Na Sarajevo Film Festivalu, gdje glamur svakodnevno osvaja crveni tepih, posebnu pažnju privukla je glumica Alisa Čajić.

Odisala je jednostavnom elegancijom i naglasila osobni stil u kombinaciji brenda Plusminus. Oduševila je u prepoznatljivim bojama brenda. Crveni tepih Sarajevo Film Festivala još jednom je postao mjesto gdje se klasična elegancija susreće s modernim odabirom, a Alisa je uspjela zadržati prirodan i nenametljiv stil.

Birala je oversized bijele hlače, koje su savršeno krojene da elegantno padaju, stvarajući efekat slobodnog i cool modnog izraza kojeg lako možemo zamisliti i van crvenog tepiha. Plavo - bijeli top s tankim bretelicama idealno je upotpunio cijeli outfit, stvarajući svjež i ljetni izgled koji se savršeno uklopio u festivalsku atmosferu.




Poseban detalj ovog topa su bile bretelice na leđima koje su kreirale interesantne linije, ističući nježan, ali odvažan dizajn. Međutim ono što cjelokupnom looku daje dodatnu dozu autentičnosti i šarma je kroj topa na prednjem dijelu. Od struka, top nastavlja pratiti liniju liniju hlača, podjsećajući na haljinu.

Kombinacija boja u plavo - bijelim tonovima osigurala je balans između ležernosti i elegancije, dok su tanki detalji dodatno naglasili ženstvenost i slobodnu siluetu. Kreaciju su savršeno upotpunili modni dodaci u tonovima plave boje. 




Ovaj efektan look Alise Čajić pokazao je kako se jednostavni modni komadi mogu spojiti u savršeno harmoničan i chic izgled koji privlači pažnju.

* * *
Foto: Ermin Selimović

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR