U subotu, 23.11. u Foto Galeriji Jelićeva bit će otvorena izložba bh. fotografkinje Vanje Lisac, tijekom koje će svi posjetitelji moći pogledati 22 fotografije nastale tijekom posljednjih deset godina njezinog rada. 

Izložba 'Faces' donosi zanimljivu i interaktivnu priču ispričanu kroz objektiv bh. fotografkinje, koja je osim kroz modnu fotografiju, na domaćoj sceni ostavila traga i kroz druge umjetničke pravce poput arhitekture i dizajna.

Sve ih krasi prepoznatljiv Vanjin pečat – igra svijetlom, formama i pomalo mistična atmosfera koja vlada na fotografijama. 
Upravo zbog toga smo Vanju, iako zaposlenu oko posljednjih priprema za izložbu, zamolili da nam da malko bolji uvid u sve što nas čeka na izložbi, kao i osvrt na dosadašnje projekte na kojima je radila.  

***

Od dosadašnjih projekata na kojima si radila, koji je ukrao najviše tvojih simpatija, a na kojem je bilo najizazovnije raditi?

Svaki projekat je izazovan i nosi svoju priču. Ovo su nekomercijalni projekti/snimanja koje mi radimo samo za sebe. Onda možete biti kreativni koliko hoćete jer niste limitirani niti ovisite o bilo kome (klijent).
Nekim projektima smo dali više pažnje, a nekima manje i to ovisi samo od naše energije na taj dan. Walking Dark mi jedan od dražih editorijala. Najdraže su mi fotografije koje su nastale u suradnji sa Merimom Ramadanović.

Nisam ni bila svjesna koliko smo je fotografisali i kolika nam je inspiracija ona bila. Ima jaku moć transformacije koja se može primijetiti na fotografijama. Svaki dio ovakvih fotografija je isto bitan kao i moj fotografski dio (svijetlo). Moja fotografija ne bi bila to bez ljudi s kojima surađujem.

Čak mislim da ponekad njhove vještine preuzimaju fotografiju i ona više pripada njima nego meni. I zato mi je bitno da ljudi razumiju da ovo nije samo moja izložba, nego izložba od svakog od ovih saradnika. Svi smo dali isti dio energije u projekte. 

Najvažnija lekcija o fotografiji koju si naučila tijekom svih ovih godina?

Kad je administrativni dio posla u pitanju onda bih rekla da je bitno ostaviti pisani trag svakog dogovora prije nego što počnete snimati. Zna se često desiti da se nađete u situaciji “rekla-kazala” i onda naučite da postoji nešto što se zove pisani trag. Kad je umjetnički dio u pitanju, najbitnije je da se ne shvataš ozbiljno i da bez obzira koliko želio (ili ne želio) nekoga da kopiraš, tvoje djelo će uvijek imati tvoj potpis. Ne uzimati sebe ozbiljno znači biti fleksibilan u poslu te razumijeti klijente i ništa lično ne shvatati.

To dođe kroz iskustvo i ne dolazi preko noći. I meni je trebalo dosta vremena da shvatim neke stvari.

Koliko se po tebi razvila domaća fotografska scena u posljednjih 10 godina?

Znatno. Digitala je isto pomogla u svemu tome kao i socijalne mreže. Sada je dosta lako naučiti o fotografiji kroz YouTube i ostale platforme na webu. Realno i ne treba vam škola više za to. Sve je to normalan razvitak jedne scene. Normalno je da je sve više fotografa i da je konkurencija veća. To se dešava svuda u svijetu. Ali nije normalno da jedna država nema tržište za fotografe, da nema jedan modni magazin, da ima samo par firmi, od kojih samo jedna firma radi kampanju kako treba. Ostale firme ne ulažu. I ako ulože onda “cijede” fotografije po 5 godina. Jer realno ne znaju posao. Ali moda nije jedini pravac u fotografiji pa se može živjeti od toga ako se “raspodjeli” na sve segmente. Od fotkanja produkta do arhitekture, familijarnih fotki, portreta, korporativnih portreta, hrane, eventi, konferencije, itd. Ima dosta pravaca u fotografiji. I obično se fotografi (u svijetu) opredijele za jedan pravac koji njima godi i u kojem su najbolji. U BiH moraš znati svaki pravac da bi mogao da živiš normalno od toga. E sada, ima fotografa koji ne žele da rade sve, a ima i onih koji ne znaju da rade sve.  Ali ako si uporan i ako stvarno želiš raditi kao fotograf i živjeti od toga, onda i nije toliko teško. Ja lično volim raditi sve pravce i u većini sam dobra. Vjerojatno zato i volim tako raditi. Dok znam dosta kolega koji se ježe na neke pravce, ne žele to da rade i onda se fokusiraju samo na jedan segment. Mislim da nas ima dosta koji živimo samo od fotografije. Svi smo se snašli i našli svoj put koji nam odgovara.
Barem, kolege koje ja znam.

Što nam sve pripremaš za 2020.godinu?

Svoju samostalnu izložbu koja će biti nešto sasvim drugačije. Nadam se da će biti onako kako sam i zamislila. 
Jako je zahtjevna i trebati će mi godinu dana da je završim. 
Dugo se spremam za nju i mislim da sam spremna da je napokon napravim.

Izložba 'Faces' je otvorena od 23.11.2019. do 23.12. 2019.
Dio ove izložbe i tima su: Maja Koristović-Talović, Ensar Dervišbegović, Renata Ponjević, Aleksandra Loverich, Nermina Varešanović, Kaftan studio, Neira Sinanbašić, Ljiljana Majkić, Merima Ramadanović, Sadžida Tulić, Saša Radulović, Marija Šuković, Aida Đapo, Gasha Miladinović, Zlatko Čakić, Božena Lazarević, Nina Kafedžić, Ina Arnautalić, Lana Pašić, Ajla Klico, Tijana Dapčevic, Medina Dedajić, Adna Avdić i Albina Huskić.
 

***

Naslovna fotografija by Nina Mašić
Editorial fotografije by Vanja Lisac

Svečanim događajem u prisustvu gotovo 700 zvanica, kompanija dm drogerie markt započela je obilježavanje 20 godina uspješnog poslovanja u Bosni i Hercegovini. 

Proslava jubileja – dvije decenije rasta i razvoja na bh. tržištu – okupila je zaposlenike, poslovne partnere, predstavnike medija te goste iz zemlje, regije i dm grupe.
 

Večer je bila posvećena ljudima, onima koji su otvorili prvu dm trgovinu u sarajevskom naselju Dobrinja, kao i svima koji su tokom godina doprinijeli rastu kompanije u najveći drogerijski lanac u Bosni i Hercegovini te pozicioniranju dm-a kao najpoželjnijeg poslodavaca dugi niz godina.

Danas dm posluje kroz 93 trgovine u 48 gradova i zapošljava više od 1.200 zaposlenika, kontinuirano šireći svoju ponudu i unapređujući usluge poput online shopa i Moj dm aplikacije. 

Kroz asortiman sa više od 14.000 proizvoda iz oblasti ljepote, zdravlja, njege, dječijeg asortimana, zdrave ishrane i domaćinstva, dm svakodnevno odgovara na potrebe kupaca, nudeći kvalitetne proizvode po uvijekpovoljno cijenama.
 

Čovjek u središtu svake odluke  
 

Domaćin večeri, Damir Šlosel, direktor dm BiH, obraćajući se prisutnima naglasio je da je princip „čovjek na prvom mjestu“ temelj poslovanja kompanije od prvog dana.

„Već 20 godina na tržištu Bosne i Hercegovine naš je cilj u središte djelovanja staviti potrebe pojedinca – bio on naš zaposlenik, kupac, poslovni partner ili dio zajednice u kojoj poslujemo. I u godinama koje su pred nama težimo istom: razvijati se u skladu s potrebama kupaca, nudeći poseban doživljaj kupovine u kojem se osjećaju dobrodošlo i shvaćeno“, istakao je Šlosel.
 

Govoreći o budućnosti, naglasio je i snažnu povezanost sa zajednicom: „Osjećamo poseban žar za zajednicu u kojoj poslujemo. Želimo motivirati sugrađane da budu društveno angažirani i podržati održive projekte za budućnost u kojoj vrijedi živjeti. Jer samo u zajedništvu i sinergiji možemo ispuniti naše obećanje: Tu sam čovjek.“

Da ova filozofija predstavlja stvarnu praksu, potvrdila je i Admira Isaković, članica Poslovodstva dmBiH, podijelivši lično iskustvo iz prvih mjeseci rada u kompaniji:

„Nakon četiri mjeseca rada shvatila sam da sam trudna i u panici nazvala tadašnju voditeljicu. Prvo što mi je rekla bilo je: „Za ugovor ne brini, stavit ćemo ga na neodređeno.“ Tada sam shvatila da dm nije samo posao. Hvala dm-u što mi je dao osjećaj da sam čovjek – i to baš svaki dan.“

Tokom večeri prisutnima su se, između ostalih, obratili i članovi Poslovodstva dmBiH Alma Aščić-Efendić, Emina Mušinović, Kristina Ćosić i Seid Jašarević, kao i predstavnici regionalnog menadžmenta Gordana Picek, članica Uprave dmHR i voditeljica regije Adria za Nabavu i Marketing, te Mirko Mrakužić, direktor dmHR. Njihova obraćanja podsjetila su na razvojni put kompanije, profesionalne prilike koje dm pruža zaposlenicima i važnost regionalne saradnje. Svečanosti su prisustvovali i predstavnici dm grupe, među kojima g. Manfred Kühner, dugogodišnji predsjednik Uprave dm-a u Austriji i Nadozornog odbora dm-a BiH, sada u mirovini.
 

U ime partnera, prisutnima su se obratili i Petar Ćorluka, direktor kompanije Violeta d.o.o., te Saša Smajilović, direktor kompanije Provis d.o.o.
 

„Žar za budućnost“ – novo poglavlje odgovornog djelovanja

Jubilarni događaj ozvaničio je i početak cjelogodišnje kampanje „Žar za budućnost“, koja će biti realizovana u 12 dm zemalja. Kampanja ima za cilj dodatno osnažiti društveni angažman građana i podržati projekte koji doprinose razvoju zajednice i zaštiti okoliša.

Kampanjom „Žar za budućnost“ dm će u narednom periodu ponuditi platformu građanima za dijeljenje vlastitih društveno angažiranih priča, kao i finansijsku podršku projektima udruženja i organizacija koji doprinose održivijoj budućnosti.
 

U proteklim godinama dm je kroz brojne projekte pružio podršku zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, ekološkim inicijativama, socijalno ugroženim kategorijama te kampanjama podizanja svijesti o važnim društvenim temama, uključujući zdravlje žena. Članstvo u Filantropskom forumu BiH i priznanja za korporativnu filantropiju i odgovorno poslovanje potvrđuju kontinuitet takvog djelovanja.

U okviru događaja, svoje proizvode i inovacije predstavili su brendovi Violeta, Gorsen, Dr. Pasha, Afrodita, L’Oréal i Maybelline, čime su pokazali snagu saradnje koja traje godinama i doprinosi bogatoj ponudi dm trgovinama širom zemlje. 
 

Tokom obilježavanja jubileja, i kupce dm-a očekuju brojne pogodnosti, iznenađenja i vrijedni pokloni kao znak zahvalnosti za dugogodišnje povjerenje.

Obilježavanje 20 godina poslovanja dm-a u BiH nije samo retrospektiva uspjeha, već i početak novog poglavlja. 

Kompanija dm drogerie markt nastavlja ulagati u ljude, zajednicu i održive projekte, potvrđujući da se poslovni uspjeh mjeri ne samo rezultatima, već i pozitivnim uticajem na društvo u kojem posluje.
 

Foto: PR