Na crvenom tepihu BAFTA nagrada 2024. godine, glamur je i sinoć bio neosporno prisutan. Zvijezde poput Margot Robbie, Emme Stone i Bradley Coopera zasjale su u pomalo klasičnim, ali svejedno neodoljivim kreacijama. Uz njih su se tu našli i domaći talenti poput Carey Mulligan, Emily Blunt, Rosamund Pike i Vivian Oparah.
Crvenim tepihom vladali su akromatski tonovi crne i bijele, poput Tamara Ralph kreacije koju je birala Lily Collins i klasičnog odijela za koje se odlučio David Beckham. Nježna nijansa ružičaste u kontrastu na crni ton dominirala je na Armani Privé kreaciji koju je nosila Margot Robbie.
Među tim nježnim i neutralnim tonovima, isticale su se sve nijanse crvene. Mnogi su birali ovu energičnu boju, od jarko crvene, do bordo nijanse. Dua Lipa je nosila Valentino, Cate Blanchett Louis Vuitton, a Andrew Scott je bio jedan od istaknutijih predstavnika muške mode na crvenom tepihu u upečatljivom crvenom odijelu.
Iako se radi o jednostavnim i ne baš inovativnim kreacijama, svakako su ukrali pažnju svojom pojavom.
Svjetla reflektora je ponajviše ukrala Emma Stone u Louis Vuitton haljini asimetričnog kroja s predimenzioniranim rukavom, u nijansi koju je Pantone proglasio bojom godine – Peach Fuzz.
BAFTA nagrade, kao i sve druge filmske nagrade, nisu bile samo prilika za nagrađivanje filmskih dostignuća, već i pravi modni spektakl. Tko je što birao i u čemu su zasjale ostale zvijezde na sinoćnjoj dodjeli nagrada BAFTA, pogledajte u nastavku.
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Marko Feher ne želi da svi vole njegov brend. I to je tek početak razgovora.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Rowvoditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život.
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene.
Od buntovnog dječaka do Central Saint Martinsa
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku.
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo.
Mora li moda biti lijepa da bi bila dobra?
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina, inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji.
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store, Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem.
Kreativna sloboda ima i svoju poslovnu cijenu
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine.
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanali uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere.
