Zavirivanje u zanimljive interijere u BiH nam je jedna od omiljenih privilegija online svijeta.

No, pored posmatranja određenih stanova, volimo čuti i korisne savjete arhitekata i arhitektica koji su ih uređivali. Po treći put smo ugostili arhitekticu Biseru s kojom smo razgovarali o stanu okupanog u nude nijanse i zemljane tonove. Bez obzira da li volite boho, minimalizam ili maksimalizam, složit ćemo se da ove boje stanu daju dodatnu toplotu, mir i intimnost. 

Prije no nas Bisera provede korak po korak kroz stan, još malo ćemo zastati i uživati u jednostavnom, ali upečatljivom uređenju radnog prostora. Plava tapeta je idealan završni detalj ovog radnog kutka. 

Koliko je važno uzeti u obzir potrebe budućih vlasnika interijera? 

Kroz svoj rad želim da stanovi tj. projekti enterijera oslikavaju njihove korisnike na način koji ističe njihov stil, ukus i osobnost. Jer svaki stan je poseban, kao šareni mozaik u kojem se prepliću različiti životni stilovi i treba biti dizajniran s ciljem stvaranja prostora koji odražava želje i potrebe njegovih stanara.

Tako je i ovaj enterijer stana rađen prema vlasnici - mladoj djevojci koja odiše suptilnim šarmom i prefinjenošću. Ovaj elegantan stan urađen je u nježnim tonovima koji naglašavaju njezinu ženstvenost i sofisticiranost. Dominantne boje su svijetlo bež i pastelni tonovi, stvarajući miran i topao ambijent.  


 

Šta bi ste naveli kao glavnu karakteristiku zbog koje ovaj prostor funkcioniše? 

Jedan od ključnih elemenata ovog enterijera je rasvjeta, kojoj je posvećena posebna pažnja. Svaki kutak stana je pažljivo osvijetljen kako bi se postigla željena atmosfera. U dnevnom boravku, umjetna rasvjeta je taktički postavljena kako bi naglasila odabrane komade namještaja i umjetničke detalje. Također su prisutne i različite opcije rasvjete za različite prilike, kao što su dimmabilne svjetiljke za opuštanje ili za društvene događaje. Ova raznolikost rasvjete omogućava vlasnici stana da stvori atmosferu za svaku prigodu. 


 


Tlocrtno rješenje stana, s obzirom na to da je u pitanju novogradnja, bilo je s prvobitno jako malom kuhinjom. Kombinacijom izvlačenja frižidera u prostor trpezarije, upotreba staklenih elemenata i dodavanje užih ladica, omogućili su da transformišemo mali prostor u funkcionalnu kuhinju koja zadovoljava potrebe vlasnice.  


 

Koliko je važna sama organizacija i priprema prije izvršavanja radova? 

Ovaj stan u novogradnji je uspješno prilagođen prema željama vlasnice, zahvaljujući tome što smo započeli s projektom na vrijeme. Imajući dovoljno vremena, mogli smo napraviti određene izmjene kako bismo stan u potpunosti prilagodili njenom načinu života. Bilo je moguće implementirati promjene u izboru materijala, ugradnji dodatnih funkcionalnosti i optimizaciji prostora.

Svi elementi interijera su pažljivo odabrani kako bi odgovarali njezinom stilu i osobnosti. Uzorci na tapetama i prostirkama kombiniraju se s elegantnim komadima namještaja, štukaturama, stvarajući skladnu ravnotežu između klasičnih i modernih elemenata. Želja nam je bila da stan zrači toplinom i udobnošću, stvarajući ugodno okruženje za vlasnicu i njene goste. 

* * * 
Foto: Privatna arhiva

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba