Kolekcija Different Species bosanskohercegovačkog brenda Plusminus, ovogodišnja je dobitnica BIG SEE nagrade za modni dizajn u kategoriji 'Nosiva Umjetnost'.

BIG SEE je inovativna platforma koja sistematično istražuje, procjenjuje, predstavlja i promovira istaknute kreativne ideje s područja jugoistočne Europe.

Platforma obuhvaća 19 zemalja i 350 milijuna ljudi. BIG SEE stručni tim prati scenu iz regije te samostalno bira jednog dizajnera koji će predstavljati  svoju zemlju u određenoj kategoriji. Nagrada će dizajnerici Eni Dujmović biti uručena 8. 10. na ceremoniji u Ljubljani.

Plusminus brend je prepoznatljiv po kontrastima i odnosu pozitiva te negativa u grafičkom i dizajnerskom izražaju.  Nosivost komada se ogleda u ispunjavanju vizije osobe koja ih nosi te težnji da se žene koje ih nose osjećaju slobodno u svojoj jedinstvenosti.

Sama kolekcija je inspirirana promjenama i različitostima u prirodi. Konekciju s prirodom svaka individua doživljava na drugačiji i svojstven način, baš kao što i kolekcija Different Species budi ono jedinstveno u osobi koja je nosi.

Prepoznatljiv koncept brenda Plusminus je fuzija modernog dizajna i tradicionalne tehnike izrade grafičkog linoreza i bakropisa, pa je tako i ova kolekcija rezultat kolaboracije dizajnerice Ene Dujmović i akademskih umjetnika Denisa Haračića i Mirze Rahmanović. Spoj tradicionalnog zanata s modernim dizajnom je konstantna motivacija za dizajnericu i umjetnike. Svaki komad kolekcije je autentično umjetničko djelo koje spaja modu i grafiku. Kako? Pogledajte kroz ove modne fotografije nastale ispred objektiva Maje Topčagić. 

***
Dizajn: Ena Dujmović
Grafike: Denis Haračić i Mirza Rahmanović
Fotografija: Maja Topčagić
Model: Selma Hadžiosmanović
MUA: Naida Đekić
Lokacija: Purple Key Agency
 

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR