TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 7.2.2023.
TJT ili tojeto. je brend iz Bosne i Hercegovine kod kojeg smo do sada mogli vidjeti najveći fokus na torbe i ruksake.
Brendom TJT rukovodi produkt dizajnerica Kuduzović Adna, koja je zadužena za cjelokupnu realizaciju koju odjevni brend podrazumijeva. Adna je ta koja dolazi na ideju, realizira izradu projekta te i sam finalni proizvod. Zaslužna je kako za kreiranje produkta tako i za vizualni dojam svog brenda, a kako nam otrkiva ovo je i prvo studijsko snimanje njenih proizvoda.
Baš poput njenog dizajna, sirovog i čistog, takve su i same fotografije ove kolekcije. Adna, a i studio.spectroom su zajedno izašli iz zone komfora te prikazali svoj rad na nešto drugačiji način.
Adna Kuduzović, produkt dizajnerica
Kroz 10 godina rada, TJT je predstavio i nekoliko odjevnih komada, no, u limitiranom broju. Ovaj put sve zaljubljenike u ovaj brend razveselit će vijest da u novoj kolekciji mogu pronaći i veći broj dostupnih artikala. Tako se nova kolekcija sastoji od kaputa, jakni, hlača, suknji i naravno komada koji su već sada zaštitni znak brenda - ruksaka.
Prepoznatljivost brenda krije se u ahromatskim bojama i minimalističkom pristupu dizajna, ali ovog puta nekim malim detaljima ili bojama Adna izlazi iz svojih okvira.
Ukoliko se pitate koja se priča krije iz limitiranog broj modela, obradovat će vas činjenica da su svi komadi rađeni od viška materijala ili takozvanih restlova. Upravo kroz ostatke tkanina, Adna formira dizajn samih komada koje je moguće izraditi u svega nekoliko primjeraka. Na ovaj način komadi dovijaju na važnosti zbog unikatnosti i nemogućnosti ponavljanja istog dizajna više puta.
* * *
Fotografije: @studio.spektroom
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.
Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.
Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.
Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.
Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
