U subotu, 23.11. u Foto Galeriji Jelićeva bit će otvorena izložba bh. fotografkinje Vanje Lisac, tijekom koje će svi posjetitelji moći pogledati 22 fotografije nastale tijekom posljednjih deset godina njezinog rada. 

Izložba 'Faces' donosi zanimljivu i interaktivnu priču ispričanu kroz objektiv bh. fotografkinje, koja je osim kroz modnu fotografiju, na domaćoj sceni ostavila traga i kroz druge umjetničke pravce poput arhitekture i dizajna.

Sve ih krasi prepoznatljiv Vanjin pečat – igra svijetlom, formama i pomalo mistična atmosfera koja vlada na fotografijama. 
Upravo zbog toga smo Vanju, iako zaposlenu oko posljednjih priprema za izložbu, zamolili da nam da malko bolji uvid u sve što nas čeka na izložbi, kao i osvrt na dosadašnje projekte na kojima je radila.  

***

Od dosadašnjih projekata na kojima si radila, koji je ukrao najviše tvojih simpatija, a na kojem je bilo najizazovnije raditi?

Svaki projekat je izazovan i nosi svoju priču. Ovo su nekomercijalni projekti/snimanja koje mi radimo samo za sebe. Onda možete biti kreativni koliko hoćete jer niste limitirani niti ovisite o bilo kome (klijent).
Nekim projektima smo dali više pažnje, a nekima manje i to ovisi samo od naše energije na taj dan. Walking Dark mi jedan od dražih editorijala. Najdraže su mi fotografije koje su nastale u suradnji sa Merimom Ramadanović.

Nisam ni bila svjesna koliko smo je fotografisali i kolika nam je inspiracija ona bila. Ima jaku moć transformacije koja se može primijetiti na fotografijama. Svaki dio ovakvih fotografija je isto bitan kao i moj fotografski dio (svijetlo). Moja fotografija ne bi bila to bez ljudi s kojima surađujem.

Čak mislim da ponekad njhove vještine preuzimaju fotografiju i ona više pripada njima nego meni. I zato mi je bitno da ljudi razumiju da ovo nije samo moja izložba, nego izložba od svakog od ovih saradnika. Svi smo dali isti dio energije u projekte. 

Najvažnija lekcija o fotografiji koju si naučila tijekom svih ovih godina?

Kad je administrativni dio posla u pitanju onda bih rekla da je bitno ostaviti pisani trag svakog dogovora prije nego što počnete snimati. Zna se često desiti da se nađete u situaciji “rekla-kazala” i onda naučite da postoji nešto što se zove pisani trag. Kad je umjetnički dio u pitanju, najbitnije je da se ne shvataš ozbiljno i da bez obzira koliko želio (ili ne želio) nekoga da kopiraš, tvoje djelo će uvijek imati tvoj potpis. Ne uzimati sebe ozbiljno znači biti fleksibilan u poslu te razumijeti klijente i ništa lično ne shvatati.

To dođe kroz iskustvo i ne dolazi preko noći. I meni je trebalo dosta vremena da shvatim neke stvari.

Koliko se po tebi razvila domaća fotografska scena u posljednjih 10 godina?

Znatno. Digitala je isto pomogla u svemu tome kao i socijalne mreže. Sada je dosta lako naučiti o fotografiji kroz YouTube i ostale platforme na webu. Realno i ne treba vam škola više za to. Sve je to normalan razvitak jedne scene. Normalno je da je sve više fotografa i da je konkurencija veća. To se dešava svuda u svijetu. Ali nije normalno da jedna država nema tržište za fotografe, da nema jedan modni magazin, da ima samo par firmi, od kojih samo jedna firma radi kampanju kako treba. Ostale firme ne ulažu. I ako ulože onda “cijede” fotografije po 5 godina. Jer realno ne znaju posao. Ali moda nije jedini pravac u fotografiji pa se može živjeti od toga ako se “raspodjeli” na sve segmente. Od fotkanja produkta do arhitekture, familijarnih fotki, portreta, korporativnih portreta, hrane, eventi, konferencije, itd. Ima dosta pravaca u fotografiji. I obično se fotografi (u svijetu) opredijele za jedan pravac koji njima godi i u kojem su najbolji. U BiH moraš znati svaki pravac da bi mogao da živiš normalno od toga. E sada, ima fotografa koji ne žele da rade sve, a ima i onih koji ne znaju da rade sve.  Ali ako si uporan i ako stvarno želiš raditi kao fotograf i živjeti od toga, onda i nije toliko teško. Ja lično volim raditi sve pravce i u većini sam dobra. Vjerojatno zato i volim tako raditi. Dok znam dosta kolega koji se ježe na neke pravce, ne žele to da rade i onda se fokusiraju samo na jedan segment. Mislim da nas ima dosta koji živimo samo od fotografije. Svi smo se snašli i našli svoj put koji nam odgovara.
Barem, kolege koje ja znam.

Što nam sve pripremaš za 2020.godinu?

Svoju samostalnu izložbu koja će biti nešto sasvim drugačije. Nadam se da će biti onako kako sam i zamislila. 
Jako je zahtjevna i trebati će mi godinu dana da je završim. 
Dugo se spremam za nju i mislim da sam spremna da je napokon napravim.

Izložba 'Faces' je otvorena od 23.11.2019. do 23.12. 2019.
Dio ove izložbe i tima su: Maja Koristović-Talović, Ensar Dervišbegović, Renata Ponjević, Aleksandra Loverich, Nermina Varešanović, Kaftan studio, Neira Sinanbašić, Ljiljana Majkić, Merima Ramadanović, Sadžida Tulić, Saša Radulović, Marija Šuković, Aida Đapo, Gasha Miladinović, Zlatko Čakić, Božena Lazarević, Nina Kafedžić, Ina Arnautalić, Lana Pašić, Ajla Klico, Tijana Dapčevic, Medina Dedajić, Adna Avdić i Albina Huskić.
 

***

Naslovna fotografija by Nina Mašić
Editorial fotografije by Vanja Lisac

Kako iskoristiti mogućnosti umjetne inteligencije, razvijati dobre lidere i graditi radno okruženje u kojem ljudi žele ostati i napredovati

Od angažiranosti zaposlenika i očekivanja novih generacija do usklađivanja poslovnog i porodičnog života, pred kompanijama su pitanja koja traže promišljene odluke i konkretna rješenja.

Upravo te teme povezuje DRIVE Leadership & Talent konferencija 2026, koja će se održati 1. oktobra u Hotelu Hills u Sarajevu, u organizaciji kompanije **Alma Career BH / **MojPosao.ba.
 

Pod sloganom Human at the HeaRt, konferencija će okupiti više od 400 HR profesionalaca, menadžera, direktora i predstavnika kompanija iz Bosne i Hercegovine i regije.

O izazovima koji se već dešavaju u timovima

O zaposlenicima koji ostaju u organizaciji, ali se iz nje emocionalno povlače, govorit će Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Alma Career BH / MojPosao.ba, kroz predavanje „Veliko odustajanje: Kako vratiti angažiranost zaposlenika u eri umjetne inteligencije“.
 

Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Alma Career BH / MojPosao.ba  
 

Hung Lee, osnivač newslettera Recruiting Brainfood i stručnjak za zapošljavanje, istražit će gdje ljudski doprinos zadržava važnu ulogu u automatiziranom svijetu. 
 

Hung Lee, osnivač newslettera Recruiting Brainfood i stručnjak za zapošljavanje  
 

Debra Corey, međunarodna HR stručnjakinja i autorica, fokusirat će se na svakodnevna ponašanja i odluke kojima se grade bolji lideri i povjerenje unutar timova.
 

Debra Corey, međunarodna HR stručnjakinja i autorica  
 

Poslovnu perspektivu donose razgovori u formatu „Executive vruća stolica“ s Lidijom Žigić, predsjednicom Uprave NLB Banke d.d. Sarajevo, Tonetom Stanovnikom, osnivačem i direktorom Špice, te Suzanom Sikimić, izvršnom direktoricom Nelt-a BiH.
 

Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d. Sarajevo, Tone Stanovnik, osnivač i direktor Špice,Suzana Sikimić, izvršna direktorica Nelt-a BiH  
 

Od porodičnih politika do tema o kojima se na poslu šuti

U saradnji sa projektom „Veći izbor kroz politike prilagođene porodici“, koji provodi Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), a podržava Austrijska agencija za međunarodna partnerstva, bit će predstavljeni uvidi o generaciji Z i rodno odgovornim politikama prilagođenim porodici, o kojima će govoriti prof. dr. Amra Kapo s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

Poseban razgovor bit će posvećen menopauzi na radnom mjestu, otvarajući prostor za temu koja često ostaje izvan razgovora o potrebama zaposlenica.
 

prof. dr. Amra Kapo  
 

Praktična znanja i primjeri HR praksi iz BiH  
 

Četiri paralelne radionice vode Naida Pervan, Emir Durmo, Darko Mirković i Krešimir Filipović. U fokusu su razvoj lidera, povezivanje HR-a i operacija te uloga emocionalne zrelosti u angažiranosti i odgovornosti na poslu.
 

Naida Pervan, Emir Durmo, Darko Mirković i Krešimir Filipović  
 

Publika će upoznati i pet finalista izbora Najbolje HR prakse 2026: NLB Banku Banja Luka, Marvelsoft, Nelt BiH, Personify Health BiH i Imaco Systemtechnik. Svojim glasovima pridružit će se stručnom žiriju u izboru najboljih praksi, dajući dodatnu vidljivost domaćim timovima koji unapređuju radno okruženje.

Posljednji dani za prijavu

Uz stručni program, DRIVE donosi prostor za razmjenu iskustava i nova poslovna poznanstva, a konferenciju će zaokružiti stand-up nastup.

Kasne prijave su u toku, a do konferencije ostalo je još svega nekoliko dana.

 Za sve koji žele čuti različita iskustva i perspektive te povezati se s kolegama koji se suočavaju sa sličnim poslovnim izazovima, prijave su još uvijek otvorene.
 

Kompletan program i prijave dostupni su na www.drive.ba.
 

Foto: PR