TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 5.2.2021.
Skori početak proljeća znači obilje prekrasnog cvjetanja, posebno šarenih tulipana koji se pojavljuju posvuda od vrtova i parkova do cvjećara.
Buketi prekrasnih tulipana ukrali su simpatije dama svojim izduženim stabljikama i kupastim laticama, a dovoljan je tek jedan pogled na njih kako bi se na našem licu nacrtao osmijeh.
Ako želite da iskoristite vrhunac sezone tulipana uzmite u obzir ove smjernice za njegu tulipana u vazi.
Kako da tulipani što duže ostanu svježi?
Kupovina tulipana
Pri kupovini tulipana, birajte one koji su još uvijek čvrsto zatvoreni i nisu u potpunosti obojeni. To će vam pripomoći da što duže ostanu svježi. Uživat ćete u procesu cvjetanja, ali i mirisu koji se širi prostorijom.
Odaberite pravu vazu
Dobro pravilo je odabrati vazu koja pokriva najmanje polovinu visine stabljika tulipana. Tulipani vole da se protežu tako da je najbolje dati im dovoljno prostora u vazi i ne spajati ih jedno na drugo. Tačnije, u vazi posložite cvijeće u krug kako se ne bi naslanjali jedni na druge. Ako stabljike imaju lišće koje će prilikom dodavanja u vazu biti potopljene, uklonite ga budući da bi to moglo potaknuti propadanje cvijeta.
Izrežite stabiljke pod uglom od 45 stepeni
Ovaj trik omogućava stabljikama da upiju više svježe vode. Imajte na umu da tulipani rastu nakon što su u vazi kada isječete stabljike.
Omogućite im dosta vode
Tulipani vole vodu, a najbolji izbor je hladna, slatka voda. Kada donesete svoje tulipane kući i odaberete svoju omiljenu vazu, napunite je do tri četvrtine. Predlažemo da mijenjate vodu svaki drugi dan i dajte stabljikama dodatno rezanje.
Izbjegavajte prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti
Budući da su tulipani "fotoosjetljivi", znači da rastu i otvaraju se na sunčevoj svjetlosti, izbjegavajte stavljanje vaze na direktnu sunčevu svjetlost ili toplinu jer će brže uvenuti kada se cvjetovi otvore.
Kako aranžirati bukete sa tulipanom?
Budite izbirljivi kada dodajete drugo cvijeće
Ako želite da u svoj aranžman uvrstite i drugo cvijeće, imajte na umu da su tulipani vrlo osjetljivi na drugo cvijeće. Uobičajeno cvijeće koje djeluje na životni ciklus tulipana su narcisi jer oni emituju supstancu koja će učiniti da tulipani brže uvenu. Sa druge strane nećete imati problem ako im pridružite ruže i hortenzije. Budite kreativni. Izaberite omiljenu vazu, poigrajte se s nijansama stabiljki te uživajte u cvjetnoj čaroliji koja nastaje u vašem domu.
***
Naslovna fotografija: @tsvit_com
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.

Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!