TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.11.2019.
U subotu, 23.11. u Foto Galeriji Jelićeva bit će otvorena izložba bh. fotografkinje Vanje Lisac, tijekom koje će svi posjetitelji moći pogledati 22 fotografije nastale tijekom posljednjih deset godina njezinog rada.
Izložba 'Faces' donosi zanimljivu i interaktivnu priču ispričanu kroz objektiv bh. fotografkinje, koja je osim kroz modnu fotografiju, na domaćoj sceni ostavila traga i kroz druge umjetničke pravce poput arhitekture i dizajna.
Sve ih krasi prepoznatljiv Vanjin pečat – igra svijetlom, formama i pomalo mistična atmosfera koja vlada na fotografijama.
Upravo zbog toga smo Vanju, iako zaposlenu oko posljednjih priprema za izložbu, zamolili da nam da malko bolji uvid u sve što nas čeka na izložbi, kao i osvrt na dosadašnje projekte na kojima je radila.
***
Od dosadašnjih projekata na kojima si radila, koji je ukrao najviše tvojih simpatija, a na kojem je bilo najizazovnije raditi?
Svaki projekat je izazovan i nosi svoju priču. Ovo su nekomercijalni projekti/snimanja koje mi radimo samo za sebe. Onda možete biti kreativni koliko hoćete jer niste limitirani niti ovisite o bilo kome (klijent).
Nekim projektima smo dali više pažnje, a nekima manje i to ovisi samo od naše energije na taj dan. Walking Dark mi jedan od dražih editorijala. Najdraže su mi fotografije koje su nastale u suradnji sa Merimom Ramadanović.
Nisam ni bila svjesna koliko smo je fotografisali i kolika nam je inspiracija ona bila. Ima jaku moć transformacije koja se može primijetiti na fotografijama. Svaki dio ovakvih fotografija je isto bitan kao i moj fotografski dio (svijetlo). Moja fotografija ne bi bila to bez ljudi s kojima surađujem.
Čak mislim da ponekad njhove vještine preuzimaju fotografiju i ona više pripada njima nego meni. I zato mi je bitno da ljudi razumiju da ovo nije samo moja izložba, nego izložba od svakog od ovih saradnika. Svi smo dali isti dio energije u projekte.
Najvažnija lekcija o fotografiji koju si naučila tijekom svih ovih godina?
Kad je administrativni dio posla u pitanju onda bih rekla da je bitno ostaviti pisani trag svakog dogovora prije nego što počnete snimati. Zna se često desiti da se nađete u situaciji “rekla-kazala” i onda naučite da postoji nešto što se zove pisani trag. Kad je umjetnički dio u pitanju, najbitnije je da se ne shvataš ozbiljno i da bez obzira koliko želio (ili ne želio) nekoga da kopiraš, tvoje djelo će uvijek imati tvoj potpis. Ne uzimati sebe ozbiljno znači biti fleksibilan u poslu te razumijeti klijente i ništa lično ne shvatati.
To dođe kroz iskustvo i ne dolazi preko noći. I meni je trebalo dosta vremena da shvatim neke stvari.
Koliko se po tebi razvila domaća fotografska scena u posljednjih 10 godina?
Znatno. Digitala je isto pomogla u svemu tome kao i socijalne mreže. Sada je dosta lako naučiti o fotografiji kroz YouTube i ostale platforme na webu. Realno i ne treba vam škola više za to. Sve je to normalan razvitak jedne scene. Normalno je da je sve više fotografa i da je konkurencija veća. To se dešava svuda u svijetu. Ali nije normalno da jedna država nema tržište za fotografe, da nema jedan modni magazin, da ima samo par firmi, od kojih samo jedna firma radi kampanju kako treba. Ostale firme ne ulažu. I ako ulože onda “cijede” fotografije po 5 godina. Jer realno ne znaju posao. Ali moda nije jedini pravac u fotografiji pa se može živjeti od toga ako se “raspodjeli” na sve segmente. Od fotkanja produkta do arhitekture, familijarnih fotki, portreta, korporativnih portreta, hrane, eventi, konferencije, itd. Ima dosta pravaca u fotografiji. I obično se fotografi (u svijetu) opredijele za jedan pravac koji njima godi i u kojem su najbolji. U BiH moraš znati svaki pravac da bi mogao da živiš normalno od toga. E sada, ima fotografa koji ne žele da rade sve, a ima i onih koji ne znaju da rade sve. Ali ako si uporan i ako stvarno želiš raditi kao fotograf i živjeti od toga, onda i nije toliko teško. Ja lično volim raditi sve pravce i u većini sam dobra. Vjerojatno zato i volim tako raditi. Dok znam dosta kolega koji se ježe na neke pravce, ne žele to da rade i onda se fokusiraju samo na jedan segment. Mislim da nas ima dosta koji živimo samo od fotografije. Svi smo se snašli i našli svoj put koji nam odgovara.
Barem, kolege koje ja znam.
Što nam sve pripremaš za 2020.godinu?
Svoju samostalnu izložbu koja će biti nešto sasvim drugačije. Nadam se da će biti onako kako sam i zamislila.
Jako je zahtjevna i trebati će mi godinu dana da je završim.
Dugo se spremam za nju i mislim da sam spremna da je napokon napravim.
Izložba 'Faces' je otvorena od 23.11.2019. do 23.12. 2019.
Dio ove izložbe i tima su: Maja Koristović-Talović, Ensar Dervišbegović, Renata Ponjević, Aleksandra Loverich, Nermina Varešanović, Kaftan studio, Neira Sinanbašić, Ljiljana Majkić, Merima Ramadanović, Sadžida Tulić, Saša Radulović, Marija Šuković, Aida Đapo, Gasha Miladinović, Zlatko Čakić, Božena Lazarević, Nina Kafedžić, Ina Arnautalić, Lana Pašić, Ajla Klico, Tijana Dapčevic, Medina Dedajić, Adna Avdić i Albina Huskić.
***
Naslovna fotografija by Nina Mašić
Editorial fotografije by Vanja Lisac
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na Bonjour.ba sadržaj ne počinje objavom. Počinje mnogo ranije: dok pratimo ko pokreće projekte, razgovaramo s ljudima iz različitih industrija, analiziramo šta zanima našu publiku i osluškujemo teme koje se ponavljaju između intervjua, poruka i sastanaka.
Tako ne prepoznajemo samo priče koje vrijedi objaviti. Vidimo i gdje nedostaje prostor da se ljudi upoznaju, razmijene iskustva i uspostave kontakt koji im može pomoći da naprave sljedeći korak.
U Banjoj Luci pratimo scenu koju grade ljudi iz svijeta arhitekture, mode, dizajna, beauty i wellness industrije, poduzetništva, ugostiteljstva i digitalnog sadržaja. Ima dobrih projekata, individualnih inicijativa i mnogo znanja, ali malo prilika da se ljudi iz tih krugova sretnu za istim stolom i zaista razgovaraju.
Iz tog zapažanja nastao je Bonjour.TABLE.
Umjesto da čekamo da se takvi kontakti ostvare slučajno, preuzeli smo odgovornost za kreiranje okvira u kojem se mogu upoznati ljudi koji bi jedni drugima mogli postati saradnici, partneri, relevantni sagovornici ili izvor nove perspektive.
Bonjour.TABLE tako je postao nastavak našeg uredničkog rada izvan ekrana: način da ljude koje pratimo, predstavljamo i preporučujemo povežemo međusobno.
Istovremeno, iz prve ruke saznajemo koje teme, izazovi i prilike oblikuju lokalnu scenu te gdje Bonjour.ba svojim uredničkim formatima, dosegom i mrežom kontakata može kreirati konkretnu poslovnu vrijednost kroz veću vidljivost, relevantna partnerstva i razvoj novih projekata.
Na početku večeri goste je pozdravila Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba, a zatim ih usmjerila prema karticama koje su ih čekale za stolom.
Uputa je bila jasna: pročitati pitanje i postaviti ga osobi s desne strane.
Gosti su razgovor započinjali temama poput savjeta s kojim se nikako ne slažu, navike koja im je promijenila svakodnevicu ili pitanja koje bismo jedni drugima trebali češće postavljati.
Te su teme bile dovoljno lične da zaobiđu unaprijed pripremljeno profesionalno predstavljanje, ali ne toliko privatne da razgovor učine neprijatnim.
To je posebno važno u grupi ljudi koji se često međusobno prepoznaju s društvenih mreža, iz projekata ili na osnovu preporuka zajedničkih poznanika. Znati nečije ime i posao nije isto što i poznavati način na koji ta osoba razmišlja.
Za stolom smo željeli povezati content kreatore, poduzetnice, arhitektice, dizajnere, vizažistice, nutricionistice te ljude iz svijeta fitnessa, nakita i ugostiteljstva.
Razlog je praktičan: dobri projekti rijetko nastaju i rastu unutar jedne struke.
Modnom brendu nisu potrebni samo dizajn i proizvodnja nego i fotografija, komunikacija, prodaja i pristup publici. Ugostiteljski projekat povezuje prostor, hranu, uslugu, vizuelni identitet i sadržaj.
Stručnjaku iz wellness industrije često treba medijska vidljivost, dok content kreatoru za kvalitetnu preporuku trebaju pouzdano znanje i relevantni sagovornici.
Kada se ljudi iz tih oblasti upoznaju direktno, kontakt više ne zavisi od slučajne poruke, zajedničkog poznanika ili susreta na narednom eventu.
Važno nam je bilo i da za stolom nisu svi imali ista iskustva ni isti pogled na razvoj lokalne scene. Korisniji razgovor nastaje kada neko postavi pitanje koje u svojoj svakodnevnoj poslovnoj rutini vjerovatno ne biste čuli.
Kada je cilj eventa razgovor, važan je i ritam posluživanja.
Prebrzo posluživanje prekida teme prije nego što se razviju, dok preduge pauze mogu raspršiti pažnju. Zato smo s chefom rooftop restorana Sky Bar u hotelu Courtyard by Marriott Banja Luka kreirali meni u tri slijeda posebno za Bonjour.TABLE, usklađujući ritam posluživanja s tokom razgovora za stolom.
Carpaccio od lososa otvorio je meni svježim i precizno balansiranim okusima. Krema od avokada dala mu je punoću, citrusni vinaigrette donio potrebnu kiselinu, a ulje od peršuna i gel od mlade mrkve dodali završne biljne i blago slatkaste akcente.
Glavni slijed donio je goveđi biftek pripremljen tehnikom sous vide, uz svilenkasti pire od batata i mrkve te šparoge glazirane na maslacu. Za goste koji su birali vegetarijansku opciju poslužen je rižoto, osmišljen kao zaseban, jednako promišljen glavni slijed.
Tehnika pripreme sačuvala je mekoću namirnica, dok su povrće i maslac zaokružili intenzivniji dio menija.
Finalni slijed bio je rezerviran za premijeru novog signature deserta Sky Bara, koji je kreirala pastry chef Gordana Dobraš: cheesecakea s breskvom u kojem svježina voća balansira punu, kremastu teksturu.
Gosti Bonjour.TABLE prvi su ga kušali prije nego što zauzme mjesto u redovnom meniju, a za ovu priliku predstavljen je s custom Bonjour potpisom.
Novi kontakt vrijedi tek kada dobije nastavak.
To može biti poruka poslana narednog jutra, prijedlog za sastanak, proslijeđena preporuka ili ideja zapisana prije nego što je preuzmu druge obaveze.
Zato se Grand kafa u priču uključila kroz ritual koji dolazi poslije eventa. Grand GOLD bio je dio vizualne postavke tokom večeri, kao nagovještaj kafa uz koje će se nastaviti razgovori započeti za Bonjour.TABLE stolom.
Ideja je bila povezati Grand kafu s jutrom poslije, kada se pregledaju novi kontakti i odlučuje kome poslati prvu poruku.
Fotografije, objave i reakcije gostiju važan su dio svakog eventa. One prenose iskustvo, predstavljaju format publici i omogućavaju da njegova ideja dođe do šire zajednice.
Kod Bonjour.TABLE tom vidljivom rezultatu dodajemo još jedan: ono što se događa nakon večeri.
Njegov puni učinak vidjet ćemo kroz razgovore koji su nastavljeni, nove sastanke i potencijalne saradnje, preporuke ili podršku za narednu ideju.
Community počinje okupljanjem, a raste kada upoznavanje dobije razlog da se nastavi.
Bonjour.TABLE kreirali smo upravo za taj sljedeći korak.
Niste baš mogli predvidjeti ovaj Bonjour.ba potez, zar ne? Znamo. Ali naš posao nikada nije bio samo pratiti scenu. Kada prepoznamo šta joj nedostaje, želimo kreirati prostor u kojem se to može dogoditi.
Ovim smo tek otvorili razgovor, a onome što slijedi itekako se radujemo.
Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
