TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 18.4.2026.
Tulipani koje ovih dana gledate u parkovima Banjaluke možete imati i kod kuće, uz nekoliko jednostavnih pravila.
Ako ste ovih dana prošli kroz parkove u Banja Luci , velika je šansa da su vam pažnju privukli prepoznatljivi crveno-žuti tulipani koji se vraćaju svakog proljeća.
Njihova kombinacija boja i uredan ritam sadnje čine ih jednim od najfotografisanijih prizora u gradu. No, iza tog efekta ne stoji samo estetika, nego i vrlo konkretna pravila sadnje i njege. Dobra vijest je da isti rezultat ne morate gledati samo u javnim parkovima.
Uz pravi pristup, tulipane “Banjaluka” možete uzgojiti i u vlastitom vrtu ili čak u većim teglama na balkonu.
Foto: @ham_court_bampton
Tulipani “Banjaluka” nastali su 1974. godine kao rezultat spontanog ukrštanja crvenih i žutih varijacija sorte apeldorn, pod vodstvom Petra Đurića iz tadašnjeg preduzeća “Cvjećar”. Njihova dvobojna latica brzo ih je izdvojila od drugih sorti, a uzgoj se ubrzo proširio i na Holandiju, gdje su bili namijenjeni evropskom i svjetskom tržištu.
Prema podacima iz Muzeja tulipana u Amsterdamu, ova sorta i danas važi za jednu od traženijih, što dodatno potvrđuje njen kvalitet i vizualnu prepoznatljivost.
Foto: @bjn_89
Iako je nastao u Banja Luci , ovaj tulipan se u svoj grad simbolično vraća tek 2018. godine, kada je ponovo zasađen u parku Petar Kočić.
Danas ga možete vidjeti na više lokacija, ali najizraženiji prizori nalaze se u centralnom gradskom jezgru, gdje svako proljeće formira prepoznatljive crveno-žute gredice.
Foto: @alf.photo
Ključ uspjeha s tulipanima zapravo počinje mnogo prije proljeća lukovice se sade u jesen, idealno između oktobra i novembra, kako bi tokom zime razvile korijen. 
Foto: @ham_court_bampton
Foto: @sarah.la.luna
Birajte sunčano ili blago zasjenjeno mjesto i dobro drenirano tlo, jer višak vlage može uzrokovati truljenje lukovica. Važno je i ne pretjerivati sa zalijevanjem nakon sadnje dovoljno je održavati umjerenu vlagu, dok prirodne padavine često rade većinu posla.
Ako želite da vam cvjetaju i naredne godine, nakon što precvjetaju nemojte odmah uklanjati listove pustite ih da prirodno uvenu kako bi lukovica “pohranila” energiju za sljedeću sezonu.
Foto: @ham_court_bampton
Za intenzivnije boje i gušći efekt, sadite lukovice bliže jednu drugoj nego što mislite, upravo taj trik daje onaj puni, raskošni izgled kakav viđate u parkovima.
Foto: @sarah.la.luna
TEKST: Ada Ćeremida
Kroz naš poziv čitateljima da podijele svoje interijere, svakog mjeseca biramo jedan prostor koji dobija svoju priču na Bonjour.DESIGN-u.
Ovog puta pažnju nam je privukao dom Une u Zenici, o kojem ste već mogli čitati na našem portalu.
Dok smo prolazili kroz fotografije, bilo je teško ne primijetiti i vanjski dio, baštu koja se razvija s istom pažnjom kao i interijer.
I dok čekamo naredni izbor interijera koji ćete nam slati ovog mjeseca, fokus smo prebacili na prostor koji ovih dana svi ponovo otkrivamo: balkone, terase i dvorišta.
Unina bašta prostire se na oko 600 kvadrata i još uvijek je u procesu uređenja, ali već sada jasno pokazuje koliko promišljeni, jednostavni potezi mogu napraviti razliku.
Bez angažovanja dizajnera, uz mnogo ličnog rada i ideja, nastao je prostor koji danas funkcioniše kao produžetak doma, mjesto za jutarnju kafu, popodnevni odmor i vikend druženja.
U nastavku izdvajamo pet stvari koje možete preuzeti kao inspiraciju za vlastiti vanjski prostor.
Ono što ovu baštu čini zanimljivom nije savršenstvo, nego način na koji je razvijana, postepeno, kroz praktična rješenja koja imaju i estetsku i funkcionalnu vrijednost.
Upravo u tim detaljima kriju se ideje koje se lako mogu prilagoditi različitim prostorima, bez velikih ulaganja ili angažovanja stručnjaka.
Uređenje bašte oslanja se i na pažljivo biran namještaj koji pomaže da se prostor podijeli na više funkcionalnih cjelina. U jednom dijelu nalazi se lounge zona za opuštanje, dok je drugi organizovan oko seta za sjedenje u smirenoj zelenoj, sage nijansi koja se prirodno uklapa u okruženje.
Ovakav raspored omogućava da se bašta koristi na različite načine kroz dan, bez potrebe za velikim intervencijama. Namještaj ne dominira prostorom, već ga suptilno organizuje i daje mu ritam.
Vodeni element unosi dinamiku i osjećaj smirenosti, bez potrebe za kompleksnim rješenjima. Dovoljno je jedan pažljivo postavljen detalj da prostor dobije novu dimenziju.
Masline, limun, lavanda, ruzmarin, bosiljak, smilje i menta, kombinacija biljaka koja prostoru daje karakter i mirisnu dimenziju.
Ovakav izbor stvara osjećaj mediteranske atmosfere, čak i u centralnoj Bosni. Saksijske varijante dodatno olakšavaju održavanje i omogućavaju fleksibilnost u rasporedu kroz sezonu.
Drvene gredice postavljene su kao suptilna pregrada prema susjednom dvorištu, ali bez osjećaja zatvorenosti. Ovakav pristup omogućava definisanje prostora, a da bašta i dalje djeluje otvoreno i protočno.
Osim funkcionalne uloge, drvo unosi toplinu i vizualnu ravnotežu, posebno u kombinaciji sa zelenilom. Rješenje koje je jednostavno za izvedbu, a daje jasan arhitektonski okvir prostoru.
S druge strane dvorišta, stari zid oplemenjen je sadnjom bršljana koji se proteže dužinom od oko 20 metara.
Ovaj potez rješava više stvari odjednom ublažava izgled postojeće strukture, unosi zelenilo i stvara prirodnu kulisu. Istovremeno, riječ je o rješenju koje ne zahtijeva velika ulaganja, a dugoročno daje snažan vizualni efekat.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
