TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 17.4.2026.
Prošle sedmice, Pamela Anderson predstavila je svoju prvu kolekciju namještaja u saradnji s brendom Olive Ateliers.
U posljednjih nekoliko godina, Pamela Anderson je redefinisala svoj javni imidž: od beauty ikone do žene koja otvoreno prihvata prirodno starenje, dijeli trenutke iz vrta i živi sporije, autentičnije.
Publika je taj zaokret prihvatila gotovo jednoglasno, pa zato možda ne iznenađuje da njen ulazak u svijet interijera dolazi kroz materijale poput ratana i estetiku koja priziva sjećanja.
Ali upravo tu počinje druga priča, ona dizajnerska u kojoj se postavlja pitanje: gdje završava inspiracija, a gdje počinje reprodukcija?

Kolekcija pod nazivom The Sentimentalist donosi oko 40 komada od lounge stolica i sofa do stolova i košara izrađenih pretežno od prirodnog ratana, uz prepoznatljive plavo-bijele pruge.
Prema riječima same Anderson, kolekcija je duboko lična. Inspirisana je njenim odrastanjem uz more, sjećanjima na bakinu farmu i materijalima koji “stare dostojanstveno” drvo izblijedjelo od soli, teksture koje s vremenom omekšavaju i komadi koji se sele između unutarnjih i vanjskih prostora.
Estetika je jasna: pomalo francuska, pomalo neukroćena, ali prije svega nostalgična oslonjena na poznate forme i osjećaj doma koji nije vezan za trend, nego za emociju.

Foto: @pamelaanderson
Dok lifestyle publika kolekciju čita kroz priču i atmosferu, dio dizajnerske scene reagovao je drugačije.
Komentari se ne fokusiraju na samu izvedbu koja je korektna i estetski dosljedna već na pitanje autorskog doprinosa. U industriji koja sve više insistira na inovaciji, mnogi problem vide u tome što se historijske reference predstavljaju kao novi dizajn, bez jasnog pomaka naprijed.
Foto: @michaelcliffordphotography
Drugi sloj kritike ide još dalje: ukazuje na širi fenomen u kojem poznata imena ulaze u dizajn s lakoćom koju profesionalci nemaju. U tom kontekstu, pažnja koju takvi projekti dobijaju često se doživljava kao disproporcionalna u odnosu na rad dizajnera koji godinama grade svoje prakse, ali ostaju izvan glavnog fokusa.
Naravno, postoji i treći, jednostavniji pogled: da tržištu možda nije nedostajala još jedna ratan kolekcija.




Foto: @pamelaanderson
Ova situacija otvara pitanje koje dizajn rijetko jasno definiše: da li je ulazak u industriju “izvana” problem sam po sebi ili je problem način na koji se taj ulazak pozicionira?

Jer paralelno, iste sedmice, Emma Chamberlain, youtuberka i influenserica, predstavila je vlastitu, znatno ekscentričniju kolekciju proizvoda i namještaja bez gotovo ikakvog vidljivog otpora iz dizajnerskih krugova.
Razlika možda nije u tome ko dizajnira, nego kako: da li projekat donosi novu perspektivu, pomjera estetiku ili barem redefiniše postojeće reference.
Kolekcija Pamele Anderson ostaje negdje između, dovoljno osobna da ima priču, ali dovoljno poznata da otvori debatu.
Foto: @rjbruni
TEKST: Ada Ćeremida
Kroz naš poziv čitateljima da podijele svoje interijere, svakog mjeseca biramo jedan prostor koji dobija svoju priču na Bonjour.DESIGN-u.
Ovog puta pažnju nam je privukao dom Une u Zenici, o kojem ste već mogli čitati na našem portalu.
Dok smo prolazili kroz fotografije, bilo je teško ne primijetiti i vanjski dio, baštu koja se razvija s istom pažnjom kao i interijer.
I dok čekamo naredni izbor interijera koji ćete nam slati ovog mjeseca, fokus smo prebacili na prostor koji ovih dana svi ponovo otkrivamo: balkone, terase i dvorišta.
Unina bašta prostire se na oko 600 kvadrata i još uvijek je u procesu uređenja, ali već sada jasno pokazuje koliko promišljeni, jednostavni potezi mogu napraviti razliku.
Bez angažovanja dizajnera, uz mnogo ličnog rada i ideja, nastao je prostor koji danas funkcioniše kao produžetak doma, mjesto za jutarnju kafu, popodnevni odmor i vikend druženja.
U nastavku izdvajamo pet stvari koje možete preuzeti kao inspiraciju za vlastiti vanjski prostor.
Ono što ovu baštu čini zanimljivom nije savršenstvo, nego način na koji je razvijana, postepeno, kroz praktična rješenja koja imaju i estetsku i funkcionalnu vrijednost.
Upravo u tim detaljima kriju se ideje koje se lako mogu prilagoditi različitim prostorima, bez velikih ulaganja ili angažovanja stručnjaka.
Masline, limun, lavanda, ruzmarin, bosiljak, smilje i menta, kombinacija biljaka koja prostoru daje karakter i mirisnu dimenziju.
Ovakav izbor stvara osjećaj mediteranske atmosfere, čak i u centralnoj Bosni. Saksijske varijante dodatno olakšavaju održavanje i omogućavaju fleksibilnost u rasporedu kroz sezonu.


Drvene gredice postavljene su kao suptilna pregrada prema susjednom dvorištu, ali bez osjećaja zatvorenosti. Ovakav pristup omogućava definisanje prostora, a da bašta i dalje djeluje otvoreno i protočno.
Osim funkcionalne uloge, drvo unosi toplinu i vizualnu ravnotežu, posebno u kombinaciji sa zelenilom. Rješenje koje je jednostavno za izvedbu, a daje jasan arhitektonski okvir prostoru.
S druge strane dvorišta, stari zid oplemenjen je sadnjom bršljana koji se proteže dužinom od oko 20 metara.
Ovaj potez rješava više stvari odjednom ublažava izgled postojeće strukture, unosi zelenilo i stvara prirodnu kulisu. Istovremeno, riječ je o rješenju koje ne zahtijeva velika ulaganja, a dugoročno daje snažan vizualni efekat.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!