U subotu, 23.11. u Foto Galeriji Jelićeva bit će otvorena izložba bh. fotografkinje Vanje Lisac, tijekom koje će svi posjetitelji moći pogledati 22 fotografije nastale tijekom posljednjih deset godina njezinog rada. 

Izložba 'Faces' donosi zanimljivu i interaktivnu priču ispričanu kroz objektiv bh. fotografkinje, koja je osim kroz modnu fotografiju, na domaćoj sceni ostavila traga i kroz druge umjetničke pravce poput arhitekture i dizajna.

Sve ih krasi prepoznatljiv Vanjin pečat – igra svijetlom, formama i pomalo mistična atmosfera koja vlada na fotografijama. 
Upravo zbog toga smo Vanju, iako zaposlenu oko posljednjih priprema za izložbu, zamolili da nam da malko bolji uvid u sve što nas čeka na izložbi, kao i osvrt na dosadašnje projekte na kojima je radila.  

***

Od dosadašnjih projekata na kojima si radila, koji je ukrao najviše tvojih simpatija, a na kojem je bilo najizazovnije raditi?

Svaki projekat je izazovan i nosi svoju priču. Ovo su nekomercijalni projekti/snimanja koje mi radimo samo za sebe. Onda možete biti kreativni koliko hoćete jer niste limitirani niti ovisite o bilo kome (klijent).
Nekim projektima smo dali više pažnje, a nekima manje i to ovisi samo od naše energije na taj dan. Walking Dark mi jedan od dražih editorijala. Najdraže su mi fotografije koje su nastale u suradnji sa Merimom Ramadanović.

Nisam ni bila svjesna koliko smo je fotografisali i kolika nam je inspiracija ona bila. Ima jaku moć transformacije koja se može primijetiti na fotografijama. Svaki dio ovakvih fotografija je isto bitan kao i moj fotografski dio (svijetlo). Moja fotografija ne bi bila to bez ljudi s kojima surađujem.

Čak mislim da ponekad njhove vještine preuzimaju fotografiju i ona više pripada njima nego meni. I zato mi je bitno da ljudi razumiju da ovo nije samo moja izložba, nego izložba od svakog od ovih saradnika. Svi smo dali isti dio energije u projekte. 

Najvažnija lekcija o fotografiji koju si naučila tijekom svih ovih godina?

Kad je administrativni dio posla u pitanju onda bih rekla da je bitno ostaviti pisani trag svakog dogovora prije nego što počnete snimati. Zna se često desiti da se nađete u situaciji “rekla-kazala” i onda naučite da postoji nešto što se zove pisani trag. Kad je umjetnički dio u pitanju, najbitnije je da se ne shvataš ozbiljno i da bez obzira koliko želio (ili ne želio) nekoga da kopiraš, tvoje djelo će uvijek imati tvoj potpis. Ne uzimati sebe ozbiljno znači biti fleksibilan u poslu te razumijeti klijente i ništa lično ne shvatati.

To dođe kroz iskustvo i ne dolazi preko noći. I meni je trebalo dosta vremena da shvatim neke stvari.

Koliko se po tebi razvila domaća fotografska scena u posljednjih 10 godina?

Znatno. Digitala je isto pomogla u svemu tome kao i socijalne mreže. Sada je dosta lako naučiti o fotografiji kroz YouTube i ostale platforme na webu. Realno i ne treba vam škola više za to. Sve je to normalan razvitak jedne scene. Normalno je da je sve više fotografa i da je konkurencija veća. To se dešava svuda u svijetu. Ali nije normalno da jedna država nema tržište za fotografe, da nema jedan modni magazin, da ima samo par firmi, od kojih samo jedna firma radi kampanju kako treba. Ostale firme ne ulažu. I ako ulože onda “cijede” fotografije po 5 godina. Jer realno ne znaju posao. Ali moda nije jedini pravac u fotografiji pa se može živjeti od toga ako se “raspodjeli” na sve segmente. Od fotkanja produkta do arhitekture, familijarnih fotki, portreta, korporativnih portreta, hrane, eventi, konferencije, itd. Ima dosta pravaca u fotografiji. I obično se fotografi (u svijetu) opredijele za jedan pravac koji njima godi i u kojem su najbolji. U BiH moraš znati svaki pravac da bi mogao da živiš normalno od toga. E sada, ima fotografa koji ne žele da rade sve, a ima i onih koji ne znaju da rade sve.  Ali ako si uporan i ako stvarno želiš raditi kao fotograf i živjeti od toga, onda i nije toliko teško. Ja lično volim raditi sve pravce i u većini sam dobra. Vjerojatno zato i volim tako raditi. Dok znam dosta kolega koji se ježe na neke pravce, ne žele to da rade i onda se fokusiraju samo na jedan segment. Mislim da nas ima dosta koji živimo samo od fotografije. Svi smo se snašli i našli svoj put koji nam odgovara.
Barem, kolege koje ja znam.

Što nam sve pripremaš za 2020.godinu?

Svoju samostalnu izložbu koja će biti nešto sasvim drugačije. Nadam se da će biti onako kako sam i zamislila. 
Jako je zahtjevna i trebati će mi godinu dana da je završim. 
Dugo se spremam za nju i mislim da sam spremna da je napokon napravim.

Izložba 'Faces' je otvorena od 23.11.2019. do 23.12. 2019.
Dio ove izložbe i tima su: Maja Koristović-Talović, Ensar Dervišbegović, Renata Ponjević, Aleksandra Loverich, Nermina Varešanović, Kaftan studio, Neira Sinanbašić, Ljiljana Majkić, Merima Ramadanović, Sadžida Tulić, Saša Radulović, Marija Šuković, Aida Đapo, Gasha Miladinović, Zlatko Čakić, Božena Lazarević, Nina Kafedžić, Ina Arnautalić, Lana Pašić, Ajla Klico, Tijana Dapčevic, Medina Dedajić, Adna Avdić i Albina Huskić.
 

***

Naslovna fotografija by Nina Mašić
Editorial fotografije by Vanja Lisac

Ako ste se ikada zapitali gdje tačno počinje anti-aging, niste jedini. Prve fine linije, gubitak sjaja, promjene u teksturi kože… sve se to rijetko dešava odjednom, ali u jednom trenutku postane jasno da koža traži drugačiji pristup.

Tu nastaje dilema: šta joj zapravo treba i kojim redoslijedom. Nisu svi znakovi starenja isti, niti svaka formula odgovara svima, zbog čega su jasna objašnjenja i klinički potvrđena rješenja danas važnija nego ikada.

Upravo iz te potrebe Eau Thermale Avène je u Sarajevu organizovao Avène Anti Aging Academy, edukativni događaj za dermatologe i farmaceute iz cijele BiH, gdje su predstavljene nove linije Dermabsolu i Hyaluron Activ Procedure kao konkretan odgovor na različite znakove starenja kože.
 

Na ovom događaju niko nije gledao na sat. To je možda i najbolji opis atmosfere.
 

Atmosfera iz drugog ugla  
 

Nije bilo onog trenutka kada mislite: još malo pa pauza. Pažnja je ostajala na predavanjima, ali atmosfera nije bila distancirana. Slušalo se koncentrisano, bilježilo, razmišljalo unaprijed o konkretnim situacijama iz prakse.
 

Farmaceutima i dermatolozima ovakav format dolazi u pravom trenutku. U svakodnevnoj praksi upravo oni prvi odgovaraju na pitanja o starenju kože, često balansirajući između očekivanja, trendova i onoga što koži zaista treba.
 

Zato je ovaj susret ponudio nešto rijetko, prostor da se iskustva uporede, dileme potvrde i rješenja sagledaju bez pritiska brzih odgovora.
 

Vrijednost koja se gradi kroz vrijeme  
 

Kroz razgovor, razmjenu i stručno objašnjenje, Dermabsolu i Hyaluron Activ Procedure dobili su kontekst koji im daje težinu. Ne kao izdvojeni noviteti, nego kao rješenja koja prate različite faze starenja kože.
 

Dermabsolu je predstavljen kao noćna njega usmjerena na obnovu kontura i strukture kože, s jasnim fokusom na remodeliranje trougla mladosti. Djelovanje pro-ceramida, niacinamida i bakuchiola objašnjeno je kroz konkretne potrebe kože, uz kliničke rezultate koji potvrđuju efekat od vidljivo preoblikovanih kontura do ujednačenijeg, blistavijeg tena.
 

Hyaluron Activ Procedure donosi drugačiji pristup, lifting njegu inspirisanu estetskom medicinom. Kombinacija retinaldehida i hijaluronske kiseline pozicionirana je kao odgovor na bore, gubitak čvrstoće i sjaja, s klinički dokazanim efektom mlađeg izgleda kože.
 

Anti-aging ovdje ne počinje od nule. Postoje stvari koje su nam već poznate i provjerene poput Hyaluron Activ B3 ili Vitamin Activ Cg linija, a noviteti samo pomažu da se lakše snađemo u tome šta koži treba u kojoj fazi.
 

Kada se znanje dijeli otvoreno, a proizvodi smjeste u stvarni kontekst prakse, anti-aging prestaje biti apstraktan pojam.

U toj razmjeni između struke, iskustva i promišljenih formulacija Avène Anti Aging Academy u Sarajevu je pokazala zašto ovakav format ima posebnu vrijednost. Ne zbog onoga što je predstavljeno tog dana, nego zbog načina na koji će se to znanje koristiti i dugo nakon što se event završi.

Još nekoliko fotografija s eventa donosimo u nastavku.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Avène 

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Foto: PR