TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.7.2017.
Arhitektonski studio Sova potpisuje uređenje apartmana u kojem se geometrija i boje spajaju u jednu skladnu cjelinu. Upečatljiv namještaj u potpisu domaćih brandova, zanimljiva rasvjetna tijela i tepisi sa šarenim uzorcima samo su mali uvod u interijer stana o kojem smo više saznali u razgovoru s Majom Nurkić.
„Stan se nalazi u Sarajevu, vlasništvo je divne porodice koja je za veoma kratko vrijeme postala mnogo više od klijenta. Na prvom, veoma prijatnom sastanku, želja je bila da se u postojeće stanje uklopi i dizajnira prostor koji će biti obojen i živahan. Iako je postojala ovakva ideja u glavama investitora, također je postojao i određeni strah od boja, obzirom na to da se nikada prije nisu usudili na sličan poduhvat. Klijenti se obično odlučuju da idu na sigurno, sa što manje boja, zbog manjka hrabrosti jer sami ne mogu vizualizirati smjelije prostor. Najveći izazov svakog arhitekte obično je komunikacija sa investitorom/klijentom međutim, ovdje to nije bio slučaj, obzirom na to da je povjerenje bilo uzajamno. Imajući u vidu njihove zahtjeve i želje namjera je bila, na postojećem stanju stvoriti otvoren, savremen, prijatan ambijent uz implementaciju nekih komada namještaja koji su bili zatečeni - trpezarijski stol i sive stolice, trpezarijska komoda, drvena polica sa knjigama te dio komode u dnevnom boravku koja je dopunjena i izdizajnirana tako da uobliči cijeli zid. Obzirom na reakcije korisnika, a i ostalih koji su vidjeli enterijer, skromno ću reći da je poduhvat uspio (smijeh). Što se tiče namještaja, u većini slučajeva se trudim da to bude domaći proizvod, jer naše tržište zaista obiluje firmama koje rade veoma kvalitetne proizvode od punog drveta i drago mi je što su klijenti to prepoznali te bili voljni da ulože u kvalitet. Tako su se u ovom enterijeru našli Zanat, Gazzda, Artisan, Studio Vračo. Neki komadi namještaja (plavi stolić, komoda u dnevnom boravku, klupa) su djelo ekipe Sosr Lačević sa kojima često i veoma uspješno surađujem. U prostoru su također svoje mjesto našli i proizvodi iz Fefa, Ikee, Philipsa. Na lođi je ugrađena predivna Vives keramika koja često obogaćuje moje projekte.“
Kada smo Maju pitali o izazovima s kojima se susrela u realizaciji cijelog projekta, ali i tko čini arhitektonski ured 'SOVA', odgovorila nam je:
„SOVA je "one man show", dakle iza imena SOVA se krije ime Maja Nurkić, međutim bitno je naglasiti da nije dovoljan samo dobar projekat kako bi i realizacija bila dobra. Iza uspješno IZVEDENOG projekta mora da stoji čitav tim kvalitetnih izvođača što i dalje nije dovoljno ukoliko sama komunikacija između projektanta i izvođača nije dobra i konstantna. Požrtvovanost majstora i želja za dobrom izvedbom je jedan od ključnih dijelova uspješne finalizacije projekta. Vjerujte mi, nekada je za arhitektu veći izazov sama koordinacija izvođenja nego projektovanje i veoma često, bez obzira na volju i trud, dolazi do probijanja rokova zbog nepredviđenih i neželjenih situacija. Najveća satisfakcija meni je, na kraju, vidjeti zadovoljstvo i osmijeh na licu klijenata. Tada svi problemi, nastali u toku izvođenja u kombinaciji sa iščekivanjem da se vidi gotov "proizvod", nestanu. U konačnici, najvažnije je da izvedba bude kvalitetna.“
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
