Ines je dama koja već neko vrijeme radi na uređenju svog doma u kojem svaki kutak želi učiniti posebnim, svojim i jedinstvenim.

Njezin interijer u kojem glavnu riječ vodi siva boja dobio je posebnu čar zahvaljujući par odvažnih boja kao što su žuta i plava. Biljke i industrijski detalji dali su svoj šarm, a toplinu je Ines postigla zahvaljujući unikatnim dodacima. U razgovoru sa Ines otkrili smo da je upravo ona kreativka koja je nekim stvarima koje vidite na fotografijama udahnula novi život kroz preuređenje i restauraciju. Naravno da smo htjeli saznati više o tome, pa smo s Ines razgovarali o tome što joj je bila inspiracija za uređenje, podijelila je s nama nešto više o svom ateljeu, kao i dala par savjeta za sve vas koji se trenutno spremate za opremanje stana. Više otkrijte u nastavku.

 

Što vam je bila inspiracija za uređenje doma i neodoljivog balkona?
 

Inspiraciju sam nalazila svugdje oko sebe – na putovanjima, u lijepo uređenim izlozima radnji, kafićima, ali najviše se uvijek oslanjam na svoju maštu i kreativnu energiju, koja je neiscrpna. Kako je govorio Steve Jobs: „Kreativnost se očituje u povezivanju stvari. Kad pitate kreativnu osobu, kako je nešto napravila, ona će se osjećati pomalo krivom, jer nije zaista ništa učinila, nego je tek vidjela nešto. Njoj se to nakon nekog vremena činilo prilično očitim.“

 

Gdje svi ostali vide stare, neiskoristive stvari, običnu staklenu teglu, gumu, ladičar koji se treba baciti - ja vidim ljepotu, vaznu, ljulju i novi, neodoljivi komad namještaja, koji plijeni pažnju svih onih koji svrate u moj dom. Želja mi je da živim u svijetu u kojem svojim primjerom podstičem i druge da vide lijepo u svemu – od života traže više i povjeruju da je zbilja moguće sve što žele.

 

Vaš dom krasi mnoštvo jedinstvenih detalja kojima je dan novi život, a i sami imate atelje Žuti leptir u kojem se, između ostalog, bavite izradom podnih jastuka i dekoriranjem. Možete li nam reći nešto više o tome?
 

Sve ono što nastaje u Ateljeu Žuti leptir, bazirano je na ideji kreativne reciklaže, održivosti i višestruke iskoristivosti resursa.

Ne bacamo ništa što je razbijeno, pokvareno ili staro (staklenke, flaše, kutije, stari namještaj) već sve te predmete vodimo kroz proces transformacije i oživljavamo u novom ruhu. Prvi proizvodi nastali sa željom da smanjimo otpad i potaknemo iskorištavanje resursa koje inače odbacujemo, su upravo ti naši prirodni podni jastuci. Ljudi koji su se okupili oko nastanka i realizacije ove ideje, promjene koje su istovremeno doživjeli u svojim životima, materijalna neovisnost koju su osjetili, samo su dio priče u kojoj doprinos daju i naši kupci kupovinom proizvoda.

 

Podni jastuci i buketi od zdravih namirnica u potpisu ateljea Žuti leptir

Ostaci materijala prilikom izrade podnih jastuka vrlo brzo su našli svoje mjesto na kutijama, teglicama, raznim dekoracijama i odveli me do nove ideje – buketi od zdravih i iskoristivih namirnica,  spakovani u ostatke materijala. Moja prijateljica i bivša poslovna kolegica Albina se u međuvremenu počela  baviti izradom zdravih buketa od voća. Gledajući nju kako to radi i znajući da smo izuzetan poslovni tandem, predložila sam sinergiju ideja, što se pokazalo kao dobitna kombinacija! Ubrzo su nastali naši tematski buketi. Imuno Boost je, recimo, najprodavaniji buket (đumbir, limun, kurkuma i med), samo jedan iz široke palete tematskih buketa.

 

Ines i Albina

Naravno, tu nismo stale! Albina je postala dio Ateljea. Naša druženja na kafi zamijenile smo kreativnim radom, pa smo zajedničkim snagama došle do novih super ideja i projekata (dekorisanje manjih kozmetičkih i frizerskih salona, tematskih postavki za razne proslave i sl.). Želja nam je da naši proizvodi, budu baš kao i leptir, simbol hrabrosti, koja je potrebna da se izvrše neophodne promjene u procesu ličnog i duhovnog rasta i razvoja.

 

Ines i Albina sa buketima od zdravih namirnica

Što biste savjetovali svima koji se trenutno žele odvažiti na opremanje ili renovaciju stana?
 

Istražujte i vizualizirajte. Spremite na mobitel sve slike koje vam mogu poslužiti kao inspiracija, a onda ih u glavi redajte u vaš prostor. Ne plašite se da kombinujete nespojivo, oslonite se na vašu intuiciju.

 

Dobro razmislite ukoliko imate neki stari, neiskoristivi i naizgled neprivlačni namještaj da li ga treba odbaciti. Možda vam se fotelje koje imate, ne uklapaju u novi stil koji ste izabrali, ali ne odustajte odmah ni od njih. Nešto se može ofarbati, nešto presvući, a nešto dodatno urediti. Igrajte se. Smatram da su takvi komadi namještaja i dekoracije upravo „ono nešto“ što od običnog stana, napravi dom, te na svaki stil stave vaš autentični pečat. Ključ je da unesite sebe u sve što radite i birate da uvijek vidite lijepo u svemu.

 

Najdraži kutak u domu?
 

Zaista uživam u svakom dijelu svog doma, ali sam posebno ponosna na balkon i spavaću sobu, jer su dokaz kako možete svojim rukama viziju pretočiti u stvarnost. Od balkona sam napravila svoju oazu mira u centru grada. Starim saksijama dala novo ruho, izradila zidne dekoracije i nedjeljne kafe s mamom zamijenila za druženje uz sađenje cvijeća na čijim šarenim cvjetovima leptir odmara krila. Jastuci na paletama i ljulji nastali su našem Ateljeu.

 

U spavaćoj sobi sam starom, smeđem, zamalo odbačenom drvenom krevetu dala novi sjaj, lajsne ukrasila decoupage tehnikom i konopcem (najdražim materijalom za rad), a zid iznad kreveta ukrasila letvicama, koje smo obložili materijalom.

 

Naravno da je puno lakše i jednostavnije određenu svotu novca potrošiti i kupiti gotov namještaj, nego danima šmirglati i uređivati stari, ali kao i svemu čemu posvetite dosta vremena, ljubavi i pažnje, ne možete na kraju u tom ne prepoznati autentičnost, jedinstvenost i ljepotu.

***
Naslovna fotografija: Privatna arhiva

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić