TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 21.3.2024.
ASA Medical, kao dio ASA Grupe, s ponosom najavljuje otvaranje ASA Bolnice 6. aprila ove godine.
Prva privatna Opća bolnica predstavlja važan korak u unapređenju zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini i pokazatelj je predanosti osnivača za ulaganje u prosperitet i razvoj bh. društva.
Vođeni idejom da BiH ima ljude sa vještinama, znanjem i inteligencijom, osnivači prije više od 18 godina pokreću Fondaciju Hastor, kojom su željeli pružiti više mogućnosti mladim ljudima - Bosancima i Hercegovcima, a ASA Bolnica predstavlja korak dalje u ostvarivanju ove misije.
ASA Bolnica će imati 180 bolničkih kreveta na sedam spratova, 10 operacionih sala, 12 specijalističkih odjeljenja te brojne odsjeke i ambulante, a pacijenti će na raspolaganju imati gotovo sve medicinske usluge – od moderne radiološke dijagnostike, laboratorije, urgentnog zbrinjavanja, porođaja, pa sve do rutinskih, ali i složenih operativnih zahvata.
Kao integralni dio strategije razvoja zdravstvene djelatnosti unutar ASA Grupe koja obuhvata više od 20 kompanija u oblasti finansija, usluga, zdravstvene zaštite, nekretnina i trejdinga sa preko 2100 uposlenih, ASA Bolnica predstavlja viziju osnivača da doprinese kreiranju sveobuhvatne zdravstvene ponude.
To je ponuda koja će izvrsnošću i stvaranju mostova znanja i međunarodnih saradnji, odgovoriti na potrebe građana i istovremeno pružiti kvalitetnu, sigurnu zdravstvenu uslugu uz pozitivno iskustvo pacijenta.
Posebno značajna je saradnja sa Fondacijom Hastor, koja je neiscrpni izvor mladih i talentovanih ljudi, budućih stručnjaka, sa nadom da će mnogi od njih svoje profesionalno ispunjenje realizovati kroz neki od oblika ASA poduzetništva. Fondacija Hastor je vođena vizijom da je obrazovanje najmoćnije sredstvo koje možemo upotrijebiti u cilju podsticanja pozitivnih promjena u društvu.
„Poriv i ideja za uspostavljanje ASA Bolnice je plod dugoročne strategije razvoja zdravstvene djelatnosti unutar ASA Grupacije, a u cilju unapređenja zdravstvene zaštite svih naših građana i jačanja kapaciteta sveukupnog bh. zdravstva.
S tim ciljem je oformljen ASA Medical, koji će objediniti sve naše zdravstvene ustanove i u jednu subgrupaciju sa zajedničkim ciljem osnaživanja i jačanja kapaciteta bh. zdravstva što dalje daje kontinuitet našoj posvećenosti ulaganju u prosperitet i napredak kompletnog društva.“ - istakao je prof. dr. Rasim Jusufović, Predsjednik Uprave ASA Bolnice.
U okviru ASA Bolnice je uspostavljen ASA Institut, centar za istraživanje, razvoj i inovacije sa glavnim ciljem da njihov stručni medicinski rad bude predstavljen u širim naučnim krugovima te da se kroz istraživačke i naučne projekte povežu sa vodećim medicinskim i drugim institutima širom svijeta.
Jedan od takvih projekata je i strateško partnerstvo sa Međunarodnim medicinskim univerzitetom u Beču i Općom bolnicom Beč (AKH), koje omogućava pristup najnovijim znanstvenim dostignućima i razvoju zajedničkih naučno - straživačkih projekata, o čemu je govorio prof. dr. Roland Fasol, Internacionalni Medicinski Direktor ASA Bolnice.
„Došao sam ovdje da dam svoj doprinos naporima za otvaranje novog poglavlja u bosanskohercegovačkom zdravstvu i naš će zadatak biti spojiti kvalitet i iskustvo kako bi pružili jedno potpuno novo iskustvo za pacijente te ga učinili dostupnim svim građanima BiH”. - rekao je prof. dr. Roland Fasol.
Uz otvaranje bolnice, ponosni su na uspjeh u privlačenju medicinskih stručnjaka s međunarodnim iskustvom koji su se odlučili vratiti i posvetiti se radu u Bosni i Hercegovini.
„Vrlo važno je istaknuti da klinički tim voditelja odjeljenja koji je danas sa nama, a koji su u punom kapacitetu zaposleni, na puno radno vrijeme broji 6 univerzitetskih profesora, dva docenta, jednog doktora medicinskih nauka, 4 magistra medicinskih nauka te time postavljamo i jedan visoki standard osim u stručnom pogledu, također i u akademskom nivou našeg kadra kao prvog koraka u našem važnom cilju, a to je uspostavljanje univerzitetske bolnice“ - naglasio je prof. dr. Mustafa Hiroš, Direktor ASA Bolnice.
Medicinski direktor ASA Bolnice i šef Odjela Ginekologije doc.dr Azur Tulumović predstavio je odjele i usluge, pa će tako ASA Bolnica nuditi usluge iz domena Opće i abdominalne hirurgije, Otorinolaringologije, Odjela Interne medicine sa Gastroenterohepatologijom, Kardiologijom i Endokrinologijom, Odjelom Ginekologije i akušerstva sa IVF-om, Ortopedije, Pedijatrije, Radiologije, Urologije, Urgentnog zbrinjavanja i mnoge druge ambulante kao što su oftalmologija, reumatologija, fizijatrija i dermatologija.
U sklopu Bolnice djeluju i odjeli za podršku poput radiološkog Odjela, Centralne laboratorije, patohistološkog Odjela i Odsjeka transfuzijskog liječenja.
Uspostavljanje ASA Bolnice pruža nove mogućnosti za značajne sinergije unutar ASA Grupacije, prije svega omogućavanje višeg nivoa priuštivosti usluga kroz široku ponudu paketa DZO ASA Central osiguranja, EUROFARM poliklinika kao i usluga ASA Banke.
Već od 6.aprila ASA Bolnica će primati pacijente za sve vrste ambulantnih ili polikliničkih (konsultativno specijalističke) usluga sa radnim vremenom svakim radnim danom od 08:00 do 20:00, uz prethodnu najavu. Uz ambulantne usluge će pružati i usluge moderne radiološke dijagnostike na trenutno najsavremenijoj i sofisticiranoj opremi kao i laboratorijske usluge za sve vrste nalaza.
Centar za pozive (call centar) ASA Bolnice je već u punom kapacitetu, a građani se već mogu informisati o ponudi usluga koje mogu pretražiti i na web stranici.
ASA Bolnica će kroz koncept svog djelovanja, kojeg krase epiteti SMART, DIGITAL i GREEN dopuniti segment sekundarne i tercijarne bolničke zaštite. Uz najsavremeniju medicinsku opremu, IT tehnologije i vrhunske stručnjake iz pojedinih oblasti, pacijentima će osigurati najbolje uslove za liječenje.
Pored osnovnog cilja koji je pružanje usluga zdravstvene zaštite na najvišem mogućem nivou, prva privatna opća bolnica će i svojim uposlenicima ponuditi potpuno drugačije okruženje za rad. ASA Bolnica će biti mjesto kontinuirane edukacije i usavršavanja sveukupnog medicinskog osoblja, ali i svih ostalih uposlenika te je mjesto gdje je pacijent uvijek na prvom mjestu.
* * *
Foto: ASA Bolnica
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
