„Nema opisa za moj stil; to je jedan dan jedan stil, drugi dan drugi. Samopouzdano se osjećam u svom tijelu; mentalno i fizički. Svaki poseban komad odjeće me instant pretvara u taj look.“ – komentirala je Martina Saira na naš upit kako bi opisala svoj stil. 

Martinu razumijemo u potpunosti jer i nama samima je uvijek izazovno definirati njezin modni izričaj. Istovremeno je klasičan, romantičan, ali i hrabar i odvažan. No, jedno je sigurno – Martina je jedna od najbolje odjevenih dama u BiH, kao i zaljubljenica u lijep dizajn koja će sve osvojiti svojim osmijehom i pristupačnošću.

U to se uvijek iznova uvjerimo kada na naše upite o zajedničkim pričama koje kreiramo za BONJOUR.čitatelje, iako prepunog rasporeda, uvijek pronađe jedno poslijepodne koje provedemo uz razgovor o umjetnosti, domaćoj modnoj sceni i nezaobilaznim slasticama.

Upravo je Martina kroz svoje red carpet odabire, ali i kombinacije koje bira za svečana izdanja često naglasak stavljala na kreacije domaćih dizajnera, a izuzetak nije ni jubilarno izdanje Sarajevo Film Festivala. Martina nam je još prije nekoliko dana dozvolila da fotoaparatom zavirimo na probu kreacije koju potpisuje Marko Feher, dizajner s kojim je odlučila surađivati za ovogodišnje izdanje Festivala.
„Ovo je prvi put da imam zadovoljstvo raditi s njim i oduševljena sam njegovom modnom umjetnošću.” - komentirala je Martina.

Martina Saira u Marko Feher kreaciji na Festivalskom trgu

„Martina je sjajan model i nije bilo teško raditi s njom. Na visoke standarde smo oboje bili spremni i zajedno smo to dobro odradili, drago mi je da je Martina odabrala jedan od meni omiljenih dizajna kada su moje stvari u pitanju.“ – nadodao je Marko.

Martina Saira na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala

Na naš upit što upravo ovu kreaciju čini posebnom, Marko nam je odgovorio:
„Komad "Crna Bajka" koja je svjetlost dana ugledao na snimanju u Parizu, Martina Saira je sjajno ponijela na bosanskom ćilimu na zatvaranju SFF. Materijal i kroj su vrlo specifični, same hlače u sebi sadrže sedam metara materijala, a rukavi po dva metra materijala. Kreacija zbog krojenja ima dramatičan izgled kada se osoba koja ju nosi kreće. Materijal je zapravo mješavina par raznih materijala koji je na kraju presovan i brušen nakon obrade, a proizveden je u Koreji.“ 

Martina nas je jučer kroz BONJOUR. Instagram Stories provela kroz sve korake svog spremanja, pokazujući još jednom svoj vedar duh, kreativnost, ali i snalažljivost koju je pokazala vožnjom na romobilu kroz napučene sarajevske ulice. 

Naime, pazeći na baš svaki detalj svog izdanja, Martina je za crveni tepih birala i posebnu frizuru, koju potpisuje njezin prijatelj, frizer Ensar Dervišbegović. Ensar je njenu kosu dodatno ispravio i začešljao unatrag, kako bi kreirao glamurozan wet look. Upravo je ovakva frizura bila odličan nastavak na kroj kreacije koja ima blagi ovratnik.

Vizažistica Renata Ponjević je za Martinu birala trendi makeup look koji stavlja naglasak na oči i sjenilo u nijansama ružičaste boje. Usne naglašene tek prozirnim sjajem i prirodan izgled ostatka lica, kreirao je pamtljiv i moderan makeup look. 

Nismo mogli odoljeti da ne pokažemo varijantu ovog izdanja i izvan crvenog tepiha te smo Martinu učinili glavnom zvijezdom street style fotografija snimljenih na ulicama Sarajeva uz koje njen snažan karakter i kreacija zanimljivog dizajna dobivaju posebne obrise. Odlično se zabavila ispred objektiva našeg fotografa Marka Jovančića i pokazala nam da se uistinu odijeva prema filozofiji njene omiljene modne izjave, koja, kako nam je i sama jednom prilikom otkrila, glasi ovako: „Bad vibes don’t go with my outfit.“

Na kraju, Martina nam je otkrila i da je njen trik za instant glamurozan izgled upravo osmijeh, a to je provjeren stilski savjet koji svakako vrijedi precrtati u svakodnevnicu. 

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija