TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 5.9.2019.
Kolekcija Different Species bosanskohercegovačkog brenda Plusminus, ovogodišnja je dobitnica BIG SEE nagrade za modni dizajn u kategoriji 'Nosiva Umjetnost'.
BIG SEE je inovativna platforma koja sistematično istražuje, procjenjuje, predstavlja i promovira istaknute kreativne ideje s područja jugoistočne Europe.
Platforma obuhvaća 19 zemalja i 350 milijuna ljudi. BIG SEE stručni tim prati scenu iz regije te samostalno bira jednog dizajnera koji će predstavljati svoju zemlju u određenoj kategoriji. Nagrada će dizajnerici Eni Dujmović biti uručena 8. 10. na ceremoniji u Ljubljani.
Plusminus brend je prepoznatljiv po kontrastima i odnosu pozitiva te negativa u grafičkom i dizajnerskom izražaju. Nosivost komada se ogleda u ispunjavanju vizije osobe koja ih nosi te težnji da se žene koje ih nose osjećaju slobodno u svojoj jedinstvenosti.
Sama kolekcija je inspirirana promjenama i različitostima u prirodi. Konekciju s prirodom svaka individua doživljava na drugačiji i svojstven način, baš kao što i kolekcija Different Species budi ono jedinstveno u osobi koja je nosi.
Prepoznatljiv koncept brenda Plusminus je fuzija modernog dizajna i tradicionalne tehnike izrade grafičkog linoreza i bakropisa, pa je tako i ova kolekcija rezultat kolaboracije dizajnerice Ene Dujmović i akademskih umjetnika Denisa Haračića i Mirze Rahmanović. Spoj tradicionalnog zanata s modernim dizajnom je konstantna motivacija za dizajnericu i umjetnike. Svaki komad kolekcije je autentično umjetničko djelo koje spaja modu i grafiku. Kako? Pogledajte kroz ove modne fotografije nastale ispred objektiva Maje Topčagić.
***
Dizajn: Ena Dujmović
Grafike: Denis Haračić i Mirza Rahmanović
Fotografija: Maja Topčagić
Model: Selma Hadžiosmanović
MUA: Naida Đekić
Lokacija: Purple Key Agency
TEKST: Ada Ćeremida
Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.
Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo.
No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.
S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.
Kada je Dior Book Tote postao “previše”?
Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće.
No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila.
Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija.
Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.
Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt
Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz.
Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.
Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?
Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.
Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira.
Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.
Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati.
Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
