TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 19.4.2026.
Kolektivno stanovanje je jedna od rijetkih tema koja se tiče gotovo svakog od nas, ali o kojoj rijetko govorimo kao o sistemskom pitanju.
U vremenu rasta cijena, ograničenog prostora i sve većih društvenih razlika, način na koji gradimo i planiramo stanove postaje ključno urbano i političko pitanje. Upravo zato kolektivno stanovanje ponovo dolazi u fokus evropskih razgovora o budućnosti gradova.
European Collective Housing Award okuplja projekte koji pokušavaju odgovoriti na ova pitanja kroz arhitekturu, ali i kroz društvene modele stanovanja. Nije riječ samo o zgradama, već o tome kako živimo zajedno, kako dijelimo prostor i kako gradimo zajednice.
Sutra će Sarajevo biti dio tog razgovora u Europe House Sarajevo , od 18:00 do 20:00h.
Foto: @mao_slovenia
European Collective Housing Award nastaje kao platforma koja pokušava redefinisati način na koji gledamo stanovanje u Evropi. Organizirana od strane Baskijski institut za arhitekturu i arc en rêve , ova nagrada ne fokusira se samo na estetiku projekata, već na njihov društveni i urbani utjecaj.
Ono što je posebno zanimljivo jeste struktura žirija. Uz arhitekte poput Carme Pinós i Jing Liu , u procesu odlučivanja učestvuju i sociolozi, istraživači i stručnjaci za nekretnine. Time se stanovanje promatra kao složen sistem, a ne kao izoliran arhitektonski zadatak.
Projekti koji se prijavljuju dolaze iz cijele Evrope, a obuhvataju i javne i privatne inicijative. Fokus je na onima koji nude odgovore na ključna pitanja: dostupnost, zajedništvo i dugoročnu održivost.
Foto: Sabina Hodović
U sklopu drugog izdanja nagrade organizirana je serija okruglih stolova u različitim evropskim gradovima. U Barceloni otvorena je tema planiranja stanovanja kroz različite skale, od pojedinačne jedinice do šireg urbanog sistema.
Tamo je posebno naglašena ideja da dobra urbana strategija može nadomjestiti slabosti pojedinačnih objekata, ali ne i obrnuto.
Foto: @eai_iae_
U Amsterdamu fokus je bio na stambenim zadrugama i pitanjima upravljanja javnim zemljištem. Rasprave su pokazale koliko su političke odluke ključne u određivanju kome prostor zapravo pripada.
Foto: @europeancollectivehousingaward
Sljedeća stanica je Ljubljana , gdje se razgovor vraća na prošlost kako bi se razumjele alternative za budućnost stanovanja. Ova turneja zapravo gradi širi evropski kontekst u kojem se lokalni problemi prepoznaju kao dio zajedničkog izazova
Foto: @mao_slovenia
Završni okrugli sto održava se u Europe House Sarajevo u saradnji sa ARRA kolektivom i upravo tu razgovor dobija dodatnu težinu.
Sarajevo danas otvara niz pitanja koja nisu nova, ali su sve urgentnija: kako planiramo stanovanje, za koga gradimo i pod kojim uslovima? Između tržišnih pritisaka, fragmentiranih strategija i rigidnih regulativa, čini se da prostor za integrisani pristup gotovo ne postoji.
Kolektivno stanovanje, koje je nekada bilo snažno upisano u razvoj evropskih gradova, pa i Sarajeva, danas se često svodi na izolirane projekte bez šire vizije. Upravo tu nastaje ključni problem: odsustvo sistema koji stanovanje tretira kao društveno pitanje, a ne isključivo kao investiciju.
Rad mlade arhitektice Dunje Krvavac , razvijen u okviru master istraživanja i nadovezan na praksu sa ARRA kolektivom, mapira upravo te pukotine između planiranja i realizacije, između onoga što je moguće i onoga što je dozvoljeno.
U tom kontekstu, sarajevski razgovor nije samo završetak jedne evropske turneje. On je prilika da se pitanja konačno jasno postave: kako možemo početi drugačije razmišljati o stanovanju i arhitekturi u BiH i šta nas danas u tome zapravo sprječava.
Foto: @arra_collective
“Naš četvrti i posljedni evropski okrugli sto o kolektivnom stanovanju će se održati u Europe House u Sarajevu, u ponedjeljak 20.04.2026. godine od 18.00 do 20.00.
Vjerujemo da, kako bi opravdala svoje ime, European Collective Housing Award mora slušati i dijelove Evrope koji, uprkos ogromnom talentu svojih arhitekata i stručnjaka, prečesto nisu uključeni u ovu raspravu.” ističu iz organizacije European Collective Housing Award, naglašavajući važnost uključivanja glasova koji su često izvan glavnih evropskih tokova arhitektonskog diskursa.
Foto: @europeancollectivehousingaward
TEKST: Ada Ćeremida
Smještena u selu Lohovo, nadomak Bihaća, ova kuća uz rijeku Unu otvara zanimljivo arhitektonsko pitanje: kako savremeni prostor uklopiti u gotovo netaknut prirodni kontekst, a da pritom ne izgubi osjećaj pripadnosti mjestu.
Odgovor dolazi kroz promišljenu kombinaciju tradicionalnih materijala i suzdržane forme koja ne dominira pejzažem, već ga prati. Arhitektura ovdje ne pokušava impresionirati volumenom, već atmosferom.
Kuća je oblikovana kao kompaktan volumen postavljen na kameno postolje, što direktno referišea na lokalnu graditeljsku logiku i način na koji se objekti prilagođavaju terenu.
Drvena fasada dodatno naglašava tu vezu s okruženjem, ali je izvedena precizno i čisto, bez suvišnih detalja, što joj daje savremeni karakter. 
Otvori su pažljivo pozicionirani i reducirani na jasne geometrijske rezove, čime fasada dobija ritam i mjeru. Krovna forma ostaje jednostavna, gotovo arhetipska, ali u kombinaciji s materijalima djeluje potpuno aktualno, kao primjer arhitektonskog djelovanja koji ne imitira tradiciju, već je reinterpretira kroz današnji jezik.
Unutrašnjost kuće nastavlja isti narativ kroz dominaciju prirodnih materijala i svjetla. Drvo nije samo završna obrada, već ključni prostorni element koji definira plafone, namještaj i detalje.
Veliki prozorski otvori kadriraju prirodu poput slika, uvodeći pejzaž direktno u svakodnevni život. Prostor je organiziran otvoreno, s blagim denivelacijama koje suptilno zoniraju funkcije bez potrebe za zidovima. Time interijer ostaje fluidan, ali i jasno strukturiran.
Centralni dnevni prostor objedinjuje kuhinju, trpezariju i boravak, stvarajući mjesto okupljanja koje je istovremeno i vizualno i funkcionalno srce kuće. Ugradbeni elementi i klupe dodatno naglašavaju racionalno korištenje prostora, ali i uvode osjećaj topline.
Spavaće sobe su povučene i mirnije, s fokusom na privatnost i direktan kontakt s prirodom kroz prozore u nivou pogleda ili poda. Posebno je zanimljiv odnos visina i kosih plafona koji prostoru daje dinamiku bez potrebe za dodatnim dekorom. Sve djeluje smireno, ali nikada monotono.
Ono što ovu kuću dodatno izdvaja jeste pažnja posvećena svakodnevnim ritualima. Kamin i peć na drva stvaraju centralnu tačku okupljanja i osjećaj doma, dok veliki otvori prema vrtu omogućavaju kontinuiranu vezu s vanjskim prostorom. 
Kupatilo s rain shower tušem i privatna finska sauna uvode spa dimenziju koja nadilazi osnovnu funkciju stanovanja. Vanjski prostori, uključujući vanjsku kućicu i pristup rijeci, proširuju životni prostor izvan zidova kuće. U konačnici, arhitektura ovdje ne definiše samo prostor, već način života: sporiji, svjesniji i usklađen s prirodom.
*Projekat je predstavljen na temelju javno dostupnih informacija s Airbnb platforme. Autor projekta nije bio naveden u dostupnim podacima. Ukoliko ste vi radili projekat, rado ćemo dopuniti članak uz odgovarajući kredit.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
