TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 6.7.2025.
U samom srcu Baščaršije, pekara Imaret ostaje sinonim za tradiciju, autentične okuse i mirise koje pamtimo iz djetinjstva.
Nakon što smo u prvim izdanjima serijala Baščaršija ljeti otkrili mjesta koja lokalci čuvaju za sebe i komade ručnog rada koji mijenjaju interijer, sada vas vodimo na jedno od onih mjesta gdje ne sjedite dugo ali vam ostane u mislima. Mjesto koje nije fancy, nema stolove s platnenim stolnjacima ni tanjire za slikanje.
Ovdje je glavni detalj: miris.
I to onaj koji vas vraća nazad.
Skrivena niz prolaz u starom dijelu Baščaršije, na adresi Mudželiti veliki 21, pekara Imaret decenijama je opsluživala lokalne stanare, radoznale posjetioce i sve one koji znaju da miris dobarh kiflica ne vara.
Ime “imaret” vuče porijeklo iz osmanskog doba i označava javnu kuhinju koja je pripremala obroke za putnike, siromašne i vjerske škole. Sarajevo je imalo više imareta, a upravo se ovdje, u blizini Sahat-kule, smjestila jedna od najstarijih pekarskih lokacija u gradu.
Zašto je pekara Imaret više od običnog mjesta za hljeb?
Nekad je ovdje postojao samo jedan otvor jedan prozorčić iz kojeg ste, bez menija i bez staklenih vitrina, naručivali svoj somun, kiflu, hljeb. I to je bilo dovoljno. Danas, ulaskom kroz isti tunel, dočekuje vas veća ponuda, a ono što nije promijenjeno je osjećaj da ulazite u prostor koji još miriše isto kao prije 10, 20, 30 godina.
Svakako je jedna od rijetkih pekara u centru koju lokalci upisuju u rutinu: stajete po kiflu na putu kući, kupujete somun za ručak, uzimate slatku buhtlu za poslije.
I zaista, svako ima svoje “go-to” narudžbe: slana kifla s krupnom soli, buhtla s čokoladom, klasik u obliku perece. Neko će reći to je samo tijesto. Ali nije.
To je tekstura koju pamtite, slatkoća koja vas vraća na veliki odmor u osnovnoj školi, i toplina koja se osjeti odmah kroz papirnu vrećicu. I nije svaki dan isti, ali ovdje znate da će biti dobar.
Ovdje ne dolazite da ručate satima. Dolazite za trenutak. Za miris koji vas vuče natrag. Za toplinu kiflice u ruci dok stojite na drveni stočić pokraj ulaza. I dok je danas izbor širi, ono što nikad ne posustaje je miris uspomene.
Baščaršija ljeti tek se zahuktava.
Nakon kafića, ateljea i ručno rađenih predmeta, sada stižete do onih mirisa koji su dio identiteta. Naredna izdanja? Čekaju vas mjesta koja ostavljaju trag topline i dopuštaju vam da uđete u priču grada.
I… nešto neočekivano.
Produkcija: Bonjour.ba
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste ikada pokušali napraviti pavlovu kod kuće, znate da taj desert zna imati svoj karakter.
Na slici izgleda savršeno.
U receptu piše da je jednostavno.
A u kuhinji… ponekad se desi mala drama.
Premekana, previše zapečena, raspadne se čim je pokušate skinuti s papira.
Been there, done that.
Zato smo ovu mini pavlovu sa jagodama radile nekoliko puta dok nismo dobile verziju koja zaista uspijeva.
Hrskava korica, lagana unutrašnjost i slojevi koji se lijepo slažu jedan na drugi? Sve ima.
Dolcela šlag krema od vanilije, svježe jagode i lagana Dolcela šlag pjena naprave desert koji izgleda kao da ste ga kupili u slastičarni, a zapravo je mnogo jednostavniji nego što pavlova inače zna biti.
Baš zato je ovakva mini pavlova lijepa ideja i za proljetne stolove, posebno za Vaskrs, kada volimo lagane, voćne deserte koji izgledaju svečano.
I iskreno, mini verzija ima još jednu prednost.
Svako dobije svoju pavlovu, pa nema pregovora oko toga ko je uzeo veći komad.
Sastojci:
4 bjelanjka (sobne temperature)
200 g šećera
prstohvat soli
2 kašičice Dolcela Gussnela
1 kašičica limunovog soka ili sirćeta
1 kašičica vanilije
350 g jagoda (po želji i borovnica)
2 kašike mascarpone sira
125 ml mlijeka za šlag pjenu
Priprema:
Pećnicu zagrijte na 110-120°C.
U zdjeli počnite mutiti bjelanjke s prstohvatom soli dok ne postanu lagano pjenasti. Zatim postepeno dodajte šećer i nastavite mutiti dok ne dobijete čvrstu, sjajnu smjesu.
Dodajte Dolcela Gussnel, limunov sok i vaniliju, pa sve lagano sjedinite špatulom.
Na papir za pečenje formirajte čašice od bjelanjaka i u sredini napravite blago udubljenje.
Pecite 75-90 minuta, dok pavlove ne postanu suhe na dodir.
Nakon pečenja ostavite ih da se ohlade u ugašenoj pećnici, kako bi zadržale lijepu strukturu.
Sloj od jagoda
Crveni Dolcela preljev za torte pripremite prema uputstvu sa kesice, a zatim u njega dodajte sitno sjeckane jagode.
U drugoj zdjeli umutite Dolcela šlag kremu od vanilije sa 125 ml mlijeka, dodajte dvije kašike mascarpone sira i malo arome vanilije, pa sve kratko izmiksajte dok ne dobijete laganu, glatku kremu.
Posebno umutite Dolcela šlag pjenu sa 125 ml mlijeka. I kremu i pjenu prebaciti u dresir vrećice za lakše slaganje.
Slaganje
U svaku pavlova čašicu prvo dodajte kremu, zatim sloj jagoda, a na vrh stavite Dolcela šlag pjenu.
Na kraju dekorirajte svježim jagodama ili drugim voćem po želji.
Ako smo nešto naučile nakon nekoliko pokušaja pravljenja pavlove, to je da male stvari prave najveću razliku.
Prvi trik je Dolcela Gussnel u smjesi, koji pomaže da pavlova zadrži lijepu strukturu i hrskavu koricu.
Drugi je niža temperatura pečenja. Pavlova se ne žuri, lagano sušenje na 110-120°C daje onu kombinaciju hrskavog i mekanog koju svi volimo.
I treći, možda najvažniji trik: strpljenje nakon pečenja. Pavlove ostavite da se ohlade u ugašenoj pećnici.
Tako zadrže oblik i ne pucaju.
Kada to spojite s Dolcela kremom, svježim jagodama i malo Dolcela šlag pjene, dobijete desert koji izgleda posebno, a zapravo je mnogo jednostavniji nego što pavlova inače djeluje.
Zato slobodno sačuvajte ovaj recept.
Velike su šanse da ćete ga praviti više puta.
Pavlova možda traži strpljenje, ali rezultat je onaj tip deserta koji svi primijete čim ga iznesete na sto.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
