TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 24.7.2023.
Zavirivanje u zanimljive interijere u BiH nam je jedna od omiljenih privilegija online svijeta.
No, pored posmatranja određenih stanova, volimo čuti i korisne savjete arhitekata i arhitektica koji su ih uređivali. Po treći put smo ugostili arhitekticu Biseru s kojom smo razgovarali o stanu okupanog u nude nijanse i zemljane tonove. Bez obzira da li volite boho, minimalizam ili maksimalizam, složit ćemo se da ove boje stanu daju dodatnu toplotu, mir i intimnost.
Prije no nas Bisera provede korak po korak kroz stan, još malo ćemo zastati i uživati u jednostavnom, ali upečatljivom uređenju radnog prostora. Plava tapeta je idealan završni detalj ovog radnog kutka.
Koliko je važno uzeti u obzir potrebe budućih vlasnika interijera?
Kroz svoj rad želim da stanovi tj. projekti enterijera oslikavaju njihove korisnike na način koji ističe njihov stil, ukus i osobnost. Jer svaki stan je poseban, kao šareni mozaik u kojem se prepliću različiti životni stilovi i treba biti dizajniran s ciljem stvaranja prostora koji odražava želje i potrebe njegovih stanara.
Tako je i ovaj enterijer stana rađen prema vlasnici - mladoj djevojci koja odiše suptilnim šarmom i prefinjenošću. Ovaj elegantan stan urađen je u nježnim tonovima koji naglašavaju njezinu ženstvenost i sofisticiranost. Dominantne boje su svijetlo bež i pastelni tonovi, stvarajući miran i topao ambijent.
Šta bi ste naveli kao glavnu karakteristiku zbog koje ovaj prostor funkcioniše?
Jedan od ključnih elemenata ovog enterijera je rasvjeta, kojoj je posvećena posebna pažnja. Svaki kutak stana je pažljivo osvijetljen kako bi se postigla željena atmosfera. U dnevnom boravku, umjetna rasvjeta je taktički postavljena kako bi naglasila odabrane komade namještaja i umjetničke detalje. Također su prisutne i različite opcije rasvjete za različite prilike, kao što su dimmabilne svjetiljke za opuštanje ili za društvene događaje. Ova raznolikost rasvjete omogućava vlasnici stana da stvori atmosferu za svaku prigodu.
Tlocrtno rješenje stana, s obzirom na to da je u pitanju novogradnja, bilo je s prvobitno jako malom kuhinjom. Kombinacijom izvlačenja frižidera u prostor trpezarije, upotreba staklenih elemenata i dodavanje užih ladica, omogućili su da transformišemo mali prostor u funkcionalnu kuhinju koja zadovoljava potrebe vlasnice.
Koliko je važna sama organizacija i priprema prije izvršavanja radova?
Ovaj stan u novogradnji je uspješno prilagođen prema željama vlasnice, zahvaljujući tome što smo započeli s projektom na vrijeme. Imajući dovoljno vremena, mogli smo napraviti određene izmjene kako bismo stan u potpunosti prilagodili njenom načinu života. Bilo je moguće implementirati promjene u izboru materijala, ugradnji dodatnih funkcionalnosti i optimizaciji prostora.
Svi elementi interijera su pažljivo odabrani kako bi odgovarali njezinom stilu i osobnosti. Uzorci na tapetama i prostirkama kombiniraju se s elegantnim komadima namještaja, štukaturama, stvarajući skladnu ravnotežu između klasičnih i modernih elemenata. Želja nam je bila da stan zrači toplinom i udobnošću, stvarajući ugodno okruženje za vlasnicu i njene goste.
* * *
Foto: Privatna arhiva
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
