosimo sa sobom. Zanimaju me tragovi koje ostavljamo u prostorima, ali i tragovi koje prostori ostavljaju u nama.“

I naziv studija SELICE proizašao je iz te ideje kretanja i povratka. Amila u pticama selicama prepoznaje sposobnost prilagođavanja novim prostorima uz zadržavanje veze s vlastitim korijenima.



 

Rad počinje mnogo prije alata  

Amilin odnos prema tekstilu nije započeo savremenom popularnošću tuftinga. S tradicionalnim tkanjem susrela se još tokom školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, a kasnije je učestvovala u realizaciji radova Šejle Kamerić, tkajući njene ćilime u radionici Amile Smajović-Pozder.

Na projektu Poetika šare razvijala je vlastite predmete na tradicionalnim tkalačkim stanovima. Upravo su joj ta iskustva pokazala koliko su vremena, vještine i koncentracije sadržani u svakom centimetru tekstila.



 

Tufting je došao kasnije, tokom izrazito teškog životnog perioda. U njemu nije pronašla samo drugačiju tehniku nego mogućnost da emociju prevede u fizički materijal. Sam proces je grub, glasan i repetitivan, dok je njegova završena površina meka i topla. Taj kontrast nije tek zanimljivost zanata, nego emotivna osnova njenog rada.

Koliko dugo u prosjeku nastaje jedna tapiserija i šta taj proces od vas zahtijeva?

 „Teško je reći koliko dugo nastaje jedna tapiserija jer svaka ima svoj ritam. Nekada je završim za nekoliko dana, nekada su potrebne sedmice ili čak mjesec dana. Ne mislim samo na vrijeme izrade, već i na sve ono što joj prethodi, promišljanje, istraživanje, skiciranje, odabir materijala i traženje prave forme. Najveći dio procesa zapravo se odvija mnogo prije nego što uzmem tufting alat u ruke.

Takav rad od mene traži strpljenje, potpunu prisutnost i spremnost da usporim. U vremenu u kojem smo navikli da sve nastaje brzo, upravo mi ta sporost daje osjećaj smisla. Mislim da se ona na kraju osjeti i u samim radovima.“

Tapiserije su izrađene od visokokvalitetne novozelandske vune i drugih održivih materijala. Njihove boje, volumen i mekoća neposredno privlače pogled, ali Amili je podjednako važno sve ono što na površini ne možemo odmah pročitati. Porijeklo materijala, ljudsko znanje i vrijeme sadržano u svakom dijelu rada.

Sporost je ovdje sastavni dio stvaralačkog procesa i kvaliteta koji ostaje utkan u konačni rad. Ona je sastavni dio forme. Ukloniti vrijeme iz tog procesa značilo bi ukloniti dio vrijednosti samog rada.




 

Jedna nit nikada ne počinje u ateljeu  

Posebno mjesto u postavci zauzima instalacija od sirove vune pramenke. Njome Amila pogled vraća na početak procesa, mnogo prije umjetničke ideje, dizajnerske skice i galerijskog zida.

Put jedne niti, kaže Amila, počinje mnogo prije tapiserije: od ovce, šišanja i pranja vune, preko češljanja, vunovlačarstva i predenja, do tkanja ili tuftinga. U tom procesu učestvuju brojni ljudi i zanati čiji rad u gotovom predmetu često ostaje nevidljiv.





Posebno skreće pažnju na vunovlačarstvo, zanat koji polako nestaje. S njim ne odlazi samo jedna tehnika, nego i znanje o materijalu, lokalnom podneblju i procesu kojim su generacije sirovu vunu pretvarale u trajne i vrijedne predmete.
 

„Danas često vidimo samo gotov proizvod, a zaboravljamo koliko rada, vremena i vještine stoji iza njega“, kaže Amila.

Za nju se vrijednost ručnog rada zato ne iscrpljuje u činjenici da je predmet izrađen rukama. Ona se nalazi u pažnji, znanju i malim odstupanjima koja ga čine neponovljivim. U svijetu serijske preciznosti trag ljudske ruke postaje ono što se ne može proizvesti u beskonačnom broju identičnih primjeraka.

Nesavršenost tada nije nedostatak koji treba sakriti, nego dokaz da je proces zaista postojao.

Predmeti koji ostaju  

Održivost je jedno od temeljnih polazišta studija SELICE i prisutna je u izboru materijala, ritmu izrade i ideji da predmet treba trajati.

Amila nam je govorila o dizajnu kao načinu oblikovanja svakodnevnih navika. Predmet koji čuvamo, popravljamo i s vremenom prenosimo dalje za nju ima vrijednost koja raste zajedno s odnosom koji prema njemu razvijamo.



 

Koji kompromis u svom radu nikada ne biste napravili?

 „Nikada ne bih pristala da ubrzam proces nauštrb kvaliteta ili da biram materijale koji nisu u skladu s vrijednostima u koje vjerujem. Važno mi je da iza svakog rada mogu potpuno stajati, od prve ideje do posljednje niti. Mislim da se iskren odnos prema materijalu i procesu uvijek osjeti u konačnom rezultatu.“

Kada rad dobije novi život  

Dok smo posmatrali postavku, zanimalo nas je koliko se značenje radova mijenja sa svakom osobom koja pred njima zastane.

Šta se nadate da će neko prepoznati o sebi dok stoji pred vašim radovima?

 „Ne očekujem da ljudi u mojim radovima vide isto što i ja. Zapravo, volim kada svako pronađe vlastito značenje. Ako se neko pred njima na trenutak zaustavi, prisjeti nekog mjesta, osobe ili osjećaja koji je možda dugo bio zaboravljen, onda mislim da je rad ostvario svoju svrhu. Za mene umjetnost ne mora dati odgovore, ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje ostane s nama i nakon što odemo.“

 



In Between the Threads povezuje porijeklo, zanatsko znanje i savremeni umjetnički izraz, predstavljajući tradiciju kao živi materijal koji se prenosi, razvija i iznova tumači.

Jedna nit tako postaje zapis ljudi, prostora i vremena koji su joj omogućili da nastane, ali i svega što će u njoj prepoznati oni koji pred radom zastanu.



 
 

Izložba In Between the Threads realizovana je uz kustosku saradnju Džane Ajanović iz Doma Zanata. Strateški kreativni koncept, vizuelni identitet i komunikacijsku strategiju projekta oblikovala je Selma Obarčanin, ispred SO.. Quantum Growth Agency, dok je fotografkinja Amna Geljo dokumentovala postavku i otvorenje izložbe.
 

Izložba ostaje otvorena do 29. augusta 2026. godine u Domu Zanata u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 8. Ulaz je besplatan.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Amna Geljo ( @amnassiaa ) / Bonjour.ba