Marko Feher već se na regionalnoj sceni potvrdio kao dizajner koji kreira hrabre i odvažne komade za žene i muškarce koji slave futurizam kroz oštre linije, igru formama i androgenost. Osim na tjednima mode u Sarajevu, predstavio je svoj rad i u drugim europskim gradovima, a na poziv agencije Fashion Scout iz Londona, Marko je postao i bh.dizajner koji će svoju kolekciju predstaviti na londonsko

„Nisam očekivao, ali sam priželjkivao. Presrećan sam. Ovo je ostvarenje sna za svakog dizajnera, kao i veliko priznanje za moj dosadašnji rad.“ prokomentirao je Marko. Modnim entuzijastima okupljenim u Londonu će se predstaviti sa veoma zahtjevnom kolekcijom koja obiluje ručno rađenim elementima, sa minimalnim korištenja mašine. Kolekcija će biti vrlo kompleksna, jer je fokus na manipuliranju materijalom, tj. mijenjanju izvornog oblika.

Svoj talent će tako predstaviti brojnim europskim buyerima, urednicima i zaljubljenicima u modu, koji će vjerujemo, brzo prepoznati ljepotu u njegovim komadima i učiniti ih predmetom svojih želja. Nakon što smo njegovu posljednju kolekciju predstavili kroz 7 zanimljivih činjenica, s nestrpljenjem iščekujemo vidjeti što je Marko pripremio za narednu sezonu!

_{Foto: vanfashionweek.com, thefashioninsider.com}

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija