TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 18.4.2026.
Tulipani koje ovih dana gledate u parkovima Banjaluke možete imati i kod kuće, uz nekoliko jednostavnih pravila.
Ako ste ovih dana prošli kroz parkove u Banja Luci , velika je šansa da su vam pažnju privukli prepoznatljivi crveno-žuti tulipani koji se vraćaju svakog proljeća.
Njihova kombinacija boja i uredan ritam sadnje čine ih jednim od najfotografisanijih prizora u gradu. No, iza tog efekta ne stoji samo estetika, nego i vrlo konkretna pravila sadnje i njege. Dobra vijest je da isti rezultat ne morate gledati samo u javnim parkovima.
Uz pravi pristup, tulipane “Banjaluka” možete uzgojiti i u vlastitom vrtu ili čak u većim teglama na balkonu.
Foto: @ham_court_bampton
Tulipani “Banjaluka” nastali su 1974. godine kao rezultat spontanog ukrštanja crvenih i žutih varijacija sorte apeldorn, pod vodstvom Petra Đurića iz tadašnjeg preduzeća “Cvjećar”. Njihova dvobojna latica brzo ih je izdvojila od drugih sorti, a uzgoj se ubrzo proširio i na Holandiju, gdje su bili namijenjeni evropskom i svjetskom tržištu.
Prema podacima iz Muzeja tulipana u Amsterdamu, ova sorta i danas važi za jednu od traženijih, što dodatno potvrđuje njen kvalitet i vizualnu prepoznatljivost.
Foto: @bjn_89
Iako je nastao u Banja Luci , ovaj tulipan se u svoj grad simbolično vraća tek 2018. godine, kada je ponovo zasađen u parku Petar Kočić.
Danas ga možete vidjeti na više lokacija, ali najizraženiji prizori nalaze se u centralnom gradskom jezgru, gdje svako proljeće formira prepoznatljive crveno-žute gredice.
Foto: @alf.photo
Ključ uspjeha s tulipanima zapravo počinje mnogo prije proljeća lukovice se sade u jesen, idealno između oktobra i novembra, kako bi tokom zime razvile korijen. 
Foto: @ham_court_bampton
Foto: @sarah.la.luna
Birajte sunčano ili blago zasjenjeno mjesto i dobro drenirano tlo, jer višak vlage može uzrokovati truljenje lukovica. Važno je i ne pretjerivati sa zalijevanjem nakon sadnje dovoljno je održavati umjerenu vlagu, dok prirodne padavine često rade većinu posla.
Ako želite da vam cvjetaju i naredne godine, nakon što precvjetaju nemojte odmah uklanjati listove pustite ih da prirodno uvenu kako bi lukovica “pohranila” energiju za sljedeću sezonu.
Foto: @ham_court_bampton
Za intenzivnije boje i gušći efekt, sadite lukovice bliže jednu drugoj nego što mislite, upravo taj trik daje onaj puni, raskošni izgled kakav viđate u parkovima.
Foto: @sarah.la.luna
TEKST: Ada Ćeremida
Prošle sedmice, Pamela Anderson predstavila je svoju prvu kolekciju namještaja u saradnji s brendom Olive Ateliers.
U posljednjih nekoliko godina, Pamela Anderson je redefinisala svoj javni imidž: od beauty ikone do žene koja otvoreno prihvata prirodno starenje, dijeli trenutke iz vrta i živi sporije, autentičnije.
Publika je taj zaokret prihvatila gotovo jednoglasno, pa zato možda ne iznenađuje da njen ulazak u svijet interijera dolazi kroz materijale poput ratana i estetiku koja priziva sjećanja.
Ali upravo tu počinje druga priča, ona dizajnerska u kojoj se postavlja pitanje: gdje završava inspiracija, a gdje počinje reprodukcija?
Kolekcija pod nazivom The Sentimentalist donosi oko 40 komada od lounge stolica i sofa do stolova i košara izrađenih pretežno od prirodnog ratana, uz prepoznatljive plavo-bijele pruge.
Prema riječima same Anderson, kolekcija je duboko lična. Inspirisana je njenim odrastanjem uz more, sjećanjima na bakinu farmu i materijalima koji “stare dostojanstveno” drvo izblijedjelo od soli, teksture koje s vremenom omekšavaju i komadi koji se sele između unutarnjih i vanjskih prostora.
Estetika je jasna: pomalo francuska, pomalo neukroćena, ali prije svega nostalgična oslonjena na poznate forme i osjećaj doma koji nije vezan za trend, nego za emociju.
Foto: @pamelaanderson
Dok lifestyle publika kolekciju čita kroz priču i atmosferu, dio dizajnerske scene reagovao je drugačije.
Komentari se ne fokusiraju na samu izvedbu koja je korektna i estetski dosljedna već na pitanje autorskog doprinosa. U industriji koja sve više insistira na inovaciji, mnogi problem vide u tome što se historijske reference predstavljaju kao novi dizajn, bez jasnog pomaka naprijed.
Foto: @michaelcliffordphotography
Drugi sloj kritike ide još dalje: ukazuje na širi fenomen u kojem poznata imena ulaze u dizajn s lakoćom koju profesionalci nemaju. U tom kontekstu, pažnja koju takvi projekti dobijaju često se doživljava kao disproporcionalna u odnosu na rad dizajnera koji godinama grade svoje prakse, ali ostaju izvan glavnog fokusa.
Naravno, postoji i treći, jednostavniji pogled: da tržištu možda nije nedostajala još jedna ratan kolekcija.
Foto: @pamelaanderson
Ova situacija otvara pitanje koje dizajn rijetko jasno definiše: da li je ulazak u industriju “izvana” problem sam po sebi ili je problem način na koji se taj ulazak pozicionira?
Jer paralelno, iste sedmice, Emma Chamberlain, youtuberka i influenserica, predstavila je vlastitu, znatno ekscentričniju kolekciju proizvoda i namještaja bez gotovo ikakvog vidljivog otpora iz dizajnerskih krugova.
Razlika možda nije u tome ko dizajnira, nego kako: da li projekat donosi novu perspektivu, pomjera estetiku ili barem redefiniše postojeće reference.
Kolekcija Pamele Anderson ostaje negdje između, dovoljno osobna da ima priču, ali dovoljno poznata da otvori debatu.
Foto: @rjbruni
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
