Dajana Džindo, izvršna direktorica Fondacije 787 i Adna Rokša, projektna menadžerica Fondacije 787, dame su koje su nas instant zarazile svojom pozitivnom energijom koju ulažu u svaki projekt.

Upravo je ta strast prema poslu i želja da kroz svaki korak dodatno osnaže i podrže domaće biznise, bio razlog zašto smo pri kreiranju kompletnog projekta FEEL GOOD majice znali da je Fondacija 787 adresa na koju trebamo svratiti. 

Naši prvi razgovori bili su popraćeni temama koje su se ticali izazova s kojima se susreću poduzetnice, kako je sama globalna pandemija utjecala na njihove brendove, ali i kako upravo kroz naš projekt možemo usmjereno i konkretno podržati daljni napredak svih žena koje žele pokrenuti ili dodatno razviti svoj biznis. Odgovor se krije upravo u projektu #poduzetneZAJEDNO.

https://www.youtube.com/watch?v=StqqKlI02Gg

Naime, upravo kupovinom naše limited editon FEEL GOOD majice u dm prodavnicama diljem BiH po cijeni od 12, 95 KM, donirate 2 KM za podršku i razvoj poduzetnica u sklopu projekta #poduzetneZAJEDNO u potpisu Fondacije 787.
Time, ne samo da imate majicu koja slavi sve superžene u vašem životu, nego i podržavate domaće poduzetnice, ali i domaću proizvodnju, budući da je majica izrađena i tiskana u BiH. 

Dajana i Adna su nam otkrile više detalja o samom #poduzetneZAJEDNO projektu, kako započinju dan, ali i kome će darovati ovu sasvim posebnu majicu.

Kako biste opisali Fondaciju 787 u tri riječi? Tko čini vaš tim?

Adna: Jednakost, solidarnost, izvrsnost. Kako je samo sjajno započeti ovaj razgovor s ovako snažnim riječima. 
Ovo su tri vrijednosti koje nas inspirišu i vode, vrijednosti koje su protkane kroz cijelo naše postojanje i koje unutar 787 tima svakodnevno njegujemo. 
Naš tim čini 6 žena i 1 muškarac, u potpunosti različitih pozadina, bogatih iskustava i raznovrsnih vještina i znanja, koje na sebi svojstven način doprinose cjelokupnom radu i stvaranju Fondacije 787. Zaista je istinsko bogatstvo i privilegija raditi s tako marljivim i snažnim osobama, koje su iz dana u dan spremne da sve svoje vrijeme, znanje i iskustvo prenesu na bh. poduzetnike/ce ili one koji/e to tek žele postati.  

Dajana: Ja bih dodala da su tri riječi koje nas opisuju progres, pažnja, posvećenost.  

Što je po vama najveći izazov s kojim se susreću poduzetnice u BiH?

Dajana: Rastužuje nas činjenica da smo morale zastati i odabrati neke od izazova s kojima se svakodnevno susreću poduzetnice u BiH. Takvih izazova je, nažalost, mnogo. Krenimo od činjenice da skoro 50% žena u BiH ne osniva biznis zbog straha od neuspjeha i takvo obeshrabrenje i manjak samopouzdanja je nešto što u većini slučajeva prati poduzetnice kroz njihovo poslovanje, kada se pak odluče na osnivanje biznisa. 
Tu su svakako i raznorazni administrativni izazovi i kompleksan sistem naše države s kojima se susreću svi poduzetnici/e u BiH, kao i vidljiv otežan pristup bilo kakvim finansijskim prihodima i kontinuirane društvene i kulturne diskriminacije poduzetnica. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da naši prostori imaju specifičan mentalitet kada je riječ o ženama i kako njihov život treba da izgleda. Zbog toga što se bave poslom, a potom kod kuće i brigom o porodici, žene imaju manje mogućnosti da se posvete biznisu, zbog čega mogu propustiti razne prilike. Ostvarivanje jednakosti u ovom smislu je jedan od ciljeva Fondacije 787. U zemlji u kojoj je, prema podacima Svjetske banke, samo 32% žena aktivno na tržištu rada, što je najniža stopa u Jugoistočnoj Evropi, problemi sa kojima se žene susreću su doista brojni. 

Koliko je period pandemije ostavio utjecaja na biznise bh. poduzetnica?

Adna: Već krajem marta, kada smo sproveli prvo istraživanje o utjecaju pandemije na poslovanje bh. poduzetnika/ca, bilo nam je jasno da će posljedice krize biti mnogo većih razmjera nego što smo mogli i zamišljati. Već tada je preko 70% poduzetnica navelo da je kriza imala izuzetno negativne posljedice na njihovo poslovanje. Poduzetnice su se suočile s brojnim izazovima, naročito onim novim, s kojima se nisu do tada susretale, niti su njihovi mali biznisi bili spremni za njih. Mnogo poduzetnica je bilo primorano privremeno ili trajno obustaviti svoje poslovanje, a u takvom slučaju je došlo do smanjenja ili potpunog obustavljanja potražnje za njihovim proizvodima i/ili uslugama, a nisu bile u mogućnosti ni izmiriti obaveze prema državi i drugim akterima. Iako su se sada mnoge stvari vratile u stanje prije pandemijske samoizolacije, mnogim poduzetnicama će biti potrebno još vremena da se 'vrate na noge'. 
Ali, pored svih negativnih efekata krize, izuzetno je važno istaći snagu i kreativnost poduzetnica u kriznim vremenima, koja nas iz dana u dan oduševljava. Unatoč svim izazovima, značajan broj poduzetnica je odlučilo spasiti svoje biznise uvođenjem novih proizvoda/usluga u svoje poslovanje u periodu potpune obustave rada, međusobnim uspostavljanjem partnerstava i različitim oblicima mini inovacija. Zbog velikog uspjeha njihove brze reakcije i adaptacije, mnogi takvi noviteti će ostati kao nezamjenjivi dio njihovog poslovanja i dodatno doprinijeti uspjehu i razvoju njihovog biznisa ubuduće. 

Zašto baš #PoduzetneZAJEDNO kao naziv projekta? Kako će sve dame kupovinom ove majice konkretno pomoći damama koje pokreću/imaju svoj brend u BiH i zašto je to bitno za njihove biznise?

Dajana: Kriza nas je navela da se vratimo stvarima koje su istinski važne i na koje smo, nažalost, zbog brzog načina života i mnogobrojnih svakodnevnih izazova, itekako zaboravili. Jedna od takvih stvari jeste i snaga ujedinjenosti – kakve se samo sve sjajne stvari mogu dogoditi ukoliko smo zajedno tu jedni za druge! 
Nije nam mnogo trebalo da se dosjetimo naziva projekta #PoduzetneZAJEDNO, jednostavno, cijela ova topla priča međusobne podrške je bila snažna inspiracija i pokretač. 
Ukoliko su se sjajne žene širom BiH pitale kako konkretno mogu pomoći hrabrim i marljivih poduzetnicama, koje se u ovoj godini susreću s novim nevjerojatnim izazovima i poteškoćama, evo idealne prilike da budu produžena ruka podrške svojim sugrađankama, kolegicama, prijateljicama iz svih dijelova BiH, jer jednostavnom kupovinom ove FEEL GOOD majice direktno doprinose implementaciji našeg programa podrške hrabrim poduzetnicama. Kroz nekoliko mjeseci bit će realiziran edukativni program stručne podrške, koji će uključivati radionice i webinare na različite teme i aspekte poslovanja malih biznisa, a koji će isto tako, pomoći poduzetnicama da samostalno i kvalitetno obavljaju određene poslovne aktivnosti za koje su smatrale da im je potrebna pomoć eksperta/ice. 
Također, u sklopu ovog programa, radit će se na poboljšanju vizuelnog identiteta i predstavljanja malih biznisa poduzetnica, kako bi njihovi proizvodi i usluge dobile još veću prepoznatljivost na tržištu. Tako da, drage Superžene iz cijele BiH, hvala vam što ćete ostaviti neizbrisiv trag u sklopu ovog projekta i podržati sjajne poduzetnice koje nam svojim zalaganjem i visokokvalitetnim proizvodima uljepšavaju svakodnevnicu.

Inspirativni rituali uz koju započinjete svako jutro?

Adna: Vjerujemo da smo se svi više puta susreli sa vjerovanjem da što više vremena s nekim provodite, više počinjete ličiti na nju/njega i slično se ponašati, nesvjesno preuzimate jedni od drugih navike i bivate u nekoj čudnovatoj sinhronizaciji. To je, složit ću se, istina za više elemenata našeg života, budući da zaista mnogo vremena provodimo zajedno, što online što offline, no kada su u pitanju naša jutra, to je nešto u čemu se u potpunosti razlikujemo. 
Dajana je osoba koja istinski ima inspirativne rituale svako jutro; od ranojutarnje šetnje sa psićem, 30-minutnog vježbanja do zdravog i organskog doručka te njege lica i kose bogatim i raznovrsnim proizvodima domaćih brendova. Ja sam na drugoj strani, tip osobe koji će ujutro do posljednje prihvatljive minute biti u krevetu i onda žuriti da se stignem spremiti, 's nogu' popiti prvu jutarnju kafu (jer, kako išta može da započne bez nje) i već u roku od 10 minuta dovesti sebe u operativno stanje jer... spavanje je ipak prioritet u jutarnjim satima. Sve ostalo se može nadoknaditi tokom dana. Ko zna, možda neka žena koja ovo bude čitala zaista prepozna riječi „inspirativno“ i „ritual“ u tom načinu započinjanja dana. Zato poručujemo, niste jedine, ne brinite se, ima nas još takvih. I to je sasvim OK. :)

Dajana: Kako savršeno zvuči ovaj Adnin opis moje rutine. Naime, moram priznati da sam značajan dio života bila noćni tip, da bi mi se unazad par godina desio potpuni preokret u životu. Sada ustajem između 5 i 6 ujutro i rutina obuhvata lagani početak dana s manjim varijacijama, ali uvijek uz ispijanje čaja (ima nas koji ne konzumiramo kafu), i obaveznu šetnju Voxija.

Dajana Džindo i Adna Rokša

Kako biste vi opisale #BONJOURsuperwoman?

Žena koja svaki dan nosi svoj nevidljivi plašt i pruža podršku svima oko sebe, njeguje istinske životne vrijednosti, tu je uvijek za svoje prijateljice, porodicu, kolegice, ali ono najvažnije – tu je prvenstveno za sebe onda kada je to najviše potrebno. Ova Superžena ne poznaje odgovor „Ne mogu“, odvažna je i hrabra i smjelo prkosi svim izazovima s kojima se svakodnevno suočava. 

Trik uz koji si dajete 'boost' kada vam je potrebna dodatna doza #FeelGood emocija?

Adna: Navikle smo dijeliti pozitivnu energiju sa svim korisnicima/ama naših programa i osobama koje su generalno uključene u naše aktivnosti, no ponekad takve energije i nama samima zatreba u većim količinama. Tada se okrećemo našem timu, jer je to neiscrpni izvor #FeelGood dešavanja, razgovora i emocija. Bilo da je potrebno zajednički uzeti slobodan dan i ne razmišljati ni o čemu ili ga pak provesti u prirodi uz dobru muziku, klopu i mnoštvo osmijeha, punjenje baterija Feel Good osjećanjima je zagarantovano kada smo okružene tako pozitivnim i humorističnim osobama. Trik je vrlo jednostavan – okružujte se ljudima koji izvlače ono najbolje iz vas i konstantno vas guraju ka naprijed, ka ostvarenju novih ciljeva, jer baš kad vam bude nedostajala dodatna doza ovih #FeelGood emocija, možete biti sigurni da će vam je upravo oni pružiti, no questions asked!

Na snimanju za #FeelGood majicu koja dolazi s Made in BiH etiketom i koju krase 3 supermoći smo se odlično zabavili, što potvrđuju i vizuali projekta. Što bi vi preporučile svakoj ženi koja želi biti dio ovog projekta?

Dajana: Oduševila nas je lavina pozitivnih reakcija na našu #FeelGood priču već u ovako kratkom vremenskom periodu. Iako je iza sviju nas mnogo uloženog truda i rada oko ovog projekta, pokazali smo kako je potrebno tako malo da svi budemo ujedinjeni u njegovanju istinskih vrijednosti, a to je u ovom slučaju pružanje podrške fantastičnim ženama koje nas okružuju i čine naš život ljepšim, kvalitetnijim i boljim. Nikako ne smijemo dozvoliti da podrška jedna drugoj stane nakon ove inicijative – ovo je proces, izuzetno obiman, dugotrajan, nimalo jednostavan, a ponekad je i umarajući, ali svakim poduzetim korakom smo bliže cilju, bliže da uzajamna podrška i jednakost postanu imperativ među nama. Posjetite dm prodavnice i upoznajte se sa svim sjajnim malim biznisima i poduzetnicama čije proizvode možete pronaći na njihovim policama. Podržite ih kupovinom i korištenjem njihovih proizvoda, podijelite ih na svojim društvenim mrežama da i vaše prijateljice i kolegice saznaju za njih. 
Posjetite češće i fantastičnu BONJOUR.ba stranicu, gdje iz dana u dan možete doći po svoje parče inspiracije i pozitivne energije, jer BONJOUR.ba tim za sve žene svakodnevno priprema sjajne sadržaje. Nastavite pratiti i rad Fondacije 787 i upoznajte se sa načinima na koje možete ostati uključene u podršku poduzetnicama širom BiH. Načina je mnogo, izvori su nepresušni. Dobrodošla u mrežu pravih #Superžena Bosne i Hercegovine!

A tko je neodoljiva njuškica koja je također došla na snimanje?

Dajana: E pa dragi/e naši/e, upoznajte Voxija, sad već zasigurno možemo reći, nezamjenjivog osmog člana našeg tima. Ne dajte da vas njegova slatkoća i malenkost zavaraju, ova njuškica doprinosi našem timu više nego što možete zamisliti. To se naročito pokaže tačnim svaki put kada naš tim ima mnogo obaveza i kada se rijetko pronalazi prilika za predah i udaljavanje od računara, jer je upravo u takvim trenucima Voxi na misiji da nas svojim toplim pogledom, pružanjem šapice ili sretnim pokretima svog repića ispuni pozitivnom energijom i vrati nam snagu. Vjerujemo da je bio iznenađen reflektorima i Aidinim velikim fotoaparatom, no sigurne smo da je uživao biti u centru pažnje čak i u foto studiju. Ko zna, možda je život zvijezde pod reflektorima upravo za njega. :)

Kojoj superženi u svom životu ćete prvo pokloniti majicu? 

Adna: Baš kao što se i na samim FEEL GOOD majicama pronašla prva u nizu, tako će i biti prva koja će je dobiti na poklon. Mama. Nema veće radosti od dijeljenja ovako lijepih pozitivnih priča i zajedničkih uspjeha sa najvažnijom ženom u životima svih nas. 

Dajana: Ja bih dodala i sestra. :)

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com