TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 2.7.2026.
Nakon arhitekture i interijera, BIG SEE Awards 2026 u kategoriji produkt dizajna donosi 12 objekata koji pokazuju kako inovacija ne mora biti glasna da bi bila važna.
Ovogodišnji Grand Prix pobjednici BIG SEE Awards 2026 u kategoriji produkt dizajna pokazuju koliko široko danas možemo razumjeti pojam inovacije.
Ona više nije vezana samo za novu tehnologiju, nego i za bolji način korištenja, manje materijala, jasniju funkciju i duži životni ciklus proizvoda. Među pobjednicima su komadi namještaja, rasvjeta, sistemi za energiju, obuća, igračke za pse, mobilnost, collectible design i održivo posuđe.
Ono što ih povezuje jeste ideja da dizajn treba riješiti stvarnu potrebu, a ne samo izgledati dobro na fotografiji. Zato ova lista djeluje kao presjek onoga što produkt dizajn danas može biti: praktičan, emotivan, održiv, tehnološki napredan i vrlo blizak svakodnevnom životu.
Cabrio je fleksibilno vanjsko sklonište koje korisniku daje kontrolu nad suncem, laganom kišom i osjećajem otvorenosti.
Dizajn Dirka Wynantsa za Extremis funkcioniše kao spoj lounge komada i arhitektonskog elementa, jer ne zatvara prostor, nego ga čini udobnijim za boravak. 
Inovativnost je u njegovoj modularnosti, laganoj vizuelnoj formi i mogućnosti lakog rastavljanja. To ga čini relevantnim i za privatne terase i za ugostiteljske prostore koji traže komfor bez gubitka kontakta s prirodom.
TSUBOMI je lampa koja proces pakovanja, transporta i korištenja pretvara u dio dizajnerskog iskustva. Kazuhiro Yamanaka osmislio je rasvjetno tijelo od savijenog papira koje se iz ravne forme otvara u skulpturalan objekt. 
Svjetlo naglašava nabore, asimetriju i prozračnost materijala, pa svaka lampa dobija blago drugačiji karakter. U ovom projektu inovacija nije samo tehnička, nego i takva da korisnik postaje dio transformacije objekta.
Creative Power 40W odgovara na sve važnije pitanje savremenih interijera: kako napajanje učiniti sigurnijim, fleksibilnijim i vizuelno smirenijim.
Tim koji čine Milosz Bertman, Jean-Paul Otto, Mario Moyano Jimenez, Amani Soumri i Derk van Peer dizajnirao je sistem koji struju tretira kao integrisani dio prostora. 
Magnetna konekcija smanjuje nered kablova i omogućava intuitivno korištenje za rasvjetu i punjenje. Ovo je produkt dizajn koji ne traži pažnju, ali rješava problem koji svi poznajemo.
STOREY donosi kućno skladištenje energije u formi koja više liči na pametan komad za dom nego na tehnički uređaj koji želimo sakriti.
Propeller Design je za Sunology kreirao kompaktan proizvod sa aluminijskim kućištem, integrisanim ručkama, točkićima i mogućnošću slaganja. 
Njegova snaga je u tome što energiju čini mobilnom, proširivom i razumljivom za svakodnevnu upotrebu. Umjesto hladnog jezika baterija, STOREY uvodi mekšu i dostupniju estetiku energetske nezavisnosti.
Onggi and Container Series prevodi korejsku kulturu fermentacije u savremeni kućni predmet. Dizajnerski studio SWNA, kroz rad Sukwooa Leeja, Hayeon Yoo, Doheona Yua i Jungmina Parka, ne koristi tradiciju kao dekorativnu referencu, nego kao funkcionalnu polaznu tačku. 
Posude su prilagođene današnjim domovima, frižiderima i ritualima posluživanja. Inovativnost je u tome što kulturno naslijeđe ostaje živo kroz svakodnevnu upotrebu, a ne kroz nostalgiju.
Tanuki 2 je japanski inspirisana cipela od washi papira koja pokazuje koliko redukcija može biti sofisticirana.
Anna i Ran Yona te Markus Kittner za Wildling koriste materijal poznat po lakoći, prozračnosti i fleksibilnosti, ali ga prenose u zahtjevan svakodnevni proizvod.
Dizajn uklanja višak podstava, stabilizatora i materijala u đonu, ostavljajući ono što je zaista potrebno. Time cipela postaje odgovor na pitanje koliko je dovoljno za udobnost, eleganciju i slobodu pokreta.
Dog Toy Collection pokazuje da dizajn za kućne ljubimce može biti jednako promišljen kao dizajn za ljude. 
Above Agency je za Earth Rated osmislio kolekciju u kojoj svaki predmet ima jasnu interakciju, od žvakanja do donošenja i zajedničke igre. Prirodna guma, taktilne teksture i izdržljiva konstrukcija daju proizvodima funkcionalnu vrijednost.
Kolekcija je inovativna jer spaja emocionalni odnos, praktičnost i prepoznatljiv vizuelni jezik u jedinstvenu porodicu proizvoda.
Wall Mounted Cafe Table + Removable Bracket rješava jedan vrlo čest problem ugostiteljskih prostora: kako dobiti dodatnu površinu bez zauzimanja poda. 
George & Willy su dizajnirali zidni sto s nosačem koji ostaje diskretan, dok se ploča može postaviti ili ukloniti prema potrebi. To je mali, ali pametan proizvod za kafiće, uske prolaze, terase i prostore koji se stalno mijenjaju tokom dana. Njegova inovacija je u ravnoteži između trajnog elementa i fleksibilne upotrebe.
rabbit r1 je jedan od najprepoznatljivijih pobjednika jer AI asistenciju pretvara u fizički, taktilni uređaj. 
Dizajn koji potpisuju rabbit i teenage engineering donosi jarko narandžasto kućište, jednostavno rukovanje i identitet koji se jasno odvaja od klasičnih pametnih telefona. Ideja nije da AI bude samo još jedna aplikacija na ekranu, nego samostalno iskustvo korištenja.
Zbog toga rabbit r1 djeluje kao mali manifest o tome kako bi novi digitalni rituali mogli izgledati.
Pedal 4 daje vrlo konkretan odgovor na problem gradske dostave: zašto koristiti preveliko vozilo kada je potreban manji, servisabilan i efikasniji sistem. 
Joe Allum, Patrick Bion i Liam Sill za Minimal razvili su vozilo sa čeličnim okvirom, jasnom cargo geometrijom, pedal assist sistemom i FleetOS podrškom. Dizajn je namjerno ogoljen, robustan i lako čitljiv.
U urbanom kontekstu, njegova vrijednost leži u tome što formu, proizvodnju i svakodnevnu logistiku svodi na ono što je zaista potrebno.
Moon Rock Anthe seat ulazi u područje collectible designa kroz materijalni eksperiment koji izgleda kao da dolazi između industrije i svemira. 
Studio Furthermore za Markov Studio koristi otpadne automobilske felge i proces aluminijske pjene kako bi stvorio sirovu, poroznu, gotovo vulkansku površinu. Komad ne govori samo o reciklaži, nego o novoj estetici koja iz nje može nastati. To je dizajn koji od materijalnog otpada pravi predmet s karakterom, pričom i snažnim vizuelnim identitetom.
Bioplates postavlja važan standard za održivi dizajn u profesionalnom ugostiteljstvu.
Alex Hell i Gabi Neves za Studioneves razvili su posuđe koje nije zamišljeno kao jednokratna bio-alternativa, nego kao dugotrajan proizvod za intenzivnu upotrebu. 
Njegova vrijednost je u kombinaciji izdržljivosti, rafiniranog izgleda i jasne strategije kraja životnog ciklusa. Bioplates pokazuje da održivost ne mora značiti kompromis, nego može biti ugrađena u materijal, formu, funkciju i način korištenja.
TEKST: Ada Ćeremida
Neki komadi kroz porodicu putuju generacijama. U ovoj sarajevskoj porodici tako putuje i znanje kako ih sačuvati.
Stara stolica s izblijedjelom presvlakom, ogrebotinama na drvetu i konstrukcijom koja više nije sasvim stabilna vjerovatno neće biti prvi komad prema kojem ćete krenuti na buvljaku. Međutim, šta ako ispod svega toga stoje kvalitetno tvrdo drvo, dobri spojevi ili dizajn star nekoliko decenija koji samo čeka nekoga ko će ga prepoznati?
Tu se naš pogled na stari namještaj i pogled nekoga ko ga restaurira počinju prilično razlikovati.
Zato smo za novo izdanje DESIGN.savjeti otišli upravo ljudima koji svakodnevno gledaju dalje od prvog sloja. U sarajevskom Timeless Wood Studiju iza istog komada danas stoje tri perspektive: Izet Bećirović, koji se ovim zanatom bavi više od 25 godina, njegov stariji sin Mahir, kojem je fokus posebno na tapetarstvu, i Harun, najmlađa generacija koja porodično znanje želi približiti svojim vršnjacima.
Njih trojicu zato nismo pitali samo kako restauriraju namještaj. Zanimalo nas je kako ga gledaju prije restauracije: šta prvo provjeravaju, koji materijali su dobar znak, kada ogrebotina uopće nije problem i gdje restauracija treba stati kako stari komad namještaja ne bi izgubio ono zbog čega je vrijedio sačuvati.
Možda je najbolji način da upoznate Timeless Wood Studio da isti komad stavite pred svu trojicu. Izet će prvo provjeriti konstrukciju i dijelove, Mahir njegovo stanje i posao koji ga čeka, dok će Harunu pažnju prvo privući oblik, dizajn i priča o tome ko ga je i kada proizveo.
Upravo smo zato ista pitanja postavili svoj trojici, a onda svakome ostavili prostor da nam ispriča i vlastiti dio ove porodične priče.
Izete, ovim se poslom bavite više od 25 godina. Kako je izgledao vaš početak, šta vas je tada privuklo radu s drvetom i namještajem i, kada taj period uporedite s današnjim, šta se najviše promijenilo u tome kako nastaje i kako prepoznajemo kvalitetan komad?
Izet: U periodu kada je najvažnije bilo osigurati osnovnu egzistenciju, bilo mi je veoma važno izabrati svoj životni put. Od samog početka, rad s drvetom i izrada namještaja bili su moja vizija, želio sam stvoriti stabilno okruženje za sebe i svoju porodicu i izgraditi uspješan posao.
Pritom mi je bilo važno da izaberem nešto u čemu ću zaista uživati. Rad s drvetom za mene je oduvijek posao koji me nikada ne umara, čak i kada bih ga radio bez ikakve naknade.
Kada uporedim početke s današnjim vremenom, tehnike i okolnosti su se možda promijenile, ali suština je ostala ista, kvaliteta namještaja se ogleda u njegovoj dugovječnosti, gdje pravi kvalitet nema rok trajanja.
Kada vam u radionicu stigne novi komad, šta je prvo što svako od vas primijeti?
Izet: Prvo što provjeravam je da li ima sve dijelove. Ukoliko primijetim da neki dijelovi nedostaju, razmatram da li se mogu uraditi zamjenski te da li su danas dostupni isti ili slični materijali.
Po pitanju razlike u izradi namještaja prije i danas, smatram da se tehnički dio, kao što su izrada spojeva i finalna obrada drveta, nije promijenio, ali da su nam danas materijali i mašine za rad dostupnije nego što su bile. Samim tim, namještaj se danas može uraditi brže i vremenski efikasnije.
Mahir: Kada komad tek stigne u radionicu, prvo što primijetim je njegovo stanje. Odmah zatim prelazim na procjenu oštećenih dijelova i šta je sve potrebno uraditi kako bi mu se vratio izvorni izgled.
Harun: Prvo primijetim sam dizajn i oblik komada. Pokušam saznati što više o proizvođaču i porijeklu, a zatim gledam od kojih je materijala napravljen i na koji je način izrađen.
Mislim da se moj pogled na komad ipak razlikuje od očevog, koji iza sebe ima više od 25 godina iskustva u ovom poslu. On će vjerovatno mnogo brže primijetiti stvari koje meni još uvijek promaknu, dok ja više obraćam pažnju na dizajn, detalje i priču koja stoji iza samog komada.
Ako danas biramo vintage stolicu, fotelju ili sto za svoj dom, šta prvo provjeravate da biste znali da pred sobom imate kvalitetan komad vrijedan restauracije?
Izet: Provjeravamo da li namještaj ima jednostavan dizajn, kvalitetna tehnička rješenja, kojeg je materijala, specifično da li je od tvrdog drveta, poput hrasta ili jasena.
Mahir: Ukoliko mi dizajn komada namještaja nije poznat, tražim oznaku proizvođača. Zatim se bavim istraživanjem o kojem komadu namještaja je riječ. Ono što želim naglasiti je da oznaka proizvođača najčešće nije jedini znak kvalitete komada. Kvalitetan komad namještaja je funkcionalan, ima dobre proporcije i izrađen je od dugotrajnog materijala.
Harun: Kod odabira komada za restauraciju, prije svega obraćam pažnju na kvalitet izrade, konstrukciju i njeno trenutno stanje. Provjeravam čvrstoću samog komada, način na koji su izvedeni spojevi, kao i materijale od kojih je izrađen.
Važno mi je i koliko je komad sačuvan u odnosu na originalno stanje te šta se kroz restauraciju može kvalitetno očuvati, obnoviti ili vratiti u prvobitni oblik. Tek nakon toga mogu procijeniti da li je riječ o komadu koji je vrijedan restauracije.
Harunova perspektiva možda najbolje pokazuje gdje se porodična priča danas nastavlja. Znanje nije krenulo od njega i toga je vrlo svjestan, ali upravo u toj osnovi vidi mogućnost da Timeless Wood Studio dobije vlastiti savremeni pravac.
Harune, zanat si naslijedio iz kuće, ali Timeless Wood Studio je nešto kroz šta pokušavaš izgraditi i vlastiti pravac. Šta želiš raditi drugačije od generacije prije sebe, a šta nikada ne bi mijenjao?
Harun: Mislim da pri izgradnji vlastitog pravca imam veliku prednost upravo zato što sam zanat i ljubav prema ovom poslu naslijedio kroz dvije generacije prije sebe. Od samog početka imao sam priliku učiti od ljudi koji su ovom poslu posvetili veliki dio svog života, što mi danas daje čvrst temelj na kojem mogu graditi nešto svoje.
Ono što želim raditi drugačije jeste pokušati ovaj zanat približiti svojoj generaciji i mladima koji možda još nisu imali priliku da ga upoznaju na pravi način. Volio bih da kroz ono što radimo pokažem da zanat nije samo posao, već prostor za kreativnost, učenje i stvaranje. Ako barem nekoga potaknem da se zainteresuje za ovaj način rada i pronađe vlastitu ljubav prema zanatu, smatrat ću da sam uradio nešto vrijedno.
A ono što nikada ne bih mijenjao jeste temelj koji sam naslijedio. Znanje koje se prenosi generacijama, kvalitet izrade i poštovanje prema samom zanatu. Način rada se može mijenjati i razvijati s vremenom, ali te vrijednosti za mene trebaju ostati iste.
Ogrebotine, oštećena presvlaka i tragovi korištenja mogu izgledati mnogo gore nego što zaista jesu. Šta vas nikada ne bi odgovorilo od kupovine starog komada, a šta je za vas ozbiljan red flag?
Izet: Smatram da svakom komadu namještaja treba dati šansu, do sada nam se nije desilo da smo odbacili neki komad.
Mahir: Ono što me nikada ne bi odgovorilo od kupovine je to da je u pitanju dizajnerski komad namještaja. Takvi komadi su mi značajni jer pružaju priliku za učenje o različitim stilovima i tradiciji izrade.
S druge strane, najveći red flag je oštećenje koje bi zahtijevalo takvu restauraciju da bi namještaj u tom procesu izgubio svoj karakter i postao potpuno novi komad.
Harun: Mene od kupovine nikada ne bi odvratili tragovi korištenja, ogrebotine ili oštećena presvlaka. Naprotiv, takvi tragovi često samo pokazuju da je komad imao svoj život i da je kroz njega prošlo više generacija.
Kada pogledate da je neki komad od sredine prošlog vijeka do danas sačuvan i da i dalje ima potencijal za obnovu, upravo ta njegova priča mi predstavlja dodatnu vrijednost. S druge strane, ozbiljan red flag za mene je kada nedostaju originalni i važni dijelovi komada, posebno ako ih nije moguće adekvatno rekonstruisati ili vratiti u stanje koje odgovara originalu.
Dok Izet iza sebe ima više od dvije decenije iskustva, a Harun govori o približavanju zanata novoj generaciji, Mahir je unutar porodičnog posla razvio vlastiti sistem rada kroz tapetarstvo. Upravo mu spoj pravila zanata i prostora za individualan pristup ostavlja dovoljno slobode da svaki novi komad bude i novi izazov.
Mahire, odrasli ste uz isti porodični zanat, ali svako s vremenom razvije vlastiti način rada. Jeste li razvili neki svoj „test“ za namještaj? Šta vam je dovoljno da pogledate ili provjerite da biste pomislili: ovo vrijedi restaurirati?
Mahir: U ovaj posao sam ušao kroz tapetarstvo, koje me privuklo jer nudi strukturu, ali i dovoljno slobode. Zanimljivo mi je što su i moji mentori imali svoj pristup izradi, pa sam tako i ja s vremenom izgradio vlastiti sistem rada.
Upravo to najviše volim kod tapetarstva, poštuju se određena pravila, ali svako ima svoj stil izrade. Što se tiče testiranja namještaja, za mene pravila ne važe kada je u pitanju skandinavski dizajn, bilo koji komad u tom stilu za mene je odmah all in. Tu test i ne postoji, već to doživljavam kao izazov.
Kod dizajnerskog namještaja mi se dopada individualnost u izradi, svaki takav komad je prilika da naučim nešto novo.
Kada restaurirate stariji ili dizajnerski komad, kako odlučujete šta treba obnoviti, a šta sačuvati? Gdje je granica između restauracije i brisanja karaktera predmeta?
Izet: Prilikom restauracije se najčešće usmjeravam na njegovu funkcionalnost, odnosno na konstrukciju namještaja. Ukoliko su unutrašnji dijelovi oštećeni, mijenjamo ih, a kod većih oštećenja obnavljamo kompletnu unutrašnju konstrukciju. Vanjski dio obnavljamo u dogovoru s klijentom, kako bismo osvježili komad, a da pritom ne obrišemo njegova obilježja.
Mahir: Prilikom restauracije nastojim očuvati karakter predmeta, uz male izmjene. Kada govorim iz pozicije tapetarstva, nekada je potrebno potpuno zamijeniti materijal na komadu, međutim i tada pokušavam naći isti ili sličan materijal kako bi se očuvao njegov izvorni izgled.
Harun: Pri restauraciji starijeg, a posebno dizajnerskog komada, nastojimo prvo dogovoriti šta je kod njega najvažnije sačuvati i šta predstavlja njegovu prepoznatljivu vrijednost. Posebnu pažnju posvećujemo originalnim detaljima i oznakama proizvođača, jer su one danas veoma važan pokazatelj porijekla i autentičnosti komada.
Za mene je granica između restauracije i brisanja karaktera predmeta upravo u tome da restauracijom ne mijenjamo njegov identitet. Cilj je vratiti komad u što bolje moguće stanje, a pritom sačuvati ono po čemu je originalno prepoznatljiv.
U trenutku kada počnemo uklanjati njegove karakteristične detalje, mijenjati dizajn ili ga prilagođavati nekom novom stilu, više ne govorimo samo o restauraciji, već o redizajnu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
